Oštro upozorenje
Blažina u Saboru otvorila pitanje Holcimova projekta: Odakle struja za Koromačno kada se ugasi Plomin?
Marija Blažina (Snimio Milivoj Mijošek)
Saborska zastupnica SDP-a Maria Blažina zatražila je od Vlade, HEP-a i HOPS-a da objasne kako će se osigurati električna energija za Holcimov projekt KOdeCO NetZERO u Koromačnom, osobito nakon planiranog prestanka proizvodnje električne energije iz ugljena u Plominu. Upozorila je da bi samo postrojenje za hvatanje ugljikova dioksida, prema njezinim podacima, trošilo približno osminu godišnje proizvodnje Termoelektrane Plomin, dok bi potrebna priključna snaga tvornice porasla više od tri puta.
Blažina je o tome govorila u četvrtak u Hrvatskom saboru, tijekom rasprave o zakonu kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenose pravila europskog mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama, poznatog kao CBAM. Riječ je o sustavu kojim se na određenu robu uvezenu izvan Europske unije, uključujući cement, čelik, gnojiva i električnu energiju, uvode troškovi povezani s emisijama ugljikova dioksida nastalima tijekom proizvodnje.
SDP će podržati zakon, najavila je zastupnica, ali je upozorila da Hrvatska kasni s njegovim donošenjem i da domaći energetski sustav nije dovoljno pripremljen za promjene koje donosi.
Što će zamijeniti Plomin?
Prema Blažininim riječima, Hrvatska je tijekom prošle godine gotovo trećinu potrošnje električne energije pokrila uvozom, među ostalim iz Bosne i Hercegovine i Srbije, gdje se dio električne energije proizvodi iz ugljena.
Istodobno bi Termoelektrana Plomin, kao jedina velika elektrana u Istri, trebala prestati koristiti ugljen najkasnije do 2035. godine. Zastupnica smatra da javnosti još nije predstavljeno jasno rješenje kojim će se nadomjestiti njezina proizvodnja.
- Da je Vlada na vrijeme ulagala u mreže i sunčane elektrane, ovo bi danas za nas bila prilika. Ovako će to građani osjetiti na računima, rekla je Blažina.
Posebno je problematizirala energetske potrebe Holcimova projekta KOdeCO NetZERO, za koji je, prema njezinim navodima, osigurano 117 milijuna eura europskih sredstava. Projekt predviđa hvatanje ugljikova dioksida iz cementare u Koromačnom i njegov prijevoz brodovima na trajno skladištenje.
Blažina tvrdi da bi za osiguravanje potrebne količine električne energije iz sunčanih izvora trebalo izgraditi gotovo trećinu svih solarnih elektrana koje Istarska županija planira na području poluotoka.
- Holcim kaže da će to biti zelena struja, ali nigdje nije pokazao odakle. Za toliku struju trebala bi gotovo trećina svih sunčanih elektrana koje Županija planira za cijelu Istru. Bez toga će struju davati Plomin na ugljen i uvoz, pa "nula emisija" u Koromačnom znači samo da se zagađenje seli u Plomin ili preko granice, upozorila je.
Prema njezinoj ocjeni, priključivanje tako velikog potrošača na elektroenergetsku mrežu u razdoblju postupnog napuštanja ugljena moglo bi otvoriti i pitanje stabilnosti opskrbe električnom energijom u Istri.
Traži preispitivanje strateškog statusa projekta
Zastupnica se osvrnula i na protivljenje dijela lokalnog stanovništva Holcimovu projektu. Podsjetila je da je tvrtka povukla zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš radi izmještanja planirane luke i spremnika dalje od stambenih objekata te da je Općinsko vijeće Raše jednoglasno zatražilo oduzimanje statusa strateškog nacionalnog projekta.
Blažina smatra da bi taj status trebalo ukinuti dok nadležne institucije ne predstave podatke o budućoj opskrbi električnom energijom i mogućim posljedicama projekta za istarski energetski sustav.
- Taj status ne smije biti prečac preko pitanja na koja nitko nije odgovorio, ni preko glasa ljudi koji tamo žive, poručila je.
Kritike zakona i zahtjevi SDP-a
Govoreći o provedbi europskog mehanizma CBAM, Blažina je upozorila i na izostanak Državnog inspektorata među tijelima nadležnima za njegovu provedbu. Smatra da bi trebalo osigurati odgovarajuću inspekcijsku kontrolu uvezene robe te inspekciju zaštite okoliša vratiti u nadležnost resornog ministarstva.
Pritom je podsjetila na slučajeve nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću, Varaždinu i Benkovcu, ocijenivši da pokazuju potrebu za učinkovitijim nadzorom.
Podržala je visoke kazne za uvoznike koji krše propise, ali je zatražila i odgovarajuću pomoć malim poduzetnicima koji uredno posluju, kako im nove administrativne i financijske obveze ne bi predstavljale nerazmjerno opterećenje.
SDP, prema njezinim riječima, traži i da se prihodi od mehanizma ugljične prilagodbe usmjere u razvoj elektroenergetske mreže i sunčanih elektrana, uz obvezu godišnjeg izvještavanja Hrvatskog sabora o korištenju tih sredstava.
- Zelena tranzicija nema alternativu, ali mora imati ljudsko lice i slušati ljude, od Raše i Koromačna do svakog kutka Hrvatske. Politika koja samo seli zagađenje s jednog dimnjaka na drugi nije klimatska politika i protiv nje ćemo se boriti svim legitimnim sredstvima, zaključila je Blažina.
