Više od tri desetljeća lokalne politike
Od Drage Kraljevića do Fabrizija Vižintina: Tko je sve sjedio na čelu Buja?
(Arhiva Glasa Istre)
Stvaranje postojećih općina i gradova na Bujštini usko je vezano uz administrativne promjene i reformu lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj 1993. godine. Od rješenja tršćanskog pitanja (1954.) pa sve do raspada Jugoslavije (počeo 1991.), cijelo područje Bujštine činilo je veliku Općinu Buje sa sjedištem u Bujama. Reformom Općina Buje podijeljena je na šest upravnih jedinica koje danas čine prostor Bujštine: gradovi Buje, Umag i Novigrad, općine Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj.
Prema prvom zakonu, 1991. godine, status grada dobilo je samo Buje, Umag i Novigrad status grada dobit će 1997. godine.
Drago Kraljević
Prvi bujski općinski načelnik u novom ustroju lokalne samouprave bio je Drago Kraljević (1993. - 1997.). Njegov mandat obilježen je teškim procesom sukcesije, podjele zajedničke imovine i komunalnih poduzeća, te stabilizacijom proračuna u godinama Domovinskog rata. Zbog Domovinskog rata turistički promet i prerađivačka industrija stagniraju. Izbjeglice i prognanici smješteni su u hotelima.
Drago Kraljević (1948.) diplomirao je biologiju i kemiju u Puli te sociologiju na Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani. Tijekom Domovinskog rata obnašao je dužnost tajnika Kriznog štaba Buje i organizirao humanitarne konvoje.
Bio je zastupnik u 4. sazivu Hrvatskoga sabora. Obnašao je dužnost veleposlanika Republike Hrvatske u Italiji, na Malti, Cipru i u Republici San Marino.
Autor je brojnih stručnih članaka i više zapaženih knjiga s naglaskom na povijest Istre, talijansko-hrvatske odnose i europsku politiku.
Lorella Limoncin Toth
Prva službena gradonačelnica Buja, nakon što su 1997. godine Buje dobile status grada, bila je Lorella Limoncin Toth (1997. - 2009.). Vodila je grad kroz tri mandata (1997., 2001. i 2005.). Njezino dugo vrijeme na čelu grada obilježeno je inzistiranjem na visokim standardima dvojezičnosti, prekograničnoj suradnji sa Slovenijom i Italijom, te uređenjem starogradske jezgre Buja.
Ključni korak za urbanistički i gospodarski razvoj grada dogodio se u razdoblju od 2002. do 2005. godine, kada je izrađen i usvojen temeljni Prostorni plan uređenja Grada Buja. Ovaj je dokument omogućio plansko otvaranje gospodarskih zona, razvoj infrastrukture i zaštitu starogradske jezgre. Dok su mnoga poduzeća u Hrvatskoj prolazila kroz bolnu privatizaciju, Buje uspijeva očuvati važne lokalne ekonomske stupove. Tvrtka Bifix (proizvodnja zidnih boja i žbuka) te legendarni Digitron (iako u smanjenom obujmu u odnosu na zlatne dane) ostaju ključni pokretači industrije u gradu. Potkraj 90-ih i početkom 2000-ih šire područje Buja, Momjana i Krasice, doživljava veliku transformaciju kroz privatne investicije u vinske podrume i uljare.
Prvi službeni popis stanovništva u novom tisućljeću pokazao je da naselje Buje broji 3.001 stanovnika, dok je cijelo administrativno područje grada imalo nešto više od 5.300 žitelja.
Mr.sc. Lorella Limoncin Toth (1964.), profesorica talijanskog jezika i književnosti, povjesničarka umjetnosti i konzervatorica, pročelnica Konzervatorskog odjela u Puli pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske od 2014. godine. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Devedesetih godina aktivno je sudjelovala u kulturnom uzletu Grožnjana kao grada umjetnika.
Edi Andreašić
Edi Andreašić bio je gradonačelnik Buja u dva mandata (2009. - 2017.). Prije izbora, dva mandata bio je predsjednik Gradskog vijeća Buja. Drugi mandat (2021. - 2026.) dobio je kao nezavisni kandidat grupe građana. Prioriteti su bili gospodarski razvoj, poslovna zona Mazurija, te kapitalni objekti, ponajprije gradnja vrtića.
Prema popisu iz 2011., administrativno područje Grada Buja imalo je 5.182 stanovnika, od toga u urbanom središtu 2.671 stanovnika. Ulaskom u EU 2023. granični prijelazi Kaštel i Plovanija postaju vanjska granica Unije, što je privremeno promijenilo carinske i policijske protokole prema Sloveniji, olakšalo protok robe, ali i označilo početak priprema za potpuno ukidanje granica (Schengen).
Veliki trijumf za lokalnu tradiciju i vinare Bujštine dogodio se u kolovozu 2015. godine. Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo je zaštićenu oznaku izvornosti za momjanski muškat. To je bilo prvo vino u Hrvatskoj koje je prošlo strogu proceduru i dobilo ovu oznaku nakon ulaska zemlje u EU.
Edi Andreašić (1952.), diplomirao je na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu. Radio je u gospodarstvu (Buje–export, Istraturist…). Bio je sportaš i sportski djelatnik (rukomet, tenis).
Fabrizio Vižintin
Fabrizio Vižintin mjesto gradonačelnika Buja prvi put je osvojio 2017., drugi 2021. i treći 2025., koji je prekinut/završio 8. listopada kada je iz istražnog zatvora podnio ostavku. Gradonačelnik se, naime, našao pod istragom zbog sumnji na korupciju i zloporabu službenog položaja.
Ulaskom Hrvatske u Schengen 1. siječnja 2023. potpuno su ukinute granične kontrole na frekventnim prijelazima Kaštel i Plovanija. Za Buje je ovo bio povijesni trenutak koji je uklonio fizičku granicu prema Sloveniji, olakšao svakodnevni život lokalnog stanovništva i ukinuo kilometarske ljetne gužve na prilazima gradu.
Službeni popis stanovništva iz 2021. godine potvrdio je negativne demografske trendove. Administrativno područje Grada Buja zabilježilo je pad na 4.441 stanovnika (u usporedbi s 5.182 iz 2011. godine), dok je u naselju Buje registrirano 2.087 stanovnika. Zahvaljujući povlačenju europskih sredstava, proračun Grada znatno je narastao. Dovršeni su ključni projekti energetske obnove javnih zgrada, rekonstrukcije nerazvrstanih cesta u okolnim naseljima (Bibali, Rudine, Lozari, Malotija) te modernizacije LED javne rasvjete.
U rujnu 2026. godine, grad je proslavio 120. izdanje manifestacije Dani grožđa (Festa dell’uva), jedne od najstarijih fešta u Istri, utemeljene 1905. godine.
Vižintin je rođen u Bujama 1952. godine, ekonomist, studirao je na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu. Radio je u poduzeću Buje-export, Istraturist, Gio Pula… Aktivno je šesnaest godina igrao rukomet, završio trenersku školu na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu te trenirao mlađe rukometne selekcije.
Izbori za gradonačelnika Buja, četvrtog po redu od ustroja Grada, održat će se, po svemu sudeći, u prosincu.
SOCIJALISTIČKI ČELNICI OPĆINA BUJŠTINE
Tijekom razdoblja Socijalističke Republike Hrvatske (SRH), u Bujama, kao i u ostatku tadašnje države, nije postojala funkcija gradonačelnika, već su čelne funkcije lokalne samouprave obnašali predsjednici Narodnog odbora općine, a kasnije predsjednici Skupštine općine.
U tom razdoblju istaknuti čelnici općine Buje bili su Lino Šepić, Ivan Jakac, Lucijan Benolić i Roberto Bradić. Lino Šepić (1930. - 2013.) obnašao je funkciju predsjednika Skupštine općine Buje početkom 1970-ih godina. Ostao je zapamćen po bliskoj suradnji s umjetnikom Aleksandrom Rukavinom u revitalizaciji Grožnjana i njegovu pretvaranju u poznati »grad umjetnika«. Bio je i u saboru Socijalističke Republike Hrvatske. Zapažen je bio njegov rad u glazbenom amaterizmu. Poticao je sviranje narodnih instrumenata i organizirao smotre glazbe i folklora. Ivan Jakac na čelu općine Buje je tijekom prve polovice 1970-ih godina. S pozicije prvog čovjeka općine uspješno je balansirao između visoke tehnologije (Digitron), u samim klesanim krovovima Buja, poljoprivrede u unutrašnjosti (Kombinat) i kapitalnih turističkih investicija na obali (naselja Kanegra, Katoro, Stella Maris). Lucijan Benolić obnašao je dužnost predsjednika Skupštine općine Buje u kasnijem socijalističkom razdoblju. Vodio je općinsku vlast u osjetljivom razdoblju donošenja novih amandmana, statuta i uvođenja višestranačja. Njegova je administracija odigrala veliku ulogu u održavanju stabilnosti, gospodarskog života i društvene kohezije na Bujštini tijekom ratnih godina. Roberto Bradić nalazio se na čelu Skupštine općine Buje u vrijeme demokratskih promjena te prijelaza u neovisnu Republiku Hrvatsku početkom 1990-ih, kada je tijekom Domovinskog rata vodio i Krizni štab za Bujštinu. Postaje prvi generalni direktor austrijske naftne kompanije OMV za Hrvatsku. Godine 1999. proglašen je CROMA menadžerom godine.
