Piše Tihana Tomičić

Je li Ustav, il' su akteri

(Foto Hrvoje Jelavić/Pixsell/Darko Jelinek)

(Foto Hrvoje Jelavić/Pixsell/Darko Jelinek)


U trenutku dok još traju pokušaji da se vladajuća koalicija na duge staze zadrži na okupu, dok je istodobno premijer Andrej Plenković na proputovanju iz Indije preko Hrvatske do Ukrajine, buknulo je i novo žarište sukoba između Vlade i predsjednika Republike Zorana Milanovića.

Opet se postavilo pitanje suradnje s Izraelom, jer je šef MORH-a Ivan Anušić tamo na sastancima o suradnji dviju oružanih snaga. No, predsjednik Milanović praktički je zabranio Anušiću da s Izraelom sklapa bilo kakve ugovore vezane uz Oružane snage. "Zbog neprihvatljivog postupanja izraelske vojske i neviđenog gaženja svih normi međunarodnog humanitarnog prava, još u svibnju prošle godine zapovjedio sam prekid svake suradnje OSRH s izraelskom vojskom, a koja se odnosi na sve pripadnike Hrvatske vojske. Istovremeno sam pozvao Vladu RH da prekine svaki oblik trgovine oružjem i vojnom opremom s Izraelom. I u nedavnom telefonskom razgovoru izravno sam upozorio predsjednika Vlade RH kako bi bilo kakav oblik vojne suradnje s Izraelom bio neprihvatljiv. Kao vrhovni zapovjednik ponovo ističem kako OSRH neće ni ubuduće ni na koji način surađivati s izraelskom vojskom", rezolutno je objavio predsjednik Milanović.

Mora se priznati da je taj stav potpuno dosljedan i da predsjednik Republike otpočetka zagovara priznanje Palestine, a izraelski režim naziva najpogrdnijim imenima zbog zbivanja u Gazi gdje su civili i djeca ginuli mjesecima. Premijer Andrej Plenković odgovara, pak, kako pitanje obrambene industrije nije u nadležnosti predsjednika Milanovića. Uz to, kaže, Anušić je tamo kao političar, a ne kao vojnik. Prema tome - predsjednik nema ovlasti da Vladi govori gdje će ministri ili predsjednik vlade ići, rekao je.

Ministar Anušić je odgovorio na to, objašnjenjem da "predstavnici Oružanih snaga RH nisu s nama u posjetu Izraelu niti su sudionici ovih sastanaka", te je riječ dakle o političkom, a ne vojnom susretu. Povod bilateralnom susretu s izraelskim kolegom Israelom Katzom bilo je osnaživanje suradnje hrvatske i izraelske obrambene industrije te razmjena iskustava na području naprednih izraelskih obrambenih tehnologija, posebice kada je riječ o sustavu aktivne samozaštite Trophy izraelske tvrtke Rafael. Taj je izraelski sustav integralni dio njemačkog glavnog borbenog tenka Leopard 2A8. Hrvatska vojska oprema se s 44 Leoparda 2A8 u sklopu povijesne modernizacije, dodaje MORH, i to je obaveza preuzeta pri kupnji Leoparda.

Mi laici koji nemamo pristup klasificiranim vojnim informacijama apsolutno ne možemo suditi je li Anušićevo obrazloženje vjerodostojno, i odgovara li samo izraelska oprema potrebama tenkova Leopard. Nemoguće je suditi tko je u ovom novom sukobu oko ovlasti u pravu, ali je moguće konstatirati da se uvijek iznova vraćamo na isto ključno pitanje - tko je zapovjednik vojske u miru, a tko u ratu.

Predsjednik Milanović zagovara stav da je po Ustavu vrhovni zapovjednik isključivo on, i u miru i u ratu. To bi bilo također dosljedno, da u trenucima kad je on bio premijer, prije više od deset godina, nije to tumačio drugačije - tada je osporavao predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović da zapovijeda vojskom u miru, pa čak i kad su posrijedi bili gotovo banalni razlozi kao što su vojne parade. No, tada nije bilo ni rata u Ukrajini, ni napada Izraela na civile u Gazi itd.

Zapravo, uvijek se vraćamo "prokletstvu" hrvatskog Ustava koji u dobroj vjeri propisuje da Vlada i predsjednik suodlučuju u pitanjima vanjske politike i obrane. Ustav je jasan oko odredbe da je predsjednik Republike jednoznačno vrhovni zapovjednik Oružanih snaga - samo što je novac za operativni rad OSRH-a u u budžetu MORH-a, a ne predsjednika. Taj dualizam u odlučivanju je stoga nužan, a ustavotvorac očito nije imao na umu da je moguće da dvije sastavnice vlasti odlučuju različito o toliko važnim temama, kao što su obrana i vanjska politika.

Jednom bi te ustavne postavke valjalo preciznije definirati. Ali kako kad je za to potrebna dvotrećinska većina i, opet, suradnja HDZ-a i oporbe. U začaranom smo krugu, i Ustav ostaje mrtvo slovo na papiru, barem dok se akteri ne promijene.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twitter








Trenutno na cestama