NA DANAŠNJI DAN, GODINA JE 1969.

VREMEPLOV: Glas Istre košta 50 para, a najveće ruševne oprtaljske palače prodaju se za 500 dinara

O "rasprodaji" Oprtlja radi spašavanja napuštenog gradića na Bujštini pisao je novinar Ivo Maleković u Vjesniku i pokrenuo lavinu interesa - zanimljivo, najviše među novinarima!? Zato i naslov teksta "Oprtalj - grad novinara"

| Autor: Duška PALIBRK
Naslovnica Glasa Istre iz 1969. godine

Naslovnica Glasa Istre iz 1969. godine


"Pažnja, čitaoci! Prvi broj dnevnika Glas Istre izlazi 1. novembra. Možete ga nabaviti u svim novinskim kioscima i kioscima Duhana prije šest sati ujutro", stoji na naslovnici posljednjeg broja tjednika Glasa Istre koji nosi današnji datum, 17. oktobra 1969. Nakon dva tjedna, dakle, Glas Istre počeo je izlaziti kao dnevni list.

Bio je to "zahtjev vremena", stoji u naslovu uz objašnjenje da "u ovom aktualnom političkom trenutku u kojem smo izborili bitku za samoupravni demokratski socijalizam - ali u kojem još moramo mnogo učiniti da samoupravljanje radnih ljudi od poduzeća preko komune do Federacije postane isključivi način življenja i društvenog organiziranja - Glas Istre kao tjednik ne može više biti onaj neophodni efikasni javni informator cilj kojeg je da stalno doprinosi produbljavanju i usavršavanju takvog našeg društvenog sistema. (…) Glas Istre postaje svakodnevni neophodni informator stanovnika naše regije o zbivanjima - prije svega u njoj - i o htijenjima ljudi koji u njoj žive".

"Milena" za Šveđane

Glas Istre tada košta 50 para, a najveće ruševne oprtaljske palače prodaju se za "simboličnih 500 novih dinara naviše". O potonjoj "rasprodaji" radi spašavanja Oprtlja, pisao je novinar Ivo Maleković u Vjesniku i pokrenuo lavinu interesa - zanimljivo, najviše među novinarima!? Zato i naslov teksta "Oprtalj - grad novinara".

Brodograđevna pak Pula slavi četvrtu "ovogodišnju radnu pobjedu", porinuvši u more "Milenu", univerzalni teretni brod za prijevoz automobila, ali i drugih rasutih tereta, koji grade za norvešku kompaniju Shipsreder Yngvar Hvistendahl. "Predstavlja velik uspjeh pulskih brodograditelja budući da morima još uvijek ne plovi niti jedan takav brod", piše novinar David Marijan Fištrović. Iz Uljanika je prvi brod iz te serije, "Borgestad", trebao isploviti krajem tog listopada, a "Milena" krajem te godine.

U sjevernom Jadranu podbacio je ulov plave ribe, asfaltira se cesta od Pazina prema Žminju, a u štinjanskoj uvali, na području Hidrobaze, planira se izgradnja Radničkog rekreacionog centra s 4,5 tisuće ležajeva. U Labinu se pripremaju za proslavu 50. obljetnice Labinske republike, ali prije fešte pozivaju na rad, da se nađe rješenje za raške rudnike i rudare koji su zapali u tešku krizu, "da proslava ne bi imala i drugu stranu medalje". U Odboru za proslavu je i Ive Siljan, direktor Glasa Istre.

U zemlji traje zdravstvena reforma, a dr. Martin Horvat, direktor Bolnice za koštano-zglobnu tuberkulozu u Rovinju koja sada nosi njegovo ime, podsjeća na obveze koje zdravstvu nameće turizam. "Mrežu zdravstvenih ustanova trebat će podešavati tako da turist-pacijent bude što hitnije preuzet na liječenje. Turizam, s druge strane, širom otvara vrata za suradnje s nekim zdravstvenim ustanovama i zdravstveni turizam jedna je od naših perspektiva", piše dr. Horvat.

Upravo tog listopada Umag, tada čitavo općinsko područje, prvi put premašuje brojku od milijun turističkih noćenja, a u Rovinju se već pripremaju za narednu sezonu. Nove turističke objekte najavljuje graditi rovinjski hotelijer Jadran, ali i druga poduzeća iz cijele zemlje, od zagrebačke Astre do beogradskog Poljoprivrednog kombinata, Progresa i turističke agencije Globus.

Samo kino i kazalište

S izvorom Gradola povezan je Poreč, "gdje je riješeno pitanje nestašice vode, posebno u vrijeme turističke sezone". Vodovodna mreža dalje ide prema Rovinju, a onda će na red doći i Pula. Planovi su razrađeni, još da se sklope i financije… Poljoprivredno-industrijski kombinat iz Poreča modernizira svoju uljaru u Taru. Nabavili su nove strojeve za proizvodnju maslinovog ulja i konzerviranje maslina, širit će svoje i maslinike kooperanata iz Krnice, Fažane, Peroja i Galižane.

"Inzistira se na integraciji radnih organizacija", kaže jedan članak, nama najzanimljiviji radi podužeg popisa poduzeća koja 1969. godine postoje u Puli: "Jednu grupu predstavljaju Tvornica stakla, Industrokem, Tvornica cementa, Siporeks i Istarski rudnici nemetala. Zatim imamo u prehrambenoj industriji 3. januar i Puljanku; u grafičkoj industriji Tiskaru, Istarske knjižare, Glas Istre; te zatim grupu Autosaobraćaj i Lokalni saobraćaj i na kraju sve ugostiteljske i trgovinske organizacije."

Jesenski kulturni život Pule, međutim, sveden je "samo na kino i kazalište", "jedva dva-tri bolja filma i u kazalištu četiri premijere". INK otvara sezonu 19. listopada historijskom dramom "Hasanaginica" Milana Ogrizovića, a slijede komedija Darija Foa "Sedma zapovijed božja: kradi malo manje" i drama Ive Siljana "Svitlo pod kopom", uz kolaž posvećen Njegošu i moguće gostovanje zagrebačkog Teatra na Maloj sceni. U Domu JNA organiziraju se izložbe slika i fotografija, ali i ozbiljna predavanja, o omladini i suvremenom svijetu te o jugoslavenskom federalizmu i ulozi države.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter