Nakon što je krajem prosinca prošle godine predstavila plan za priuštivo stanovanje, Europska komisija nastavila je s najavljenom snažnijom socijalnom politikom pa je tako prije nekoliko dana predstavila i prvu strategiju Europske unije za borbu protiv siromaštva, kojom će se poseban naglasak staviti na siromaštvo djece jer prema službenim statistikama svako četvrto dijete u Europskoj uniji pogađa siromaštvo. Plan Komisije je zaista ambiciozan. U iduće četiri godine planira smanjiti broj ljudi koji su u riziku od siromaštva za 15 milijuna, dok bi se siromaštvo trebalo iskorijeniti do 2050. Što znači da je pred Komisijom i nacionalnim vladama država članica velik posao.

U Europskoj uniji je svaki peti stanovnik u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti i radi se o čak 92,7 milijuna ljudi, odnosno 20,9 posto stanovništva, prema podacima Eurostata za 2025. godinu, no u odnosu na godinu prije, broj osoba u riziku od siromaštva smanjio se za 600 tisuća. Riječ je o ljudima koji su živjeli u kućanstvima koja su bila u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili su ta kućanstva imala "vrlo nizak intenzitet rada". Pritom je najveći udio ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zabilježen u Bugarskoj (29 posto), zatim u Grčkoj (27,5 posto) i Rumunjskoj. Mogli bismo reći očekivano, a zanimljivo je da je najmanji udio siromašnih građana zabilježen u zemljama srednje Europe - Češkoj (11,5 posto), Poljskoj (15 posto) i Sloveniji (15,5 posto). Hrvatska se s udjelom od 20,7 posto otprilike izjednačila s europskim prosjekom i udio siromašnih građana se također smanjio u odnosu na 2024. kada je u riziku od siromaštva bilo 21,7 posto građana. Ukratko, u Hrvatskoj je bila siromašna svaka četveročlana obitelj koja je mjesečno zarađivala manje od 1.580 eura, na koliko je procijenjen prag siromaštva, odnosno 753 eura ako se radi o samačkom kućanstvu. Odmah je uočljivo da su u riziku od siromaštva najviše pogođeni gotovo svi umirovljenici, a posebno oni koji žive sami.

Čak 80 posto hrvatskih mirovina je ispod praga siromaštva za jednočlano kućanstvo, od ukupno milijun i 132.830 umirovljenika, njih 914.167 prima prosječnu mirovinu do iznosa od 729 eura. I upravo je među građanima starijima od 65 godina stopa rizika od siromaštva bila najveća i iznosila je gotovo 40 posto, što je skoro dvostruko više od prosjeka.

Stalno prisutna inflacija uzrokovana energetskim krizama od rata u Ukrajini do američko-izraelskog napada na Iran, natjerala je Komisiju na brže djelovanje, jer čak 52 posto građana EU-a troškove života navodi kao glavni razlog za zabrinutost. Donesena je strategija koja bi zajedno s planom priuštivog stanovanja, koji je velikim dijelom inicirala Hrvatska jer je među prvima počela s takvim progamima, trebala otvoriti prostor za jačanje socijalno osjetljive Europske unije.

Upravo je socijalna država ono što zajedničku europsku obitelj razlikuje od ostalih velikih igrača na međunarodnoj sceni: Kine, Rusije i SAD-a, koje ne mogu dosegnuti ni trenutne socijalne standarde i politike EU-a, a kamoli provesti plan za iskorjenjivanje siromaštva. Standardi socijalne politike EU-a koje uzimamo zdravo za gotovo, poput pristupačnog zdravstva ili zdravstvenog osiguranja za nezaposlene, u Sjedinjenim Državama je još uvijek nedosanjan san, a predsjednik Barack Obama potrošio je oba mandata ne bi li kroz Kongres provukao plan zdravstvene zaštite za nezaposlene, tzv. Obama care, ali bez uspjeha. Koliko je Europa po pitanju socijalnih prava ispred "američkog sna", možda je najbolje opisao hrvatski europarlamentarac Gordan Bosanac na subotnjoj proslavi Dana Europe, podsjetivši okupljene građane na "dobre brojke" EU-a u odnosu na SAD; ravnomjernije raspoređeno bogatstvo, javno dostupno zdravstvo, nižu stopu kriminala, dužu životnu dob te to što "ljudi ne žive samo da bi radili", pa primjerice u prosjeku rade između 150 i 300 sati manje nego u SAD-u.

Eto, to je Europa u kojoj želimo živjeti i koja se za razliku od Rusije i SAD-a ne bavi ratovima i osvajanjima tuđih teritorija, nego svojim građanima i kvalitetom njihova života. I u tome je apsolutni pobjednik jer je EU danas najkvalitetnije mjesto za život na svijetu.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast