Hrvatski mirovinski fondovi imaju toliko novca da su zapeli za oko i udruzi Prsten, čiji članovi u Hrvatskoj imaju 288 poduzeća, i koji su jučer u Zagrebu organizirali poslovni skup jer smatraju da je imovina fondova nedovoljno iskorišten kapital pa su predložili sektore u koje bi fondovi mogli više ulagati. Poput željeznice, na primjer. Što nikako nije "sjelo" potpredsjedniku Vlade i ministru financija Tomislavu Ćoriću i to iz dva razloga; prvo, Ćorić ne smatra da je imovina fondova nedovoljno iskorišten kapital, dapače, i drugo, Ćorić je kategorički otklonio mogućnost da mirovinski fondovi ulažu u izgradnju željeznice jer fondovi to nigdje u svijetu ne rade iz jednostavnog razloga što su takvi projekti skupi i nemaju povrat uloženog novca, čime bi se ugrozile i naše mirovine.

U udruzi Hrvata porijeklom iz Bosne i Hercegovine Prsten kažu da nemaju milijarde, ali da "mogu okupiti one koji upravljaju milijardama", kao što su mirovinski fondovi, pa ih je i okupila na skupu u Zagrebu kako bi ih savjetovala u što bi mogli uložiti gotovo 30 milijardi eura kapitalizirane nam mirovinske štednje koju smo mukotrpno akumulirali zadnje 23 godine.

Jedan od prijedloga udruge "Prsten" je da naši fondovi ulože i u autoceste, iako se Hrvatska po tom pitanju odavno preinvestirala i danas imamo gotovo najveći broj kilometara autocesta po glavi stanovnika u Europi, a i šire. Ministar Ćorić im je opet objasnio da autoceste gradi država, ali ne zbog pofita, nego zbog društvenih i ekonomskih potreba stanovništva i lokalnih zajednica, što znači da ni takva ulaganja ne bi osigurala povrat novca, odnosno očuvala naše mirovine. Na skupu su se inače spominjale i nuklearke i podatkovni centri i svašta nešto.

S dosadašnjim ulaganjima mirovinskih fondova inače možemo biti itekako zadovoljni jer su ta ulaganja bila maksimalno oprezna s maksimalnim mogućim povratom - u državne vrijednosne papire, dionice velikih i stabilnih kompanija na burzi do nekretnina i nešto manje u fondove rizičnog kapitala, što se od "mirovinaca" i očekuje. U udruzi društava koja upravljaju mirovinskim fondovima s ponosom ističu da su naši "mirovinci" dobili visoku međunarodnu ocjenu B, što nas svrstava u skupinu sa Švicarskom, Kanadom, Francuskom, Velikom Britanijom, Njemačkom i Irskom! Odnosno, mirovinski fondovi bolji su nam nego oni u SAD-u, Italiji i Japanu. U 23 godine postojanja, nismo zabilježili propadanja i gašenja mirovinskih fondova, kao u Bugarskoj i mnogim zemljama, a naš trostupni sustav sada bi željeli uvesti mnogi jer ne opterećuje državni proračun, a omogućava isplatu mirovina i ulaganja. Ministar Ćorić s pravom se ne slaže s idejom poslovnog skupa da kapital "mirovinaca" nije dovoljno iskorišten jer su dosad oprezno uložili 15 milijardi eura, a država im je malo i olabavila zakonska ograničenja tako da mogu diverzificirati ulagati i iskoristiti dobre investicijske prilke.

Ne zaboravimo da su mirovinski fondovi i dalje najveći vjerovnici hrvatskog duga sudjeluju u svim izdanjima državnih vrijednosnih papira te će nastaviti otkupljivati hrvatski dug jer hrvatsku državnu obveznicu smatraju kvalitetnom vrijednosnicom i sidrom portfelja. Činjenica je da su fondovi sa svojom imovinom postali veliki igrači i da što prije moraju ulagati u što raznovrsnije projekte, no kako se ipak radi o našim mirovinama, ta ulaganja moraju biti oprezna i promišljena.

Konačno, mirovinski fondovi su u prošloj godini nastavili ostvarivati rekordne prinose koji sada već spadaju među najbolje od početka njihova rada. Radnik koji je u zadnje 23 godine redovno primao plaću i uplaćivao doprinose, dosad si je u mirovinsku štednju uplatio ukupno 65.800 eura, a trenutno stanje na računu mu iznosi gotovo 119 tisuća eura, što znači da mu je fond zaradio 53 tisuće eura! I to je najvažniji oblik ulaganja mirovinskih fondova koji nije spomenut na skupu - u čovjeka i njegovu zasluženu mirovinu, iako fondovima to ne donosi ni zaradu ni povat uloženog.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast