ZERO WASTE

KUPUJMO PAMETNO Svaka osoba godišnje baci 50 kilograma hrane

| Autor: Vanesa BEGIĆ

Svatko od nas godišnje baci prosječno 50 kilograma zdravstveno ispravne hrane. Svake godine bacamo iznimno veliku količinu hrane, sve to pridonosi zagađenju. Zato se treba organizirati već od same kupovine, provjeriti koje nam namirnice nedostaju. Treba naučiti tumačiti rokove trajanja, odnosno naučiti razlike između upotrijebiti do, ili najbolje upotrijebiti do, a i voditi računa o tome kako složiti frižider.

Kad se ide u kupovinu, treba dobro razmisliti o tome što nam treba, a ne jednostavno gomilati hranu i kupovati nešto što će možda zatrebati, a ne koristi se toliko. Mnogi ljudi samo gomilaju hranu, pa prođe rok trajanja i bace tu hranu, rekla je Irena Burba iz Zelene Istre koja je zajedno s Ninom Brnić održala predavanje i radionicu o održivom gospodarenju otpadom uz demonstraciju zerowaste trikova i kućnog kompostiranja.

Cilj je, rekla je Burba, potaknuti ljude da smanje nastanak otpada, da nauče pravilno odvajati otpad i koristiti komposter te što učiniti s viškom stvari za kućanstvo.

Stare navike

Na predavanju je istaknuto da svakoga dana stvaramo velike količine otpada. Čim neki proizvod otpakiramo ili potrošimo, jednostavno ga bacimo, ne pitajući se što se događa s tim smećem. Do sada smo smatrali da s činom odbacivanja stvari prestaje naša odgovornost. Stare se navike teško mijenjaju. Ali moraju. To nam nalaže zdrav razum, briga za zdravlje, civilizirano ponašanje i, na kraju, europska pravila koja smo prenijeli u svoje propise, vele predavačice.

Mnoge su europske zemlje po tom pitanju već daleko dogurale. Odvojeno prikupljaju i recikliraju i do 80-90 posto svojeg otpada i tako troše manje resursa i manje zagađuju svoj okoliš. A gdje smo mi? Mi tek moramo početi mijenjati naviku bezbrižnog odbacivanja na smetlišta korisnog kućnog otpada koji se može reciklirati ili opasnog otpada koji zagađuje tlo, vodu i zrak.

- U ovu se važnu promjenu odnosa prema otpadu svi moraju uključiti. Promjena se može dogoditi samo ako ljudi shvate njenu nužnost i korist. U brošuri je naglasak stavljen na praktične savjete i principe koncepta zero waste ili nula otpada pokreta koji nam govori da je moguće drastično smanjiti proizvodnju otpada u kućanstvu, istaknule su.

I u brošuri Zelene Istre navedeno je da je važno sve što možemo učiniti na osobnoj razini da doprinesemo očuvanju okoliša.

- Idealno bi bilo da odluka o tome je li nešto štetno za okoliš uopće ne bude na potrošaču nego da je društvo organizirano na način da sve što proizvodimo i sve što možemo kupiti ima najmanji mogući štetan utjecaj na okoliš. Nažalost, još uvijek nismo ni blizu takvom društvu, ali ne trebamo se obeshrabriti i odustati, nego uz promjenu svojih životnih navika, možemo pokušati djelovati i na ljude oko sebe, na lokalnu i širu zajednicu. Prema direktivi Europske unije ciljevi u gospodarenju otpadom su sljedeći: do 2023. trebamo reciklirati 50 posto komunalnog otpada i 60 posto ambalažnog otpada, do 2030. 70 posto ambalažnog otpada i čak 65 posto komunalnog otpada do 2035. Planirano je i da se do 2035. samo deset posto komunalnog otpada odlaže na odlagalištima, navedeno je.

Nula otpada

Koncept pokreta nula otpada veli da je moguće gotovo uopće ne proizvoditi otpad u kućanstvu, a to je moguće odbijanjem onoga što nam ne treba, reduciranjem onoga što nam treba te ponovnom uporabom onoga što već posjedujemo. Nadalje, tu je i recikliranje onoga što ne možemo ponovo koristiti i kompostiranje svega ostalog.

Određena količina proizvedenog otpada je neminovna, ali ipak treba što više težiti smanjenju smeća u svakom kućanstvu.

Bilo je govora, kako je rekla Burba, i o tome da se pokuša izbaciti iz našeg životnog prostora sve što se ne koristiti, što će na neki način odrediti i kupovinu, prilikom koje treba koristiti vlastite torbe ili vrećice za višekratnu upotrebu.

Prilikom kupovanja namirnica pokušajte dobro procijeniti količinu koja vam je potrebna i ne kupujte previše. Pokušajte smanjiti upotrebu automobila, hodajte ili biciklirajte kadgod je moguće. Koristite manje materijale u papirnatom obliku, a više u digitalnom, izbjegavajte printanje, navedeno je u brošuri.


Podijeli: Facebook Twiter








Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum