SVI ISTARSKI GRADONAČELNICI I ŽUPAN

ZA ČIŠĆU ISTRU: Potpisana Deklaracija o načinu ZBRINJAVANJA BIORAZGRADIVOG OTPADA

| Autor: Nina ORLOVIĆ RADIĆ
Otpad iz kućanstava sadrži oko 37 posto biorazgradivog otpada

Otpad iz kućanstava sadrži oko 37 posto biorazgradivog otpada


Naš zahtjev je jasan: želimo da nam se prizna i određeni postotak zbrinutog biorazgradivog otpada kako bi, kao i svi ostali gradovi, uspjeli dostići 55 posto selektiranja da ne bi plaćali takozvanu poticajnu naknadu, odnosno penale. Naime, s ovakvim tretmanom to nikad nećemo ostvariti, rekao je rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga

Svi istarski gradonačelnici te obnašatelj dužnosti župana Fabrizio Radin jučer su u rovinjskoj gradskoj palači potpisali Deklaraciju o načinu zbrinjavanja biorazgradivog otpada.

Potpisivanjem ovog dokumenta koji će biti odaslan nadležnom ministarstvu gradonačelnici i prvi čovjek Županije iskazali su svoje nezadovoljstvo tretiranjem Istre kada je riječ o selektiranju biorazgradivog otpada, odnosno činjenice da se Istra postojećom zakonskom regulativom penalizira.

- Usprkos tome što se u županiji od 2001. godine selektira otpad i šalje se na Kaštijun, to nam se ne priznaje. Naš zahtjev je jasan: želimo da nam se prizna i određeni postotak zbrinutog biorazgradivog otpada kako bi, kao i svi ostali gradovi, uspjeli dostići 55 posto selektiranja da ne bi plaćali takozvanu poticajnu naknadu, odnosno penale. Naime, s ovakvim tretmanom Istre nikad nećemo ostvariti potreban postotak selektiranja biorazgradivog otpada, rekao je rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga na konferenciji za novinare.

Naglasio je da je problem u tome da Istra i Rijeka, koje su jedine izgradili postrojenja za biološki otpad, danas imaju diskontinuitet u legislativi.

- Sav otpad iz kućanstava koji u sebi sadrži oko 37 posto biorazgradivog otpada odlaže se i obrađuje u Kaštijunu i Marišćini, a nama se ne priznaje taj postotak odvojenog biootpada, istaknuo je Paliaga. Rekao je da bi, kada bi se držali legislative, svi trebali odvajati posebno biološki otpad i onda ga zasebno, mimo Kaštijuna, obrađivati u kompostanama.

- Budući da Kaštijun nije tako zamišljen i da se u njemu obrađuje sav miješani komunalni otpad, ispada da bilo koji grad u Hrvatskoj koji je prijavio samo biokomponentu odvaja i selektira više nego što to čine istarski gradovi, što naravno nije točno, zaključio je Paliaga.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter