Veljko ostojić
U Istri moramo biti usmjereni na kvalitetu, održivost i inovaciju
(Snimio Milivoj Mijošek)
Istra već desetljećima prednjači kao najrazvijenija turistička regija Hrvatske, no pred njom su novi izazovi - od klimatskih promjena, održivosti, digitalizacije iskustva do promjene navika putnika. O tome kako Istra može zadržati vodeću poziciju i dodatno unaprijediti svoju ponudu u vremenu kada se globalni turizam mijenja brže nego ikad, razgovarali smo s Veljkom Ostojićem, direktorom Hrvatske udruge turizma.
Treba nam još hotela
Istra je regija lider u turizmu, no kako možemo stvari dodatno poboljšati? Na što bi se trebali fokusirati u ponudi i investicijama?
- Razvoj turizma u Istri događa se u kontekstu razvoja turizma na čitavom Mediteranu, a to je evolucija od masovnog turizma prošlog stoljeća, preko raznolikosti i kvalitete današnje ponude, prema održivoj i inovativnoj budućnosti. U Istri stoga moramo biti usmjereni na kvalitetu, održivost i inovaciju te na traženju ravnoteže između interesa lokalne zajednice, očuvanja prirode i zadovoljstva posjetitelja. To sve temeljimo na prednostima Istre - moru, prirodi, kulturi i ljudima - zbog kojih će turizam i dalje biti jedan od najvažnijih stupova gospodarstva ovoga kraja. U razmišljanju o budućnosti izuzetno je važna inovacija. Svi koji se bave turizmom kontinuirano trebaju razmišljati kako unaprijediti postojeće, kako možemo biti još bolji, pa i najbolji na svijetu u onome što radimo. Digitalizacija, uključujući mogućnosti koje donosi tehnologija umjetne inteligencije, postaje nužan alat za planiranje i za realizaciju dolaska i kreiranje iskustava. Gosti će koristiti tehnologije pri planiranju i rezervaciji dolaska i sadržaja koje žele doživjeti, a pružatelji usluga će uz pomoć digitalnih tehnologija unaprijeđivati svoju ponudu prilagođavajući je potrebama i navikama gostiju. Klimatske promjene će također nastaviti značajno oblikovati naš turizam. Produljena sezona zbog toplijih jeseni i proljeća bi pritom mogla biti prilika, ali će zahtijevati i prilagodbu infrastrukture te veću brigu o prirodnim resursima. Preusmjeravanje posjetitelja s ljetnih vrućina na predsezonu i posezonu zahtjeva dodatno razmišljanje i djelovanje, kako kroz ulaganje u vodne resurse, obnovljive izvore energije i pametnu infrastrukturu, tako i kroz osmišljavanje pratećeg sadržaja.
Imamo novih investicija u hotele u Istri, od manjih objekata do velikih. Je li to dovoljno hotelskih kapaciteta ili ima još prostora za nove objekte?
- Iako bi studije koje se izrađuju na razini županije trebale dati odgovor da li nam i kojih kapaciteta još treba, rekao bi da i bez njih možemo zaključiti da nam treba prvenstveno još hotelskog smještaja visoke kategorije. Zašto? Iz razloga što hoteli ostvaruju najveću dodanu vrijednost u turizmu i imaju najmanji negativni utjecaj na okoliš. Hrvatska generalno gledajući ima višestruko niži udio hotelskog smještaja u ukupnim smještajnim kapacitetima i to trebamo mijenjati, jer je neadekvatna smještajna struktura glavni razlog niske prosječne potrošnje po gostu, koja se na razini čitave Hrvatske kreće oko 170 eura, u Italiji ili Španjolskoj je to oko 300, a u Francuskoj preko 400 eura.
Imamo problem overturizma
S ostalim vrstama smještajnih kapaciteta, posebno nekretnina za kratkoročni turistički najam, došli smo do gornje granice koja, ako je pređemo, počinje proizvoditi značajne negativne učinke za lokalnu zajednicu. Mi već sada u nekim destinacijama imamo problem overturizma i taj problem postaje sve više izražen. To nije nimalo benigno jer overturizam može dovesti do srednjoročnog tržišnog propadanja cijelih destinacija. Naravno da uz više hotelskih kapaciteta ima mjesta i tržišne potrebe za podizanjem kvalitete svih oblika smještajne ponude.
Kako vidite budućnost istarskog turizma - više luksuza, više održivosti ili nešto treće?
- Ono što će se sigurno više tražiti je kombinacija luksuza, autentičnosti i ekskluzive. To znači da ćemo imati više luksuznih hotela, boutique hotela i vila, ali s naglaskom na autentična i ekskluzivna iskustva poput privatnih vinskih tura, ekskluzivnih branja tartufa, kuhanja s lokalnim chefovima, kao i wellness i zdravstveni turizam povezan s mediteranskom prehranom. To sve znači i veću potrošnju gostiju, ali i rast ukupne razine usluge koju moramo osigurati.
Kako objašnjavate činjenicu da vrhunac sezone ove godine nije bio toliko popunjen kao inače, dok su se rekordni rezultati ostvarili u predsezoni i posezoni?
- To je trend koji će se vjerujem nastaviti u budućnosti i na koji treba sve više računati. Razloga je više. Ali prije svega se trebamo zapitati, ako gost nije vezan obiteljski za školske praznike u domicilnoj zemlji, zašto bi on dolazio u špici sezone kada su cijene smještaja najviše, gužve u destinacijama najveće i temperature izuzetno visoke? Klimatske promjene, barem kako mi to laici vidimo, rezultirale su višim temperaturnim ekstremima u ljetnim mjesecima, ali sve ljepšim vremenom u pred sezoni i post sezoni. Gosti na to reagiraju i žele to iskoristiti, i to je normalno. Osim toga, i same destinacije prate taj trend prilagođavajući ponudu kroz kreiranje najrazličitijih motiva dolaska upravo u razdoblju pred i post sezone. Taj trend je uostalom dobar za rasterećenje naših turističkih destinacija u glavnoj sezoni, a onda i za osiguravanje posla u tim destinacijama duže od ljetnih mjeseci, a na nama je da se što kvalitetnije prilagodimo.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
