U porečkom hotelu Parentium održana je konferencija »Istra 5.0 – Budućnost istarskog gospodarstva u digitalnoj i zelenoj tranziciji«, koja je okupila poduzetnike, predstavnike institucija, stručnjake i inovacijske aktere iz cijele regije.

U trenutku kada su zelene i digitalne promjene postale stvarnost koja izravno utječe na poslovanje i život zajednice, konferencija je otvorila ključna pitanja o tome kako Istra može iskoristiti tranziciju za jačanje konkurentnosti, inovacijskog potencijala i održivosti.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Smjernice razvoja

Organizatori skupa, Istarska županija i Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Pula, u partnerstvu s Obrtničkom komorom Istarske županije, naglasili su da je cilj događanja okupiti različite perspektive, potaknuti razmjenu iskustava te ponuditi smjer kojim gospodarstvo može sigurnije zakoračiti u razdoblje dubokih promjena. Konferencija je privukla velik broj sudionika, a dvorana hotela Parentium bila je ispunjena predstavnicima poduzetništva, javne uprave, obrazovanja, istraživačkih institucija i udruga koje prate razvoj lokalne ekonomije.

Konferencija je započela uvodnim obraćanjem predstavnika institucija uključenih u organizaciju. Riječi dobrodošlice uputili su tako Robert Momić, predsjednik Obrtničke komore Istarske županije, Danijel Benčić, predsjednik HGK - Županijske komore Pula, Loris Peršurić, saborski zastupnik, gradonačelnik Poreča i domaćin konferencije, te Boris Miletić, istarski župan.

Središnje poruke bile su usmjerene na važnost pravodobnog djelovanja te na činjenicu da digitalna i zelena tranzicija više nisu projekcije budućnosti, nego realnost koja već danas određuje pravila tržišta, potrebe radne snage i očekivanja potrošača.

(Snimio Milivoj Mijošek)

U svom obraćanju predsjednik Obrtničke komore Istarske županije Robert Momić istaknuo je da uspješna tranzicija zahtijeva pravodobno djelovanje cijelog gospodarstva.

- Digitalna i zelena transformacija procesi su koje će svaki privrednik, obrtnik ili poduzetnik u skoroj budućnosti morati provesti. Idealno bi bilo da se ta dva procesa odvijaju paralelno, jer se tako u jednom koraku postiže cjelovita i održiva promjena. Zelena tranzicija ključna je za očuvanje prirode i okoliša, što je naš zajednički interes, dok digitalna tranzicija donosi veću transparentnost, učinkovitost i modernizaciju poslovanja. Tko god ozbiljno razmišlja o svom razvoju, već je započeo taj proces ili se nalazi na njegovim prvim koracima, rekao je Momić

- Istarska županija je gospodarski najrazvijenija u Hrvatskoj i ima najveći udio obrtnika po broju stanovnika, stoga smatram da i u području digitalne i zelene tranzicije moramo biti među predvodnicima, poručio je Momić.

S druge strane, predsjednik HGK - Županijske komore Pula Danijel Benčić naglasio je važnost šireg pogleda na gospodarstvo i otvaranja tema koje nadilaze turizam.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Gospodarski odlikaš

- Kada je riječ o gospodarstvu, kontinuirano razmišljamo koje teme trebamo snažnije staviti u javni prostor. Turizam je izrazito važan i snažno prisutan, no ovim događajem željeli smo naglasak staviti i na druga područja, prije svega gospodarstvo. Pojmovi poput digitalne transformacije i zelene tranzicije često se spominju, no pitanje je koliko ih zaista razumijemo i znamo provesti u praksi. Upravo zato ovom konferencijom željeli smo otići korak dublje i čuti teorijske uvide, pregled aktualnih trendova, ali i konkretne primjere dobre prakse, vidjeti kako ih provode drugi i kako ih možemo primijeniti u Istri, rekao je Benčić.

- Naš je cilj stvoriti preduvjete da se približimo konceptu Istra 5.0 - Istre kao gospodarskog odlikaša. Priprema konferencije trajala je šest mjeseci, tijekom kojih smo razgovarali s brojnim dionicima, obilazili teren i prikupljali različite perspektive. Na taj način željeli smo potaknuti širu raspravu i uključiti sve relevantne aktere u ovu priču, rekao je Benčić.

U ulozi domaćina prisutne je pozdravio i gradonačelnik Poreča Loris Peršurić koji je istaknuo kako je za razvoj Istre ključno pronaći ravnotežu između tradicije i suvremenih trendova te uspostaviti učinkovitiju suradnju javnog i gospodarskog sektora.

- Tema je vrlo široka i zahtjeva spoj tradicije i modernog, gospodarstva i prostorne održivosti. Ključno je stvoriti sinergiju između javnog sektora i gospodarstva, posebno kroz kvalitetno prostorno planiranje. Na razini Europe, zelene politike postaju sve intenzivnije, a oni koji imaju postavljene čvrste temelje imat će prednost u daljnjem razvoju i napretku. Zato su ovakve konferencije važne. No, da bi bili uspješni, prije svega, svatko od nas mora biti aktivan na lokalnoj razini kako bismo zajedno na većem nivou bili bolji i osigurali bolju budućnost cijeloj regiji, poručio je Peršurić.

Istarski župan Boris Miletić naglasio je kako se globalne promjene odvijaju brže nego ikad prije te da upravo u toj dinamici leže i rizici i prilike za lokalno gospodarstvo.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Potpora gospodarstvenicima

- Živimo u svijetu koji se nikad brže nije mijenjao, a svaka promjena donosi i novu priliku. Istarsko gospodarstvo iznimno je dinamično, a poduzetnički duh naših ljudi zaslužan je što smo jedna od najrazvijenijih županija. Da bismo ostali na toj razini, moramo pratiti svjetske trendove koji se razvijaju brže nego ikada. Gotovo na tjednoj ili mjesečnoj razini pojavljuju se nove inovacije u svim segmentima poslovanja. Ako želimo napredovati, moramo prihvatiti te promjene i iskoristiti ih na najbolji mogući način, rekao je župan Miletić.

Dodao je kako Istarska županija snažno podupire gospodarstvenike, jer je kvalitetna gospodarska politika temelj dobre socijalne, kulturne, sportske i obrazovne politike.

- Zahvaljujem obrtnicima i poduzetnicima na dodanoj vrijednosti koju stvaraju i na svim radnim mjestima koja otvaraju. Prije dvadesetak godina najveći nam je problem bio naći radno mjesto i gdje zaposliti ljude, a danas je problem pronaći kvalitetnu radnu snagu. To su izazovi koje susrećemo i kroz digitalizaciju i kroz zelenu tranziciju. Svi govorimo o održivosti i klimatskim promjenama, no odgovornost je na svima nama kako te procese provesti u praksu, kako dodatno ojačati gospodarstvo, a istodobno štititi okoliš, rekao je Miletić.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Uslijedio je keynote govor direktora Centra za razvoj i inovacije Slavka Vidovića, pod nazivom »Put prema pametnijem i održivom gospodarstvu«. Govor je otvorio raspravu o transformaciji poslovnih modela, nužnosti ulaganja u znanje i inovacije te važnosti međusektorske suradnje kao temelja gospodarskog napretka.

- Hrvatska se pozicionira kao globalno uspješna i prepoznata država u razvoju pametnih industrija. One potiču i ubrzavaju industrijsku tranziciju te pridonose ukupnoj društvenoj transformaciji zemlje. Ključ uspjeha je u skladnom djelovanju svih sudionika, od gospodarstva, javnog sektora do akademske i istraživačke zajednice koji, kroz razvoj svijesti i izgradnju spremnosti, djeluju sinergijski i sinkronizirano. Na taj način ostvaruju svoje pojedinačne vizije, usklađene s vlastitim misijama, ali i zajedničkim vrijednostima, načelima i vjerovanjima, sukus je Vidovićevog govora.

Otpornost

Pametna industrija 5.0 predstavlja strateški okvir za suradnju između gospodarstva, vlade i znanosti s ciljem provođenja industrijske tranzicije karakteristične za petu industrijsku revoluciju. Ona ne obuhvaća samo tehnološke promjene, već potiče i duboku socijalnu transformaciju, stvarajući uravnotežen i održiv razvojni model temeljen na čovjeku, znanju i inovacijama.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Ključni izazov i istodobno najveća prilika Hrvatske jest izgradnja ekosustava pametnih industrija koji prepoznaje važnost integracije tehnologije i čovjeka, snažnog inovacijskog kapaciteta, otvorene suradnje između sve tri razvojne sfere, društvene odgovornosti i održivosti kao temeljnih razvojnih načela. Pametne industrije 5.0 nisu samo tehnološki iskorak, one su put prema zrelom, otpornom i uključivom gospodarstvu koje ima kapacitet stvarati budućnost, a ne samo je pratiti, rekao je Vidović.

Prvi dio programa nastavljen je diskusijom »Vizije i izazovi gospodarstva«, na kojoj su sudjelovali Miro Dodić, zamjenik predsjednika Gospodarskog vijeća HGK - ŽK Pula i predsjednik Uprave Istarske kreditne banke Umag, te Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore. Ova rasprava otvorila je pitanja otpornosti lokalnog gospodarstva, financijskih izazova te ključnih strukturnih promjena koje očekuju gospodarstvenike u godinama koje dolaze.

Prvi tematski panel konferencije bio je posvećen digitalnoj transformaciji te je okupio stručnjake iz tehnološkog sektora, akademske zajednice i organizacija koje aktivno rade na razvoju inovacija u gospodarstvu. U raspravi su sudjelovali Damir Prusac, potpredsjednik za istraživačka partnerstva u Infobipu, Goran Mrvoš, osnivač i direktor Infosita, Darko Etinger, dekan Fakulteta informatike u Puli, Branko Labinac, direktor Agenor Informatike, te Helena Matuša, direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Panel je otvorio raspravu o tome na koji način digitalni alati, umjetna inteligencija i napredna IT rješenja mijenjaju poslovne modele te omogućuju brži rast i snažniju internacionalizaciju poduzeća. Sudionici su se složili kako digitalna transformacija više nije opcija, već nužnost za sve koji žele ostati konkurentni na globalnom tržištu.

Poseban naglasak stavljen je na važnost obrazovanja i razvoja digitalnih vještina, bez kojih regije poput Istre teško mogu zadržati prednost u inovacijskim sektorima. Istaknuto je da se ulaganje u znanje mora promatrati kao dugoročna strategija, a ne pojedinačna inicijativa.

Ekološki standardi

Kroz zaključke panela istaknuto je da upravo ovakav strateški okvir usmjeren na tehnologiju, inovacije i edukaciju Hrvatsku može pozicionirati kao predvodnicu pametnog i održivog gospodarstva, sposobnog stvarati visokovrijedna radna mjesta, privlačiti investicije i graditi konkurentnost na temelju inovacijskog potencijala.

Nakon kraće stanke održan je drugi tematski panel, usmjeren na zelenu tranziciju i održive poslovne modele. U raspravi su sudjelovali predstavnici tvrtki i institucija koje već godinama provode konkretne prakse u području održivosti Anđelka Toto Ormuž, voditeljica korporativnih poslova u Rockwoolu Adriatic, Julija Škoro, voditeljica održivosti u Holcimu, Gordana Lalić, direktorica poduzeća Parentium, te Ivana Dragišić, regionalna koordinatorica za Istru i ravnateljica udruge Aurora.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Panel je otvorio ključna pitanja dekarbonizacije, energetske učinkovitosti i kružne ekonomije, uz naglasak na nužnost prilagodbe poslovanja sve strožim ekološkim standardima. Sudionici su iznijeli primjere iz vlastite prakse od smanjenja emisija i optimizacije potrošnje energije do održivog upravljanja resursima pokazujući da održivost više nije samo regulatorna obveza, već strateška prednost.

Posebno je istaknuto da zelena tranzicija postaje temelj dugoročne profitabilnosti, jer tvrtke koje ulažu u održivost ne samo da jačaju konkurentnost, već odgovaraju i na rastuća očekivanja gostiju, potrošača i lokalne zajednice. Zaključeno je kako se odgovorno poslovanje sve više promatra kao standard, a ne iznimka, te da će održive prakse u idućim godinama biti ključne za uspjeh regionalnog i nacionalnog gospodarstva.

Jedan od najzanimljivijih trenutaka konferencije bio je dijalog pod nazivom »Poslovanje i društvo sutrašnjice?« koji je izazvao veliki interes publike. U razgovoru su sudjelovali Korado Korlević, učitelj, astronom i futurolog, osnivač i voditelj Zvjezdarnice Višnjan, te Ivica Šuran, vlasnik tvrtke Matrix Informatika.

Rasprava je otvorila šira društvena pitanja vezana uz budućnost rada, tehnologije i čovjeka. Na svoj osebujan način, Korlević je naglasio da su se o ovim temama trebalo početi razgovarati još prije 15-ak godina, jer tehnologija i društvo mijenjaju se brže nego što ih pratimo pa su neke teme već zastarjele. Dodao je da će se transformacija ubrzati do 2030. godine, kada će se društvo naći pred potpuno novim izazovima te da vremena za pripremu više nema mnogo. Posebno je istaknuo važnost roditeljskog odgoja kao ključne stavke za normalno društvo, upozorivši da bez njega tehnologija lako može nadvladati društvene vrijednosti.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Prilike u budućnosti

Sudionici su složili da je danas ključno ulagati u fleksibilnost, obrazovanje, kritičko razmišljanje te održavati humanistički pristup tehnološkom razvoju. Kroz ovaj dijalog konferencija je proširila fokus s isključivo gospodarskih tema na širi društveni kontekst, potičući sudionike da razmisle o izazovima i prilikama koje budućnost donosi te o mjerama koje je potrebno poduzeti.

Na kraju konferencije završnim riječima obratili su se organizatori Robert Momić, Danijel Benčić i Boris Miletić koji su zahvalili svim sudionicima na doprinosu i naglasili da izneseni zaključci predstavljaju važan temelj za daljnje planiranje gospodarskih i razvojnih politika u Istri, ističući važnost nastavka suradnje između gospodarstva, obrazovnog sektora i lokalne zajednice kako bi regija ostala konkurentna i održiva.

- Zelena tranzicija i digitalizacija nisu stvar izbora, već naša zajednička obveza. S druge strane, obveza nam je i očuvanje prirode i prirodnih resursa na pametan način. U sinergiji, zajedništvu i partnerstvu privatnog i javnog sektora koji uz iskrenu suradnju mogu postići uspjeh, rekao je na kraju župan Miletić

(Snimio Milivoj Mijošek)

Konferencija »Istra 5.0« potvrdila je da Istra ima znanje, ljude i iskustvo potrebno za uspješno spajanje inovacija, održivosti i lokalnog identiteta. Digitalna i zelena tranzicija prikazane su ne kao obveza, već kao jedinstvena prilika za unapređenje gospodarstva i podizanje kvalitete života. Očekuje se da će zaključci i ideje iz Poreča potaknuti nova partnerstva, projekte i inicijative koje će oblikovati razvoj regije u godinama koje dolaze.

Povezane vijesti

• Puljani su poduzetni i visokoobrazovani
• SUSRET GRADONAČELNIKA I PODUZETNIKA Zoričić: Nakon propasti Uljanika i pokušaja ponovnog uspostavljanja brodogradnje u Puli, pred je gradom velika, nova prilika koju treba iskoristiti
• Održana konferencija koja je okupila gospodarstvenike, stručnjake i predstavnike javnog sektora