DIVLJAČ NA KUĆNOM PRAGU

SVE JE VIŠE DIVLJIH SVINJA (2) Marijela Antonac Bančić: Sve su nam pojeli, od grožđa do kukuruza, pojeli su čak kukuruzovinu, ne samo klipove, uništili sušaru, iščupali batat

Prošle nedjelje u zajedničkom lovu, upravo na tom području Sveta Lucija, Kaligarići, Vižintini Vrhi do Završja, uspjeli smo odstrijeliti sedam komada. Oštećenim poljoprivrednicima dajemo električne pastire i repelente

| Autor: Gordana ČAKIĆ ŠVERKO
 (Snimila Gordana Čalić Šverko)

(Snimila Gordana Čalić Šverko)


Dario Antonac iz mjesta u Općini Oprtalj predsjednik je Udruge proizvođača istarskog češnjaka. U udrugu je učlanjen i njegov susjed Mirjan Stornoga iz obližnjeg sela Vižintini Vrhi koji se također suočava sa štetama od divljih svinja, ali i jelena. Proizvođač je češnjaka i maslinovog ulja.

- Štete su ogromne. Tome bi trebalo stati na kraj i sve dovesti u nekakav red, ali reda nema pa tu živimo kao u Teksasu, kaže Stornoga. Trenutno nema šteta na češnjaku jer ga tek treba posaditi, ali zato ima štete u masliniku. U jednom su mu masliniku jeleni uništili pola nasada mladih maslina.

Na žalost, poljoprivrednici u Kaligarićima i Vižintinima Vrhima nisu jedini koji se uočavaju sa štetama od divljih svinja. U Armaniji, zaseoku s tri kućna broja, također imaju štete. Sve su to sela na osami, okružena šumskim površinama. Marijela Antonac Bančić kaže da su njeni roditelji i preci živjeli isključivo od poljoprivrede. Posljednjih petnaestak godina situacija se jako pogoršala, unatrag godinu dana postala je nemoguća, štete su ogromne, divlje životinje dolaze do samih kuća.

- Moj sin je po struci inženjer mediteranske poljoprivrede. Nakon posla želio bi nešto proizvesti za kućne potrebe, ali ove godine nismo uspjeli ništa ubrati. Sve su nam pojeli, od grožđa do kukuruza, pojeli su čak kukuruzovinu, ne samo klipove, uništili sušaru, iščupali batat. Davno smo naučili da prehrambeni lanac mora postojati, ali i da divlje životinje moraju živjeti u šumi, a ne u blizini kuća i zato molim nadležne da što prije nešto poduzmu kako bi se život ovdje nastavio, a ne da ovo malo ljudi koliko ih je ovdje ostalo moralo odseliti, rekla je Antonac Bančić. Dodala je da se ne osjeća sigurnom, pogotovo kada padne mrak jer divljač se već u sumrak približava kućama.

Svjesni da se sa štetama od divljači suočavaju i u okruženju, kao i da su oštećeni vinari, proizvođači povrća, maslinari…, napisali su dopis i obratit će se svim općinama i gradovima, lovačkim društvima, istarskom Lovačkom savezu, Istarskoj županiji, resornom županijskom odjelu i što je najvažnije ministarstvu.

"Život na ovom području postao je nemoguć radi svakodnevnih šteta koju stvara razna divljač. Nema dijela u kojem ne dolazi do kuća i ugrožava sigurnost mještana i domaćih životinja. Štete na poljoprivrednim površinama nastale od divljih svinja i jelena su ogromne. Na desetke, da ne govorimo o stotinama poljoprivrednika, su oštećeni te ne mogu više uzgajati svoje kulture", navodi se u dopisu kojeg upravo, u nadi skorog rješenja i suradnje s lovačkim društvima, potpisuju poljoprivrednici s područja Brtonigle, Buja, Oprtlja, Motovuna i Buzeta.

Poljoprivrednici su probali prijaviti štetu na poljoprivrednim površinama, ali lovačka društva kažu da nemaju novaca za isplatu. Sada će sa zapisnikom kojim je evidentirana šteta, ići kod odvjetnika i podignuti tužbu te ovršiti lovačko društvo.

Komentar smo zatražili u Lovačkom društvu "Vepar" Oprtalj čiji je predsjednik Lučano Bazjak istaknuo da se iz godine u godinu sve više povećava fond divljih svinja u Istri koje stvaraju jako velike štete.

- Organiziramo hajke, skupne lovove na divlje svinje, s neograničenim odstrelom. Prošle nedjelje u zajedničkom lovu, upravo na tom području Sveta Lucija, Kaligarići, Vižintini Vrhi do Završja, uspjeli smo odstrijeliti sedam komada. Oštećenim poljoprivrednicima dajemo električne pastire i repelente. Uz to i oni bi morali zaštiti svoju imovinu i održavati električne pastire. U lovištu Oprtalj svake godine zasijemo deset hektara površina za prihranu divljači, po šumama i napuštenim parcelama. Pored toga, do sada smo ove godine u lovište unijeli oko 17 tona kukuruza. Godišnje unesemo 30 tona kukuruza, u klipu i u zrnu. Lani nam je iz Slavonskog Broda došlo 22 tone kukuruza u klipu, a drugo sve u zrnu, čime punimo automatske hranilice da držimo divljač što dalje od poljoprivrednih površina, ali izgleda ni to nije dovoljno jer su u tako velikom broju, što ih više tamanimo, više ih ima. Vidite i sami da dolaze do mora, do Umaga, Rovinja..., kaže Bazjak i dodaje da je s odštetama jedan veliki problem, jer nisu u mogućnosti za njih isplatiti na stotine tisuća kuna.

Predsjednik Lovačkog saveza Istarske županije Graciano Prekalj, potvrdit će da lovačka društva nemaju dovoljno financijskih sredstava za plaćanje šteta u prometu kao i šteta u poljoprivredi.

- Dogovoreno je bilo između Hrvatskog lovačkog saveza i Ministarstva poljoprivrede, odnosno hrvatske Vlade da će se pokušati riješiti problem šteta od divljači u poljoprivredi da li zajedničkom policom ili na neki drugi način kao što je to slučaj za štete od naleta divljači u prometu, no do sada se na žalost ništa nije desilo. Bez obzira na uredbu o smanjenju broja divljih svinja zbog afričke svinjske kuge i bez obzira na značajno povećane odstrele, brojke divljih svinja su stalno visoke. Štete su velike, između ostalog jer je sve manje obrađenih poljoprivrednih površina i tamo gdje osjete da imaju hranu one po bilo koju cijenu, pa i probijanja pastira, ulaze na njive i rade štete.

- Mi ćemo morati zajedno s Istarskom županijom, gradovima i općinama, pomoći lovačkim društvima, lovcima koji su svi redom volonteri, pokušati naći model otkupa i korištenja mesa divljači, između ostalog i divljih svinja, kako bi se time povećao interes za odstrelom i smanjivanjem njihova broja, kaže Prekalj.

Za štete od divljači u prometu sklopljena je zajednička polica između resornog ministarstva i Euroherca od 34,8 milijuna kuna. - Hrvatski lovački savez nastojao je resornom ministarstvu više puta ukazati na problem šteta u poljoprivredi i predlagao da se pokuša zatražiti od europske komisije mogućnost da se police za poljoprivrednike subvencioniraju i za štete od divljači, no to još uvijek nije riješeno, prenio je Prekalj.

U oprtaljskoj općini, kaže načelnik Leo Bazjak, upoznati su s problematikom šteta od divljači. U kontaktu su s poljoprivrednicima i lovačkim društvom. Problem je i u donjem dijelu oprtaljske općine, na štete od divljači žale se i u Istarskim Toplicama i Gradinjama.

- Očito je divljači jako puno, ona migrira i radi štete, treba definitivno ukazivati na tu problematiku kako bi se u suradnji sa strukom što prije pronašlo rješenje, izjavio je oprtaljski načelnik.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter