(Snimio Milivoj Mijošek)
Najavljenim usvajanjem novih zakona o gradnji te o prostornom uređenju, kao i izmjenama Kaznenog zakona, bespravna gradnja postat će kazneno djelo sa sankcijama uvjetnog ili bezuvjetnog zatvora.
– Išao sam na rizik, nemam papire za kuću, bit će mi žao ako ju sruše – u najkraćim crtama povjerio se jedan ilegalni graditelj iz Istre u eksluzivnom razgovoru za Deutsche Welle (DW), svjestan da nije jedini na obali koji se svjesno upustio u rizik da mu se bageri za rušenje s nalogom Državnog inspektorata jedno jutro pojave na imanju. Novčane kazne nisu male a pooštrenim izmjenama zakona on je samo jedan od namjernika koji u bliskoj budućnosti riskiraju i kazne zatvora.
– Nakon razvoda mogao sam se vratiti mami, ali odlučio sam izgraditi kućicu od 60-ak kvadrata iako nemam papire… povjerio se za DW 56-godišnjak s istarskog poluotoka, uz uvjet da ostane anoniman.
On je samo jedan od tisuća građana Hrvatske koji se, usprkos tome resorno ministarstvo prostornog uređenje najavljuje oštar obračun s bespravnim graditeljima, odlučio igrati na nesigurno, pa što košta da košta.
Bespravne graditelje, međutim, neće samo koštati: najavljenim usvajanjem novih zakona o gradnji te o prostornom uređenju, kao i izmjenama Kaznenog zakona, bespravna gradnja postala bi – kazneno djelo. A to znači da će slučajeve nelegalne gradnje preuzimati Državno odvjetništvo, bespravni graditelji bit će suočeni s kaznenim postupkom koji podrazumijeva ozbiljnije sankcije, od uvjetnih kazni pa čak do zatvora. Danas su pak sankcije uglavnom novčane.
(Snimio Milivoj Mijošek)
– I sada je bespravna gradnja kazneno djelo ako se provodi na zaštićenim područjima prirode, u zaštićenom obalnom pojasu ili na kulturnim dobrima, ali predložit ćemo da svaka bespravna gradnja postane kazneno djelo. Moramo ići korak dalje jer se bespravna gradnja nastavlja, upozorio je resorni ministar Branko Bačić prilikom najave izmjena Kaznenog zakona o kojima bi Sabor trebao raspravljati početkom iduće 2026. godine.
Kazne za gradnju u zaštićenim područjima već su sada od šest mjeseci do pet godina zatvora, podsjetio je ministar te poručio da će novi zakon poslati snažnu poruku da će bespravna gradnja biti strogo sankcionirana, piše DW.
Vlada je prije 13 godina odlučila pružiti priliku nelegalnim graditeljima koji su izgradili svoje nekretnine do 21. lipnja 2011. godine, a koje su vidljive na zračnom snimku. Sada država ponovno pruža priliku onima koji to nisu učinili zbog raznih razloga, bilo da je riječ o nedostatku novca ili nečem drugom, da ozakone objekte u novom krugu legalizacije koji se priprema od početka iduće godine.
No, to ne vrijedi za objekte podignute nakon 21. lipnja 2011. čiji će vlasnici biti suočeni s kaznenom odgovornošću. Sugovornik s početka priče spada u tu kategoriju i nema nikakve šanse da kuću ikada ozakoni. Izgradio ju je prije nekoliko godina na neurbaniziranom zemljištu, za vrijeme pandemije.
– Građevinar sam, tako da nisam morao platiti radnike. Sam sam gradio, pomagali su mi prijatelji za vrijeme korone. Dio materijala sam nabavio, dio kupio, tako da sam ukupno na materijal potrošio 17 i pol tisuća eura, povjerio je nelegalni graditelj.
Na pitanje zbog čega se upustio u rizik i vrlo vjerojatan gubitak uloženog novca, ali i kuće, a u budućnosti bi se mogao suočiti i sa sumnjom na kazneno djelo, kaže: "Bilo mi bi žao, ali što sad? Pristao sam na to svjesno, ovdje imam svoj mir, nikom ne smetam, dolaze mi prijatelji, lijepo mi je tu. Nisam imao izbora, stanarine su toliko velike da si nisam mogao priuštiti, jedva krpam kraj s krajem", kaže sugovornik za DW.
Do objekta je uveo vodu, a električnu energiju dobiva uz pomoć solarnih panela postavljenih na krovu kućice. S vremenom je izgradio i pomoćni objekt, koji mu služi kao spremište i alatnica, pa se uloženi iznos povećao. Ovdje, kaže, uživa u svom miru, no pitanje je koliko će ta ‘idila’ potrajati.
No, nije on jedini i spada u prekršitelje manjeg kalibra. Ima i onih koji su se drznuli nezakonito izgraditi čitave kućerine, apartmane, a neki se ne libe graditi ni na pomorskom dobru, ni na zaštićenom području, što je zakonom strogo zabranjeno, niti takvi objekti izgrađeni prije 21. lipnja 2011. mogu biti ozakonjeni.
Pulska policija izvijestila je ovaj tjedan da je žena kod Rovinja srušila građevinu podignutu na zaštićenom obalnom pojasu, ali ne radi grižnje savjesti i suočavanja s eventualnom kaznom. Na istom mjestu dala je izgraditi triput veću kuću s bazenom! Onda je nadležnom tijelu predala lažno rješenje o legalizaciji na temelju kojeg je htjela registrirati kuću za odmor koju bi iznajmljivala turistima.
Ima i onih koji su izgradili legalne kuće prvi red do mora, a onda si osigurali ‘pristup plaži’ nelegalno betonirajući obalu, gradeći stepenice, molove, kućice za barke, kao što je slučaj na Crvenom vrhu u Umagu, gdje je nezakonita gradnja uz samo more posljednjih 30-ak godina doslovno podivljala. Takvih primjera duž hrvatske obale ima na stotine.
Dosad je u Hrvatskoj legalizirano više od 800 tisuća nelegalnih objekata, a procjenjuje se da ih ima još više stotina tisuća, neki spominju više od milijun! Sudeći po reakciji sugovornika, a slično razmišljaju i mnogi drugi, pitanje je hoće li ta brojka rasti ili će novi zakon ipak odvratiti dio nelegalnih graditelja od njihovog nauma, tematizira danas DW.