Sve je izglednije da ćemo s inflacijom morati naučiti živjeti kao s virusima gripe i covida – kojih se nikada nismo riješili pa smo se na njih naviknuli, iako na inflaciju nismo razvili otpornost. Ako se sukob na Bliskom istoku nastavi, ni u ovoj godini neće biti ništa od očekivanog snižavanja inflacije, dapače! Prema najnovijim procjenama Hrvatske udruge poslodavaca, globalni šok cijena hrane tek slijedi, a kako hrana i piće čine više od petine potrošačke košarice, rast inflacije je neminovan. I to takav da bi inflacija u ovoj godini trebala nadmašiti onu iz prošle, koja je iznosila 4,4 posto.

wpostao težišnica svjetske ekonomije – bude zatvoren tri mjeseca, cijena nafte mogla bi porasti na 135 dolara po barelu, upozorava udruga poslodavaca, a s obzirom na to da gorivo čini oko 35 posto operativnih troškova pomorskog transporta, snažniji rast cijena energenata može povećati troškove prijevoza za 15 do 20 posto, što će onda dodatno povećati cijene hrane kroz skuplju logistiku i distribuciju. Cijena gnojiva je već porasla za 37 posto, a plina, koji se koristi za njegovu proizvodnju, za čak 77 posto, tako da je scena za globalni udar cijena hrane na životni standard postavljena, samo čekamo da počne predstava. S obzirom na to kako nam je "postavljena" domaća poljoprivredna proizvodnja, u Hrvatskoj bismo mogli gledati dramu ako hitno nešto ne poduzmemo jer ovisimo o uvozu hrane i gnojiva, a ne proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe. Stoga je naša poljoprivreda posebno osjetljiva na globalne poremećaje jer se rast globalnih troškova brzo prenosi u domaću proizvodnju. Zbog toga nas poslodavci upozoravaju da vanjski poremećaji postaju i naš domaći problem.

Predstojeći val poskupljenja hrane na površinu će (opet) izbaciti sve probleme hrvatske poljoprivrede, a u udruzi poslodavaca su nabrojili najvažnije. Poput upravljanja poljoprivrednim zemljištem, jer razlike između službenih evidencija i stvarnog stanja dovode do pogrešnih procjena raspoloživih površina što rezultira nižim ulaganjima. Zbog toga imamo mala i rascjepkana zemljišta pa samo 20 posto poljoprivrednika, prema procjenama HUP-a, proizvodi 80 posto hrane, a ostali uzimaju potpore, a proizvode premalo. Navodnjavamo samo jedan posto površina, dok je prosjek u EU-u 6 posto; više uvozimo povrća i voća nego što ga izvozimo, a nismo samodostatni ni u proizvodnji mesa; nedostaje radne snage, a novi Zakon o strancima još više usporava zapošljavanje, kažu u HUP-u i posebno napominju da nam poljoprivreda, takva kakva jest, proizvodi u uvjetima Vladinog ograničavanja cijena prehrambenih proizvoda čime se dovodi u pitanje njezina održivost.

Za razliku od prošlogodišnje inflacije, i one godinu prije, ovogodišnja inflacija će stoga najvećim dijelom biti uvozna zbog rasta cijena goriva i gnojiva. No, "kumovat" će im domaće cijene usluga jer počinje sezona kada je iluzorno očekivati bilo kakvo snižavanje potrošačkih cijena, tako da nas očekuje dvostruki udar na novčanike – uvozni i domaći. Dobro je što je Vlada brzo reagirala na rast cijena naftnih derivata, zajedno s već desetim paketom mjera pomoći za ublažavanje inflatornih udara. No, uskoro će se morati više fokusirati na val poskupljenja hrane koji dolazi i pri tom zaštiti građane od rasta cijena, a istodobno paziti da prodajne cijene hrane ne budu ispod proizvodnih jer bi u tom slučaju poljoprivredna proizvodnja postala besmislena. Zato HUP traži da se ukine zamrzavanje cijena osnovnih proizvoda.

Poslodavci predlažu i smanjenje trošarina na energente, što bi državni proračun stajalo milijardu i pol eura godišnje, a zauzvrat od Vlade traže da ne diže plaće u javnom sektoru, što se nikako neće dopasti sindikatima. Predlažu i smanjenje PDV-a na hranu na razine koje imaju zemlje u regiji, što opet znači manje prihoda u proračunu, u kojemu više nema mjesta za intervencije jer smo deficit nabili do maksimuma. Ipak, više stope inflacije znače i više prihoda u proračunu, pa se s razlogom kaže da je najveći dobitnik inflacije upravo državna blagajna.

Povezane vijesti

• Solari pojeli njive
• Najava fijaska
• Kraj jedne epohe