Reportaža o Račišćini, području na Buzeštini, jedna je od istaknutijih tema o kojoj se moglo čitati u Glasu Istre na današnji dan 1992. godine.

"Danas Račišćina na širem prostoru buzetske općine tek rješava svoje životne probleme: vodu, telefon, a poneka mjesta, kao Dobrovice, i struju. Infrastruktura je za Račišćinu krvotok za one koji nikada nisu dopustili da život ovdje zamre. Za bolje dane se valjalo izboriti. Stari kaštel Waldersteinovih u Račicama ugostit će 21. ovog mjeseca sve one koji su pridonijeli da voda poteče, da kabel za telefon bude položen i da svjetlo zasvijetli u Dobrovicama. Takvih je u ovoj akciji bilo dosta", piše u članku na današnji dan prije 29 godina.

Obnova kaštela

Mnoge su poslijeratne generacije iz Račišćine odlazile za tvorničkim kruhom jer su učene da ne ostanu na selu, već da seljaci moraju postati proleteri. Nakon što su zaradili mirovinu, mnogi su se žitelji Račišćine iz Ljubljane, Kopra, Pule, Rijeke vratili u svoje malo mjesto gdje su nastavili život svojih djedova. No, prije ove prethodila je još jedna migracija.

- Nakon Prvog svjetskog rata i dolaska fašista nastaje prva migracija s Račišćine. Odlazi se za Ameriku, ponajviše u Argentinu i Brazil. U to vrijeme ovdje je bio velik natalitet. Preko 125 familija, a u svakoj familiji najmanje po desetero djece. Znate, Račice nisu najveće naselje, možete ih kamenom prebaciti, ali su bile i ostale centar. I grofovi Walderstein su dobro znali položaj i značaj Račica kada su u 16. stoljeću tu gradili svoj kaštel, prisjećao se tada Mario Sinčić iz Račica koji je bio dio akcije voda-telefon-struja.

Od drugog žitelja Račica, Miljenka Prodana, saznaje se da je na području Račišćine bilo 252 žitelja i 82 familije. Svi zajedno tada su izrazili zadovoljstvo time da je u godini kada je Hrvatska postala samostalna i suverena Račišćina dobila infrastrukturu. Zahvaljujući Ratku Klariću Dobrovice su dobile struju, a nesebičnim angažiranjem čitave Račišćine, i vodu i telefon. A pričalo se tada i o obnovi kaštela u Račicama, koji je nedavno dobio novo ruho, a nalazi se u privatnom vlasništvu.

Kaštel je sagrađen u 12. ili 13. stoljeću, a današnji je oblik dobio kroz 16. i 18. stoljeće njegovom nadogradnjom. Kaštel Račice mijenjao je svoje gospodare, od kojih su najpoznatiji grofovi Walderstein, čije ime kaštel i nosi. Kaštel u Račicama, za razliku od mnogih kaštela u Istri, nije imao obrambenu ulogu, niti je smješten na prometnom putu. Za odabir mjesta na kojem je sagrađen ulogu je igrala ljepota krajolika i plodnost tog kraja za uzgoj poljoprivrednih kultura. U Račicama su i tri crkve: župna Crkva Svetog Trojstva u sredini sela, Majke Božje od Milosti na početku sela i Svetog Stjepana na groblju. Danas na području Račica živi tek 20-ak stanovnika.

Male plaće

Komisija za kulturu RZ Alpe-Jadran iste je godine prihvatila dva nova prijedloga Republike Hrvatske što dolaze iz Istre, pa su tako zeleno svjetlo i punu podršku dobili projekt Kulturno-umjetničkog centra "Lamparna"- Međunarodna likovna radionica u Labinu te festival zabavne glazbe, kao i međunarodna manifestacija "Poreč Fest '93". Labinski su projekt prezentirali Denis Zutović i Krešimir Farkaš iz Labin Art Expressa, a porečki Albino Sinožić iz Turističke zajednice općine Poreč. Od hrvatskih prijedloga prihvaćeno je i održavanje susreta za okruglim stolom "Antički literarni i epigrafski izvori u prostoru Alpe-Jadran" koje je bilo predviđeno za srpanj 1994. godine.

Istog je dana naš list prenio da je osoblje restorana "Index" Studentskog centra u Rijeci 13. studenog po završetku prve smjene obustavilo rad u znak protesta zbog niskih osobnih dohodaka, odnosno zbog storniranja odluke o povećanju plaća za 46 posto. Uz to, pisalo se i da su zaposlenici bili izrazito nezadovoljni nepostojanjem sindikata i drugih vidova zaštite prava radnika. Prema njihovim riječima, zastarjela bodovna lista još je na snazi unatoč njihovom radničkom neodobravanju, a osoblje je nezadovoljno i vrednovanjem prekovremenih sati.

Najavili su tada jednoglasnom odlukom kolektiva da će štrajk nastaviti ukoliko se ne postigne optimalno rješenje.

No, s obzirom na to da su studenti u svemu tome bili najmanje krivi, te kako oni ne bi bili zakinuti u cijeloj toj priči, već oko 17 sati istog dana druga smjena "Indexa" prionula je poslu.

Povezane vijesti

• 145. obljetnica otvaranja željezničke pruge Kanfanar-Rovinj: KROZ ISTRU PO NOVOJ ŽELJEZNIČKOG PRUZI PROJURIO PRVI PAROVOZNI VLAK
• Giovanni Domenico Stratico, biskup Novigrada i Hvara: Dostojan Casanovin prijatelj POSTAO UZORNIM BISKUPOM
• VREMEPLOV GLASA ISTRE: Tri puta manje radnika u brodogradnji obavlja isti posao kao i tri puta više prije rata!