Tvrtka Brijuni Rivijera d.o.o., u vlasništvu Republike Hrvatske i Istarske županije, nosi projekte koji predstavljaju neke od najambicioznijih investicijskih inicijativa u području hrvatskog turizma i prostornog planiranja. Ovih se dana intenzivno radi na uređenju fažanskog kampa Pineta - već je zahvaljujući dosadašnjim investicijama kamp ocijenjen s tri zvjezdice koje su dodijelili međunarodni ADAC-ovi suci. Više o svemu saznajemo u razgovoru s Ivicom Butorcem, predsjednikom uprave Brijuni Rivijera d.o.o.

- Pineta je jedna od najljepših lokacija na zapadnoj obali Istre – stoljetna borova šuma, pogled na Brijune, predivna konfiguracija terena. Ima potencijal postati jedan od najboljih kampova u Hrvatskoj. Kao predsjednik Uprave Brijuni Rivijere osjećam obvezu učiniti sve da taj potencijal ostvarimo. Krenuli smo od temelja - od infrastrukture. Obnovili smo dvije trafostanice iz 1978. godine koje više nisu mogle podnijeti postojeće opterećenje. Danas su nove, učinkovitije i omogućuju razvoj, a računi za struju su se doslovno prepolovili. Sama ta investicija već je znatno podigla vrijednost lokacije.

Projekt Hidrobaze

Trafostanice su bile preduvjet za postavljanje 72 mobilne kućice i ulazak u novu fazu razvoja. Želimo pokazati da i državna tvrtka može poslovati tržišno, učinkovito i uspješno. Pineta nije samo projekt – to je mjesto gdje mnoge obitelji već desetljećima ljetuju. Želimo da ga dožive kao "dom u Istri na otvorenom". Plan nam je zadržati velike parcele i borovu šumu po kojima smo prepoznatljivi, a u idućoj fazi dodati bazen i druge sadržaje koji će produžiti sezonu. Klasični kamping zadržavamo, ali bez mobilnih kućica danas nitko ne može biti konkurentan.

Hidrobaza, s površinom od 28,6 hektara, već dugo je u fokusu javnosti. Možete li pojasniti dokle se stiglo s tim projektom i što točno podrazumijeva?

- Riječ je o izuzetno složenom projektu, a javnost mora biti upoznata s osnovnim elementima potrebnim za njegovu realizaciju. Hidrobaza je projekt koji ovisi o dogovoru više strana, od kojih svaka ima svoja prava, interese, ali i odgovornosti. Te strane su: Republika Hrvatska kao većinski vlasnik lokacije, Grad Pula kao manjinski vlasnik, Istarska županija kao nadležna za prostorne planove, kulturni sektor – arheolozi, konzervatori i povjesničari koji brinu o zaštiti i valorizaciji našeg kulturnog nasljeđa – te, naravno, šira javnost, svi Puležani.

Na kraju svega dolazi Brijuni Rivijera, kao moderator svih uključenih dionika, s ciljem da se svi čujemo jasnije, brže i kvalitetnije. Kada sve te strane postignu suglasje o ključnim pitanjima, natječaj za Hidrobazu bit će objavljen, a u provedbenom dijelu logističku podršku trebala bi pružiti Brijuni Rivijera. Naravno, i po okončanju natječaja sve strane moraju nastaviti konstruktivno surađivati kako bi budući investitor realizirao projekt.

Ono što mogu reći, i iza toga stojim, jest da se u tom procesu najčešće proziva Brijuni Rivijera, iako smo vjerojatno najspremniji dionik i najmanja prepreka realizaciji. Mi smo, realno, spremni za projekt sutra – sve što je bilo u našoj moći odrađeno je i pripremljeno, do zadnjeg zareza. Međutim, postoje otvorena pitanja izvan naše nadležnosti.

(Snimio Milivoj Mijošek)

U mandatu od 2021. detaljno smo analizirali razloge zbog kojih je natječaj iz 2019. bio neuspješan. Na temelju toga smo, u suradnji s državom i Gradom Pulom, postigli dogovor da uvjeti budućeg natječaja budu investitorima znatno privlačniji. Prvenstveno smo produžili pravo građenja s 50 na 99 godina i uvažili primjedbe s prethodnog tendera.

Također, izrađen je Investment memorandum za Hidrobazu – dokument na svjetskoj razini koji omogućuje kvalitetno predstavljanje lokacije na način razumljiv financijskim institucijama, fondovima i ulagačima. Više puta smo sudjelovali na međunarodnim investicijskim sajmovima u Münchenu i Cannesu, imamo razvijenu bazu kontakata i kvalitetne materijale za promociju tendera kad za to dođe vrijeme.

Uskoro namjeravamo ponovno otvoriti razgovore s Gradom Pulom i novim gradonačelnikom kako bismo vidjeli postoji li spremnost da se nastavi na tragu ranije dogovorenog i kakvo je njihovo viđenje situacije.

Rekli ste da ima drugih otvorenih pitanja. Bilo bi zanimljivo čuti o kojim se točno pitanjima radi? Također, koja je pozicija drugih stranaka u postupku?

- Čujte, nezahvalno je govoriti u tuđe ime. Načelno mogu reći da je pozicija središnje vlasti prilično jasna. Hidrobaza se nalazi na popisu strateških projekata Republike Hrvatske, a iz Strategije upravljanja državnom imovinom i Strategije razvoja održivog turizma jasno proizlazi da je intencija države, kao većinskog vlasnika, razvijati održivi turizam visoke dodane vrijednosti – dakle, hotelske kapacitete s najvećim brojem zvjezdica.

Što se tiče Grada Pule, on je manjinski suvlasnik lokacije. To je u redu i logično, jer se projekt razvija na području grada, a svaki budući investitor tražit će partnerski odnos s lokalnom upravom.

Odgovornost grada su prostorni planovi. U prošlom sazivu pokrenute su određene izmjene i dopune GUP-a koje se tiču i Hidrobaze. Predloženo je proširenje arheološkog lokaliteta Turulu. Grad je to učinio samoinicijativno, bez konzultacija s većinskim vlasnikom i bez da je o tome obaviještena Brijuni Rivijera. Te izmjene nisu daleko odmakle, ali su ipak prepreka objavi novog natječaja, pogotovo ako uzmemo u obzir da je u gradu nedavno održan referendum protiv hotela na Valkanama, projekta slične vrste. Poslovni svijet traži pravnu sigurnost, stabilnost i predvidljivost poslovanja, a česte izmjene prostornih planova tome ne doprinose.

Kažete da je kulturni sektor također jedna od strana o kojoj ovisi realizacija. Spomenuli ste da se GUP-om predlaže proširenje arheološkog lokaliteta na Hidrobazi. Tamo postoje i neki objekti koji su, ako se ne varam, konzervatorska baština. Kakva je situacija s njima?

- Mi imamo bogatu i slojevitu povijest koja je iza sebe ostavila predivno nasljeđe – kulturno, tradicijsko i spomeničko. Pula u svega 500 metara ima Arenu, Kaštel, Forum i Zlatna vrata, sve 50 metara od mora. To je jedinstveno i čini našu obalu posebnom. Konzervatori, povjesničari i arheolozi zaslužni su što je to nasljeđe ostalo sačuvano kao trajno nasljeđe našoj djeci i unucima. Siguran sam da oni rade vrijedan i društveno koristan posao na dobrobit zajednice. Istodobno, moramo biti svjesni da postoje objekti koji su zapušteni i kojima treba nova namjena.

Točno je da i na Hidrobazi postoje objekti za koje je predviđena obnova. Iz razgovora koje sam vodio s nizom potencijalnih investitora u protekle četiri godine mogu reći da postoji otprilike pola onih koji ne žele ulagati na lokaciju s kulturnom baštinom, ali postoji i druga polovica koja to vidi kao priliku da svoj projekt učini posebnim, drugačijim od drugih, jedinstvenim, kroz revitalizaciju i obnovu povijesne baštine.

Ono čega svi moramo biti svjesni jest činjenica da kapital ne može čekati. Za realizaciju tako velikog projekta poput Hidrobaze svaki se investitor mora zadužiti, a kamate ne čekaju. Zato se projekt mora realizirati u zadanim rokovima, u pravilu u četiri godine. Prošli tjedan sam na sajmu Expo Real u Münchenu razgovarao s kolegom iz poslovnog svijeta i kada sam mu rekao da je nedavno završenoj investiciji u hotel s pet zvjezdica u Puli trebalo osam godina od građevinske dozvole do otvorenja, čovjek se iznenadio i rekao: "Predivno je, odlična lokacija, ali mi u takve situacije ne ulazimo." To je realnost i stav svakog investitora. Ako želimo investicije, moramo to uzeti u obzir.

Nužna obnova objekata

I da kratko završim sa samim objektima na Hidrobazi. Pogledajmo se u oči i priznajmo da oni u ovom stanju nisu kulturna baština, već ruševine. Trebamo pružiti ruku investitoru koji im odluči vratiti stari sjaj i omogućiti mu da to učini u razumnom roku.

Ima li napretka po pitanju revitalizacije bivše vojne zone Muzil? Kakvi su planovi na tom području i koji je vremenski rok za realizaciju?

- Muzil je legitimno u fokusu javnosti, ali moja je odgovornost baviti se projektima spremnima za provedbu – a to je trenutno Hidrobaza. Ona ima donesen UPU, dok Muzil još nema, a oko 40 posto područja je pod konzervatorskom procjenom.

Ne želim davati populističke odgovore. Muzil ima oko 200 hektara i na njemu ima prostora za sve. Muzil ima potencijal razviti i kulturne, sportsko-rekreacijske, stambene te edukacijske sadržaje, ima prostora i za biciklističke staze, šetnice i parkove.

Naravno, ima prostora i za turizam. Lokacija je iznimno atraktivna, iako za sezonski turizam nema najpristupačniju obalu. Zato treba stvarati sadržaje koji će privlačiti goste tijekom cijele godine. Razumno je razmotriti mogućnost da se dio poveže s budućim razvojem pulskog lukobrana, pa čak i pristaništem za kruzere.

Tema je složena, zahtijeva racionalan i miran dijalog te duboko promišljanje svih uključenih. Muzil može biti pravi game changer za Pulu – projekt koji bi pokrenuo razvoj grada u cjelini, gospodarski i društveno, i dignuo ga na razinu o kojoj danas možemo samo sanjati.

Turizam dodane vrijednosti

Realizacija Hidrobaze značit će početak promjene paradigme u Puli – okretanje turizmu visoke dodane vrijednosti i povratak povjerenja investitora. Jasno je da svi investitori koji dođu moraju poštivati naše zakone, prostorne planove, kulturnu baštinu, tradiciju i način života.

- Investicija ne znači graditi bez reda niti narušavati prirodu – upravo suprotno. Najuspješnije turističke destinacije svijeta spojile su modernost i tradiciju, prirodno i kvalitetno. To očekujemo i na Hidrobazi.

Koristim priliku da istaknem kako je u mom mandatu Brijuni Rivijera svim potencijalnim investitorima jasno poručila da plaža na Hidrobazi mora ostati otvorena za javnost – uostalom, i moja se obitelj tamo kupa.

S druge strane, sve one koji odluče ulagati u naš grad, činiti Pulu boljim i kvalitetnijim mjestom za život, moramo dočekati raširenih ruku i pomoći im da projekte realiziraju. Moramo realno sagledati svijet, stvarati nova radna mjesta, donijeti dodatne prihode Gradu i otvoriti nove poslovne prilike za sve Puležane.

Pula danas tapka u mjestu, a ima sve – aerodrom, izvrsne ceste, kulturnu baštinu, Arenu, Brijune, modernizira se i istarska željeznica. Ima sve preduvjete da postane jedna od najljepših turističkih destinacija u Europi.

Pineta pokazuje da, kad želimo – možemo. Hidrobaza je ispit zrelosti, a Muzil prilika generacije. Ako ih povežemo, Pula može promijeniti svoj razvojni put. Mi već imamo sve – trebamo samo odlučnost da to iskoristimo, ističe Butorac.

Povezane vijesti

• Istra u kampovima ostvaruje najveći promet
• ODRŽIVOST JE JEDINA RAZVOJNA OPCIJA. Golja: Loše upravljan i nekontroliran turizam opasnost je za okoliš, kulturu i društvo
• Brijuni Rivijera mijenja sliku Pinete: Od osporavanja do ulaganja u rast i razvoj