KAMENI GOROSTAS

FOTO/Tisućljetna srednjovjekovna utvrda na litici iznad doline rječice Bračane kojom vlada mističan ugođaj KAŠTEL PETRAPILOSA NAKON DUGOTRAJNE OBNOVE PONOVNO ODŠKRINUO VRATA U PROŠLOST

| Autor: Gordana ČALIĆ ŠVERKO


Nekoć su neprijatelji riskirali da im kroz okrugli otvor sipaju vrelo ulje na glavu. Danas putnike namjernike dočekuje viteška dobrodošlica. Vitez u oklopu reagira na pokret i pozdravlja posjetitelje riječima - Dobrodošao dragi prijatelju. Pozdravljam te na kaštelu Petrapilosa!

Dobro, možda se Petrapilosom nisu šetale princeze, niti su ih osvajali prinčevi, jer je utvrda bila primarno obrambene namjene, ali je mistični ugođaj kakav vlada tisućljetnim kaštelom, posebice u zoru i sumrak, takav kao da se iza svakog ugla može očekivati nekakav romantičan prizor. Odškrinuta vrata s natpisima Petra Pilosa, Petrapilosa, Druvine, Rauenstein, otvaraju put u prošlost. Karta za vremeplov kojim je moguće vratiti se više stotina godina unazad, za taj neprocjenjiv ugođaj oživljene povijesti, košta 30 kuna. Rekonstrukcija kaštela dovršena je lani, a upravo je, nakon popuštanja protuepidemijskih mjera, srednjovjekovna utvrda konačno i službeno otvorena za javnost. Provjerili smo kako izgleda.

Dojmljiv je prizor kamenog gorostasa koji izranja iz oaze netaknute prirode. Na svakom koraku motiv je stiliziranog zmaja. Logičan izbor, stoga što se upravo zmaj nalazio na grbu obitelji Gravisi koja je u određenom povijesnom razdoblju vladala u kaštelu.

Vodič nam je Matija Nežić iz Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda", ustanove na koju je preneseno upravljanje kaštelom. Kaže da je srednjovjekovna utvrda podignuta na litici iznad doline rječice Bračane, na 119 metara nadmorske visine. Na živoj stijeni po kojoj je vjerojatno dobila ime Kostel ili Kosmati kaštel, pretpostavlja se stoga jer je bila obrasla mahovinom i raslinjem. Utvrda se nalazi na strateški veoma dobrom položaju jer je s tri strane okružena strmim padinama i liticama te je do nje moguće doći samo sa zapadne strane. Litica je na južnoj strani visoka tridesetak metara, što je mogući razlog zbog kojeg je sagrađena upravo na tom mjestu.

U pisanim se izvorima prvi put spominje u X. stoljeću kada patrijarh Rodoald poklanja porečkoj Crkvi utvrdu Ruin, koju su porušili Slaveni i barbari. Izvori iz XI. stoljeća pokazuju da utvrda tada pripada akvilejskoj Crkvi. U kaštelu su u jednom povijesnom razdoblju živjeli markizi Petrapilose, vazali akvilejskom patrijarhu, no loza im se ugasila, a 1440. godine utvrda je dodijeljena koparsko - piranskom plemiću Nicolu Gravisiju zbog zasluga oko otkrivanja protumletačke urote Padovanaca, u "vječni feud", koji se sastojao od 12 sela. Feud će njegovi sinovi, Michele, Pietro, Vanto i Gravise, podijeliti u četiri dijela. Dvadesete godine 17. stoljeća utvrda je izgorjela u požaru nakon kojeg nije više obnavljana. Posljednja misna služba u crkvici Sv. Marije Magdalene održana je 1793. godine, a 1869. godine dolazi do ukidanja feudalnih odnosa, i markizi Gravisi gube posjed.

Dva su osnovna djela utvrde: središnji i vanjski korpus. Središnji korpus, navodi povjesničar Mirjan Flego, čine glavna kula, palas te unutarnje dvorište s jedva vidljivim ostacima nekadašnjih pomoćnih zgrada, dok je vanjski korpus opasivao središnji sa svih strana osim s južne. U vanjskom dvorištu, koje je smješteno na istočnoj strani utvrde, također se nalaze ostaci pomoćnih zgrada, a na sačuvanim dijelovima istočnog i južnog zida vanjskog dvorišta nalazi se krunište s merlaturama, grudobranom.

Da bi se došlo do središnjeg dijela kaštela, moralo se proći kroz troja vrata. Prva su bila izvan utvrde, a druga odmah do njih na uskom prolazu. Sačuvani su kameni dovratnici s udubljenjima za zasun. Sam ulaz u centralni dio kaštela najmanji je i najuži, u pukotini stijene iznad kojeg je trostruka kamena greda, što ukazuje da je razina sigurnosti bila velika. Uzak, kamenom natkriven prolaz koji vodi u središnji dio kaštela skrivao je još jednu opasnu zamku. Neprijatelji su riskirali da im kroz okrugli otvor sipaju vrelo ulje na glavu.

Povremena izletnička destinacija, s aspekta "living history", oživljene povijesti kao interpretacije kulturne baštine, zasigurno će vrlo brzo postati jedno od omiljenijih odredišta kulturnog turizma. Putnike namjernike ne dočekuje ratoborni vitez, već viteška dobrodošlica. Vitez u oklopu reagira na pokret i pozdravlja posjetitelje riječima "Dobrodošao dragi prijatelju. Pozdravljam te na kaštelu Petrapilosa!"

Nekoliko je multimedijalnih sadržaja za posjetitelje. Vanjski info kiosk na ulazu u kaštel s ekranom osjetljivim na dodir, s osnovnim informacijama o kaštelu, interaktivnim zemljovidom, brošurama i sličnim informativnim, ali i zabavnim sadržajima poput slanja elektroničkih razglednica, snimanja selfija, slaganja vizualnih slagalica. Moguće je i slanje selfija u odori viteza.

U prostoru crkvice Sv. Marije Magdalene interaktivni je zidni sustav s četiri ekrana koji omogućava izbor raznovrsnih sadržaja, od povijesti kaštela, legendi, scena iz života kaštela, do igara za djecu. Povijest kaštela prikazana je u obliku interaktivne lente vremena gdje se kroz odabir godine može vidjeti sadržaj vezane uz to vremensko razdoblje. U crkvici je interaktivna podna projekcija s fragmentima fresaka pronađenih na lokaciji kaštela.

U vanjskom dvorištu izgrađena je pozornica pogodna za kulturne sadržaje. U unutarnjem dvorištu planirana je projekcija 3D filma na temu razvoja dvorca na zidu palasa koja će biti vidljiva u večernjim satima. U prostoru kule je ekran koji omogućava pogled iz zraka na kaštel i njegovu okolicu. Kaštel je u sklopu rekonstrukcije dobio i šetnicu s vidikovcem. Stepenice vode sve do vrha dvadesetak metara visoke kule vidikovca. Moguće je vidjeti Sovinjak, vrh zvonika na Zrenju, dolinu rijeke Bračane, sela Opatija, Žonti, Trkusi…, dio nekadašnjeg markizata Petrapilosa.

Kada je sagrađen, kaštel je imao obrambenu ulogu. Bio je to zahtjevan graditeljski zahvat. Kamen za njegovu izgradnju dovlačio se uskim strmim putom. "Koliko je bila zahtjevna njegova izgradnja toliko je i bila i rekonstrukcija, zbog otežanog pristupa građevinskim strojevima, dizalicama potrebnim da se sav materijal digne preko zidova jer nije mogao proći kroz vrata. Ne zna se što je bilo teže, da li ga graditi ili rekonstruirati. Eto popravljali smo ga više od dvadeset godina što dovoljno govori koliko je to bilo teško, zahtjevno i skupo", reći će Matija Nežić.

Arheološka istraživanja u kojima su pronađeni malobrojni ulomci fresaka, a među njima i nekoliko s ostacima glagoljskih i latinskih grafita, provedeni su 1995. godine, crkvica Sv. Marije Magdalene obnovljena je 2003. godine, konzervatorski i sanacijski radovi na kompleksu izvedeni su 2009. godine, a 2016. godine započela je završna faza zahvaljujući kojoj je kaštel sada pušten u funkciju. Rekonstrukcija utvrde provedena je u sklopu EU projekta KulTERRA - Revitalizacija istarskih kaštela Morosini-Grimani i Petrapilosa. S 85 posto sufinancira se sredstvima Europske unije iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija, a vodeći partner je Općina Svetvinčenat. Ukupna vrijednost projekta je 22,6 milijuna kuna, od čega je sufinanciranje sredstvima EU-a 19,2 milijuna kuna. Na buzetski kaštel ukupno otpada 9 milijuna kuna.

Ius primae noctis

Legenda o pravu prve bračne noći jedna je u nizu pučkih predaja koje dokazuju da je kaštel Petrapilosa oduvijek golicao maštu. "Takav je bio zakon, ako je bila lijepa, imao bi je gospodin, ako je bila ružna dali bi je slugama". Na narodnu predaju o pravu prve noći (ius primae noctis) Mojca Ravnik, etnologinja iz Ljubljane, prvi je puta naletjela u zaseoku Reparec u Pregari. Markizi u Beteraju su navodno zahtijevali da nevjeste iz okolnih sela prvu bračnu noć provedu u njihovom krevetu.

Stup srama

Kameni stup srama iz 18. stoljeća u Saležu, jedini u Istri sačuvani stup takve vrste u ljudskom obliku, dokaz je sudske vlasti Gravisijevih koji su na taj način provodili pravdu. Na dvometarski stilizirani dvostruki kip muškog lika s uklesanom 1769. godinom i spomenom pravde u kratkom latinskom zapisu, bio je pričvršćen lanac za vezivanje kažnjenika. Žitelji okolnih sela i zaseoka zovu ga berlin ili brlin, po berlini, vrsti kočije koja je vozila na relaciji Berlin-Pariz.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of