GORAN HRVATIN
Načelnik Općine Tinjan o Internacionalnom sajmu pršuta: Ne radimo megalomanske projekte - idemo korak po korak
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
U Tinjanu, općini istarskog pršuta, listopad su proglasili mjesecom Internacionalnog sajma pršuta. Isprepleli su ga gastro, edukativnim, zabavnim i sportskim sadržajima, s time da je središnji događaj upravo 17. ISAP koji će trećeg vikenda u listopadu u Tinjanu okupiti proizvođače najboljih europskih pršuta i niza drugih domaćih proizvoda. Na pragu punoljetnosti, trodnevna jesenska manifestacija ponudit će tako najbolje istarske pršute, cijeli niz dalmatinskih, slavonskih te krčki pršut, a na sajam stižu i španjolski, slovenski i talijanski pršutari.
Veliki interes proizvođača
U ovogodišnjem izdanju prijavilo se gotovo pedeset proizvođača, pet više nego lani što dovoljno govori o tome kakav interes vlada za ISAP-om. Također, osiguran je dodatni šator od tisuću četvornih metara tako da će dio pršutara osim u glavnom šatoru biti i u tom dodatnom. Ukupno ove godine na raspolaganju je rekordnih 4.500 četvornih metara pokrivenog prostora i još oko šest tisuća kvadrata otvorenog prostora, po čemu je ISAP najveća gastro manifestacija takvog tipa u Hrvatskoj i šire, specijalizirana za jednu autohtonu deliciju.
- Sigurno da nas ISAP kao mjesto jako dobro brendira, ne samo kao općinu pršuta, nego i turističko središte. Iz godine u godinu rastemo. Vodeća smo općina u središnjoj Istri po broju noćenja, po broju objekata i po broju smještajnih jedinica. U najavi je i otvaranje kampova i još nekih sportskih sadržaja. Do kraja godine očekujemo ostvariti više od 90.000 noćenja, a iduće godine premašiti brojku od 100.000 noćenja. Postali smo malo ozbiljnija turistička destinacija. U kontinentalnom smo dijelu Istre, ali s obzirom da se s našeg područja vidi more, malo si svojatamo i primorski predznak. Šalu na stranu, Tinjan je svakako zemljopisno dobro pozicioniran, na 15 minuta od mora, istaknuo je načelnik Goran Hrvatin.
U općini istarskog pršuta četiri su proizvođača ove istarske gastronomske perjanice.
- Ima nekih naznaka da će se, što se tiče proizvodnje pršuta, aktivirati i OPG-ovi, što je jako dobro. Moja inicijativa, i inicijativa Istarske županije, bila je da se u Istri pokrene i uzgoj svinja čime bi istarski pršutari dobili dodatnu sirovinu za pršut koji nosi zaštićenu oznaku izvornosti. Kontaktirali smo potencijalne uzgajivače, održali nekoliko sastanaka, gdje se isprofiliralo njih dvadesetak iz središnje Istre, a sada je na potezu Istarska županija, odnosno resorni odjel i AZRRI, koji trebaju definirati inicijalne uvjete. Najveći je problem afrička svinjska kuga. Trenutno su stvarno strogi uvjeti što se tiče držanja svinja općenito na svim gospodarstvima, a pogotovo na onim u Slavoniji gdje je sad aktualna ta bolest, naglasio je tinjanski načelnik.
Goran Hrvatin u svom je četvrtom načelničkom mandatu. Doktor veterinarske medicine zaposlen je u Veterinarskoj ambulanti Pazin, gdje je trenutno voditelj, i vjerojatno je jedini načelnik u Istarskoj županiji koji svoju načelničku funkciju obnaša volonterski. Zanimljivo je da su i načelnici susjednih općina, koji su poput Hrvatina također veterinari, na ovogodišnjim lokalnim izborima ostali na svojim pozicijama, Marko Lakošeljac u Karojbi i Mario Bratulić u Svetom Petru u Šumi.
- Posebno me veseli, jer znam kakva je Općina Tinjan bila prije dvanaest godina i u kojim financijskim problemima, da jako dobro funkcioniramo što se tiče i financija, kao i svih projekata koje smo zacrtali. Ne radimo megalomanske projekte, niti radimo njih deset odjednom, nego idemo korak po korak. Od projekata koji su u tijeku, i koji su me malo i ponukali da se kandidiram za četvrti mandat, je odvodnja na području cijele općine. Očekujemo tri građevinske dozvole, za mjesta Tinjan, Kringu i starogradsku jezgru Tinjana, imamo lokacijsku dozvolu za Muntrilj, tako da svakako, možda već iduće godine, idemo napraviti sto, dvjesto metara kanalizacijske mreže, odnosno odvodnje. Sve ovisi o tome kada će se raspisati natječaji, ali bitno je imati projektnu dokumentaciju da se može kandidirati. Nadalje, u tijeku smo rješavanja kružnih tokova na izlazu prema Muntrilju i izlazu prema Kringi, na državnoj cesti. Mi smo financirali projektnu dokumentaciju kružnog toka za Muntrilj, a Hrvatske ceste kružnog toka za Kringu tako da je već izdana lokacijska dozvola i sada se rješavaju još imovinsko pravni odnosi što se tiče Muntrilja. Nadam se da ćemo u dogledno vrijeme imati i građevinsku dozvolu, istaknuo je Hrvatin.
Dobivena su financijska sredstva za dogradnju dječjeg vrtića, za još jednu jasličku skupinu. Po dovršetku ove investicije u vrtiću će biti dvije jasličke i tri predškolske skupine tako da će se svakom djetetu osigurati mjesto u vrtiću. Ukoliko sve bude prema planu, projekt vrijedan oko 350.000 eura mogao bi se dovršiti do sljedeće školske godine.
Razmišlja se i o dogradnji školske zgrade za jedan ili dva razreda ovisno o financijskim mogućnostima. Osnovna škola u aktualnoj školskoj godini broji 160 osnovaca.
- Prije četiri, pet godina obnovili smo cijelu školsku zgradu, riješili stolariju, fasadu, krovište, elektroinstalacije, a nadam se da ćemo kroz dvije do tri godine riješiti dogradnju, naglasio je Hrvatin.
Predstoji obnova zvonika u Tinjanu, obnovljen je jedan segment zvonika u Muntrilju i u Kringi, uređuju se kapelice i kalvarije, na tinjanskom području - dvije su kalvarije, od osam koliko ih je u Istri. Cilj je valorizirati sakralne objekte u kontekstu vjerskog turizma.
Asfaltiranje cesta
Resorno Ministarstvo turizma osiguralo je financijska sredstva za izgradnju novog sportskog terena u području zone Kringa, gdje će se obnoviti boćalište, sagraditi novo padel igralište i pumptrack s vanjskim fitnessom. Vrijednost investicije je oko 270.000 eura, očekuje se da će se ti projekti završiti do ožujka iduće godine. Ulaže se u infrastrukturu, u javnu rasvjetu, u prometnice...
- Vlastitim sredstvima asfaltirali smo cestu Žužići - Milohanići, prethodno u ingerenciji ŽUC-a, koju su sada nama dali na upravljanje. Sa ŽUC-om smo u realizaciji ceste Kringa - Sveti Petar u Šumi, dionice od oko 4,5 kilometara dužine. Predstoji javna nabava, ali realizirat će se u dvije faze. Dogovoreno je da mi rješavamo našu dionicu od Kringe do lani obnovljenog mosta, a Sveti Petar od mosta do njih. Sada bismo asfaltirali oko 550 metara te dionice, a iduće godine je završili tako bi imali asfaltirane sve županijske ceste, mada su neke već za obnoviti. U Kringi također u suradnji sa ŽUC-om radimo jednu dionicu, zaobilaznicu Kringe s obzirom da su u starogradskoj jezgri uski prolazi kojima prolaze šleperi, zaključio je Hrvatin.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
