Predsjednik Vlade Andrej Plenković u petak je u Balama kao uvodničar sudjelovao na konferenciji Glasa Istre s temom zelene tranzicije i održivosti. Prilično opušten, ali iznimno zainteresiran, pred stotinjak gostiju i uzvanika, koji su popratili predavanja nekoliko članova i predsjednika uprava velikih kompanija, premijer Plenković objasnio je politiku Vlade prema korištenju energetskih potencijala, borbi protiv klimatskih promjena, kao i o novoj arhitekturi globalnih i europskih odnosa. U razgovoru za Glas Istre dotaknuo se i posljedica ruske agresije na Ukrajinu te je objasnio poziciju Hrvatske u kontekstu recentnih zbivanja koja, u strateškom, političkom, vojnom i gospodarskom smislu, redefiniraju Europu.

- Uvođenje Schengena i ulazak u euro zonu s prvim danima turističke sezone potvrđuju se kao ispravan potez.

Godine 2016., na početku prvog mandata naše Vlade, istaknuo sam da je jedan od naših ciljeva dublja integracija u EU. Prije svega se to odnosi na članstvo u Schengenskom prostoru i europodručju, koji donose izravnu korist za naše gospodarstvo i građane. Predano smo radili na ispunjenju svih kriterija da bismo kao jedina država dosad na isti dan postali dio Schengena i uveli euro. Sada, nakon prvih pola godine, možemo vidjeti efekte članstva.

- Ima li Istra, po pitanju efekata, neke mjerljive rezultate?

- Kad je riječ samo o turizmu u Istri, do sredine lipnja bilo je 1,33 milijuna dolazaka i 5,9 milijuna noćenja. To je 10 posto više dolazaka i 11 posto više noćenja naspram istog razdoblja prošle godine. Osim toga, na Istarskom ipsilonu 10 posto je veći promet vozila, a samim time je veći i prihod, i to za 11 posto. Sve to govori da će ova turistička sezona pokazati koliko nam Schengen i uvođenje eura znače za rast BDP-a, razvoj turizma i povezanih gospodarskih grana. Osobito se to odnosi na našu obalu koja je mnogima omiljena autodestinacija. Strateška postignuća Vlade i smjer kojim vodimo državu pokazuju izravne koristi i za Istru kao najrazvijeniju regiju.

Robert Frank i Andrej Plenković

- Kako dovesti u korelaciju veliki broj dolazaka turista te opterećenje infrastrukture sa zelenom tranzicijom, održivim poslovanjem i zadržavanjem kvalitete života. Puno turista na relativno malom prostoru Istre veliko je infrastrukturno i društveno opterećenje. Je li za Vladu i vas kao premijera postizanje ravnoteže politički imperativ?

- Istra je jedna od najuređenijih županija, koja je, rekao bih pod dojmom boravka u Balama, svakim danom sve ljepša i razvijenija. Čestitam Glasu Istre na organizaciji konferenciju o zelenoj tranziciji u kojoj upravo Istarska županija može biti predvodnik Hrvatske. Cijeli naš energetski koncept, koji podrazumijeva put prema obnovljivim izvorima energije te postupno napuštanje fosilnih goriva, odvija se u globalnom kontekstu. U smislu energetskog miksa. Hrvatska je ukupno na 86 posto proizvodnje električne energije iz domaćih izvora. Po hidrokapacitetima i obnovljivim izvorima energije smo na 8. mjestu u EU. Zato mi se čini da bez obzira na intenzitet turizma i ulaganja još uvijek možemo naći kvalitetan balans između zaštite prirode i servisiranja svojih energetskih potreba.

- Kako Hrvatska kotira u novoj konstelaciji europskih odnosa vezanih za rusku agresiju na Ukrajinu? Hrvatska je izuzetno principijelno pozicionirana u osudi ruske agresije. Jeste kad zažalili što smo se tako direktno i otvoreno svrstali?

- Apsolutno ne. Solidarnost prema Ukrajini i podrška ukrajinskom narodu u vojnom, političkom, gospodarskom, financijskom i humanitarnom smislu su na najvišoj razini i tako će i ostati.

- Nažalost se stječe dojam da je sve veći broj onih koji smatraju da tu podršku treba umanjiti, i to ide paralelno s protekom vremena. Nije malo onih koji smatraju da se ne trebamo miješati jer miješanje u taj sukob po njima znači da se ne može isključiti mogućnost da budemo (in)direktna žrtva nekog oblika ruske odmazde prema svima koji su osudili njen fašizam u 21. stoljeću.

- Ako postoji jedna europska zemlja koja ne bi smjela ići takvim pristupom i takvim putem, onda je to upravo Hrvatska, koja je i sama bila žrtvom velikosrpske agresije Miloševićevog režima. Time što pomažemo Ukrajini ne ugrožavamo niti umanjujemo poziciju Hrvatske, već naprotiv, postupamo odgovorno te ulažemo i u našu sigurnost. Teritorijalno, između Ukrajine i Hrvatske, samo je Mađarska. Hrvatska kao zemlja članica NATO-a, Europske unije, europodručja i Schengena nije nesvrstana niti neutralna država. To mogu tvrditi jedino oni političari koji s tim procesima nemaju nikakve veze niti su s njima identificirani. Uvjeren sam da je hrvatski nacionalni interes poštovati međunarodno pravo i osuditi agresiju, ubijanja civila, razaranje teritorija i infrastrukture te raseljavanje milijuna Ukrajinaca. Osim toga, Ukrajina je među prvima priznala Hrvatsku. Hrvatski sabor će na inicijativu Kluba zastupnika HDZ-a usvojiti Deklaraciju o proglašavanju holodomora genocidom. Podrška Ukrajina bit će i dalje čvrsta.

- Odmazda, kao prijetnja i rizik?

- Hrvatska je u društvu principijelnih, moralnih i odvažnih i onih koji su u pravu. Na nedavnom velikom skupu Europske političke zajednice u Moldovi izražen je jasan stav preko 50 zemalja o podršci Ukrajini. U nečijoj optici to može donositi rizike, što je pogrešan kut gledanja. Politika traži stav. Po ovom pitanju pozicija Hrvatske je i više nego ispravna.

- Rat je puno toga poremetio. Tržište energenata, plina, cijene, nestašice…

- Što se tiče Europe, imali smo, odmah, otpočetka ruske agresije, čvrst stav da treba ograničiti cijenu plina. Kad smo takvu odluku donijeli na razini Europskog vijeća, cijene su pale. Znali smo da ne možemo dugo opstati u varijanti da nam ponuda, potražnja i najčešće spekulacije na tržištu podižu cijenu plina, jer to onda, lančano, znači i povećanje cijene struje što se dalje reflektira na gospodarstvo u svim segmentima. To izaziva i prehrambenu krizu i dovodi do inflatornih pritisaka. Vlada je snažnim mjerama zaštitila građane i gospodarstvo. Zamrznuli smo cijene struje i plina i smanjili cijene naftnih derivata, obuzdali inflaciju i pridonijeli da Hrvatska nastavi ostvarivati rast.

- Je li HEP zbog toga pretrpio štetu? Je li HEP žrtvovan u ime viših interesa?

- Nije. HEP je naša glavna elektroenergetska kompanija u 100-postotnom vlasništvu države. U ovakvoj krizi HEP je alat kojim ublažavamo udar na građanstvo i gospodarstvo. Odlukama o dokapitalizaciji, kompaniju smo odmah postavili na noge. Neće HEP ubuduće biti ništa slabiji u svojoj proizvodnji, investicijskim kapacitetima i osiguranju opskrbe. Uzimajući u obzir hidrološke okolnosti ove godine, HEP će se brzo stabilizirati.

Povezane vijesti

• BORIS MALEŠEVIĆ, čovjek koji je donio pobjede i Plenkoviću i Milanoviću, a za sebe kaže da je polu-Istrijan: "Svaki čovjek je poruka. Od toga kako izgleda, što govori, što čita, koje vino pije…"
• U PONEDJELJAK U TISKANOM GLASU ISTRE: Ekskluzivno! Ravnateljica OB Pula piše svoj dnevnički zapis o potresu i koronavirusu. Naš novinar koji živi u centru Zagreba prenosi svoja šokantna iskustva s potresom!
• U SUBOTU U TISKANOM GLASU ISTRE: Gradonačelnik Pule Boris Miletić o odricanju IDS-ovih (grado)načelnika od dijela plaće u korist zdravstvenih radnika. Donosimo i priču o Švicarki koja je zapela u Medulinu i ne može do bolnice u Puli iako je teški srčani bolesnik. Saznajemo i datalje o sudbini čuvenog pulskog hotela!