Početkom listopada ove godine Vijeće UN-a za ljudska prava jednoglasno je glasovalo za uvođenje novog ljudskog prava: univerzalnog prava na zdrav okoliš. Toj odluci prethodila je Rezolucija koju je ljetos usvojila Opća skupština UN-a, a u kojoj se navodi da su klimatske promjene i degradacija okoliša pitanja koja zahtijevaju najhitnija rješenja. Iako ta rezolucija nije pravno obvezujuća za države članice UN-a, važna je jer njezini zagovornici vjeruju da će potaknuti države da u svoje nacionalne ustave i regionalne sporazume upišu pravo na zdrav okoliš.

Iako gotovo sve zemlje imaju nacionalne zakone usmjerene na smanjenje zagađenja, zaštitu biološke raznolikosti i ograničavanje klimatskih promjena, propisana pravila se ne provode uvijek. Problem je veći kad se uzme u obzir da se aktivisti koji se zalažu za zaštitu okoliša ne mogu pozivati na zakon koji im jamči da je to njihovo pravo. Stoga proglašenje zdravog okoliša ljudskim pravom omogućava ljudima da se suprotstave politikama koje ne idu u prilog ekološkim obrascima, u skladu sa zakonodavstvom o ljudskim pravima.

"Opća skupština Ujedinjenih naroda doista je ispisala povijest. Ova rezolucija pokreće akciju zaštite okoliša i pruža zaštitne mjere. Pomaže ljudima da imaju pravo inzistirati na pristupu čistom zraku, sigurnoj i čistoj vodi, zdravoj hrani i zdravim ekosustavima. Nitko nam ne može uzeti ni prirodu ni čist zrak ni čistu vodu ni stabilnu klimu. Ne bez borbe", poručila je tim povodom Inger Andersen, direktorica UN-ovog Programa za okoliš.

U godini koja se bliži kraju ovo je jedna od lijepih vijesti koja nam je stigla vezano uz održivi razvoj i zaštitu okoliša, a evo još nekoliko takvih koje bi mogle obilježiti razdoblje koje je pred nama.

Na lanjskoj UN-ovoj konferenciji COP26 puno se vremena posvetilo znanosti i inovacijama. Formiran je novi Globalni energetski savez te su mnoge zemlje izrazile spremnost uložiti značajna sredstva u obnovljive izvore energije i inovacije kako bi utjecali na smanjenje emisija tijekom sljedećeg desetljeća. Sjajna vijest je da se inovacije već događaju. Globalna zrakoplovna industrija odgovorna je za oko 4 posto svih emisija ugljika, a razlog tome je činjenica da tradicionalno mlazno gorivo ispušta veliku količinu ugljičnog dioksida i drugih plinova u atmosferu. Značajni napori stoga se ulažu u istraživanja održivih zrakoplovnih goriva koja se, među ostalim, mogu proizvesti od rabljenog jestivog ulja, komunalnog otpada i drvne biomase. Sjajna vijest je i da proizvodnja značajnijih količina takvih goriva uskoro kreće u Njemačkoj i da njihovo korištenje može za 80 posto smanjiti štetne emisije u odnosu na korištenje.

Dobra vijest stigla je i iz Finske u kojoj tim mladih i talentiranih inženjera već neko vrijeme projektira i gradi skladišta topline za obnovljivu energiju. Jedna od njihovih nedavnih inovacija je velika pješčana baterija koja izgleda slično silosu za žitarice, te koristi pijesak za pohranu toplinske energije, djelujući kao spremnik za višak energije vjetra i sunca. Finska se susreće s velikim manjkom dnevne svjetlosti zimi, što znači da solarna energija nije lako dostupna u tim mjesecima. Mogućnost pohranjivanja ljetne solarne energije kao topline značilo bi jeftino rješenje s malim utjecajem na ovisnost zemlje o fosilnim gorivima zimi, a odlična vijest je da pješčana baterija za sad dobro radi.

U skupinu dobrih spada i vijest o timu studenata sa sveučilišta u Eindhovenu koji je dizajnirao i izradio automobil od otpada, u najvećem dijelu od oceanske plastike. Automobil je održiv u proizvodnji, uporabi i recikliranju na kraju njegova životnog vijeka, ali studenti nisu stali na tome već su u srpnju ove godine otkrili i svoj najnoviji konceptni automobil koji uklanja ugljik iz zraka tijekom vožnje. Male promjene i mali pomaci, kad je okoliš u pitanju, mogu napraviti veliku razliku, te stoga vjerujemo da će i 2023. godina donijeti još puno lijepih i uzbudljivih vijesti s tog područja.

Pred vama je zadnja ovogodišnja Krijesnica koja se pozabavila temom kružnog gospodarstva te popratila ovogodišnje izdanje vrijedne eko-akcije "Zasadi stablo, ne budi panj".

KRUŽNO GOSPODARSTVO

Preduvjet da se do 2050. godine postigne klimatska neutralnost

Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna, odnosno duža vrijednost proizvoda. Na taj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada.

Puno je razloga zbog kojih se postepeno pokušavamo prebaciti na kružno gospodarstvo, a najvažniji među njima je sve veća potražnja za sirovinama uz sve manje resursa. Cijeli niz materijala koje koristimo je ograničen dok populacija globalno raste i potražnja se povećava, kao i ovisnost o zemljama koji su izvori tih materijala.

Linearni model, u kojem se proizvodi bacaju nakon korištenja, zahtijeva velike količine jeftinih materijala i energije, a njegove posljedice na klimu i okoliš su velike. Troši se energija i povećavaju se emisije CO2 koje se pametnijim korištenjem materijala mogu smanjiti.

Sprečavanjem stvaranja otpada, ekološkim dizajnom, ponovnom upotrebom otpada i sličnim mjerama poduzeća bi mogla ostvariti uštedu uz istovremeno smanjenje emisija stakleničkih plinova. Trenutno je proizvodnja materijala koje svakodnevno koristimo odgovorna za 45 posto emisije CO2.

Uvođenje principa kružnog gospodarstva smanjilo bi pritisak na okoliš, povećalo sigurnost nabavke sirovina, konkurentnost i inovacije, ojačalo gospodarski rast i otvorilo, prema procjenama, 700 tisuća novih radnih mjesta u zemljama Europske unije do 2030., a potrošači bi imali dugotrajnije, otpornije i vrjednije proizvode.

Europska komisija predstavila je u ožujku 2020. godine novi akcijski plan za kružno gospodarstvo koji uključuje prijedloge o održivijem dizajnu proizvoda, smanjenju otpada i osnaživanju građana, uvođenjem primjerice prava na popravak. Poseban fokus je na resursno intenzivnim sektorima, poput elektronike i informacijske i komunikacijske tehnologije, plastike, tekstila i građevine.

"Da bi se do 2050. postigla klimatska neutralnost, očuvao naš prirodni okoliš i povećala naša gospodarska konkurentnost, potrebno je potpuno kružno gospodarstvo. Danas je naše gospodarstvo i dalje uglavnom linearno te se samo 12 posto sekundarnih materijala i resursa vraća u gospodarstvo. Mnogi se proizvodi prebrzo kvare, ne mogu se ponovno upotrebljavati, popravljati ni reciklirati, ili su napravljeni samo za jednokratnu uporabu. Postoji golem potencijal koji poduzeća i potrošači trebaju iskoristiti. Ovim planom pokrećemo aktivnosti za promjenu načina proizvodnje i osnaživanje potrošača kako bi donosili održive odluke koje koriste njima i okolišu", izjavio je tim povodom izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans.

U veljači prošle godine Europski parlament je glasao o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala za 2030.

Komisija je u ožujku ove godine objavila prvi paket mjera za ubrzanje prijelaza na kružno gospodarstvo, kao dio akcijskog plana za kružno gospodarstvo. Prijedlozi uključuju poticanje održivih proizvoda, osnaživanje potrošača za zelenu tranziciju, reviziju regulative o građevinskim proizvodima i strategiju o održivom tekstilu. U studenom su predložena nova pravila o ambalaži na razini Europske unije. Ona se odnose se na poboljšanje dizajna, kako bi ambalaža imala jasne oznake, te kako bi novo pakiranje promicalo ponovnu uporabu i recikliranje. Komisija je potom pozvala i na prelazak na razgradivu i kompostirajuću bioplastiku.

ZASADI STABLO, NE BUDI PANJ!

Brojni gradovi u Istri uključili se u akciju sadnje stabala

I ove godine brojni gradovi u Istri uključili su se u akciju sadnje stabala "Zasadi stablo, ne budi panj", koju na nacionalnoj razini organizira istoimena udruga. Cilj tog projekta je planirano saditi stabla, a posebno voćke autohtonih sorti i sačuvati njihov genofond. Osim toga, revitalizacija i ozelenjavanje javnih zelenih površina su također primarni ciljevi projekta. Projekt pored ostalog, podrazumijeva edukacije za odgojno-obrazovne ustanove, te niz stručnih predavanja koje provodi interna sekcija Udruge za agronomiju, agrošumarstvo i permakulturu.

Za dosadašnje djelovanje i rezultate Udruga Zasadi stablo, ne budi panj višestruko je nagrađivana, a među nagradama posebno mjesto zauzima nedavna nagrada Žuti okvir National geographica u kategoriji "Život na kopnu". Počeli su kao inicijativa građana u jesen 2019. godine s namjerom poticanja građana na sadnju stabala, kao prvog koraka prema ublažavanju ekoloških utjecaja, te su do danas diljem Hrvatske okupili više od 750 sudionika i zasadili više od 200 tisuća stabala.

Kao i ranijih godina, cilj projekta i ove je godine bio smanjivanje štetnog utjecaja na okoliš, odnosno fokusiranje javnosti na ekološke probleme i poboljšanje kvalitete životne i radne sredine. Pored javnosti, podršku projektu daju struka, lokalne i regionalne samouprave i poslovni subjekti.

U najvećem istarskom gradu Puli u sklopu ovogodišnje akcije za građane je osigurano 170 stabala, od kojih 100 trogodišnjih maslina, 60 smokvi te 10 sadnica nara. S obzirom na to da je grad živo tkivo i svakodnevno se razvija, nove javne zelene površine formiraju se prilikom realizacije gradskih projekata izgradnje i održavanja i kao takve postaju sastavni dio redovnog održavanja.

Svako novo posađeno stablo postaje dio "obitelji" od već više tisuća stabala koja su posađena u posljednjih desetak godina na području Pule. Samo u proteklih godinu dana posađeno je čak 360 stabala na javnim površinama i više od 600 grmova i trajnica.

Uz prethodno posađena stabala i 170 stabala koja će građani posaditi u svojim vrtovima u okviru akcije "Posadi stablo, ne budi panj", kao i još desetak stabala koja će uskoro biti posađena na javnim površinama, ukupno će biti posađeno oko 540 stabala na zelenim površinama Pule.

U Poreču je tijekom ovogodišnje akcije podijeljeno više od 500 sadnica, a kolektivna sadnja odvijala se u dva dijela. Prvo su predstavnici gradskog Upravnog odjela za komunalni sustav s predstavnicima porečkih mjesnih odbora obišli područja i predložili vrstu stabala i mikrolokacije za sadnju, poput mjesta na kojima su stabla nedavno stradala zbog nevremena, te dječjih ili polivalentnih igrališta. Od stablašica su prvenstveno bile zastupljene domaće kulture, ali bit će tu i manje zastupljenih vrsta, pa će tako među zasađenim stablima biti i pinije, smokve, hrastovi, murve, jabuke, magnolije, lovori, bademi, masline, klen, čempresi, javori i druge stablašice.

Akcija je nastavljena podjelom stabala građanima na Velikom gradskom parkiralištu pod motom "Dođi po svoje drvo! Vieni a prendere il tuo albero!", kao i u senzornom parku Osnovne škole Poreč, u kojem je oblikovan mediteranski vrt.

provjerite svoje znanje

Krijesnica Kviz

1. Za uvođenje kojeg prava je nedavno jednoglasno glasovalo Vijeće UN-a za ljudska prava?

A) prava na odmor

B) prava na zdravstvenu zaštitu

C) prava na zdrav okoliš

D) prava na hranu

2. Od čega je napravljena baterija za skladištenje topline za obnovljivu energiju koju su nedavno predstavili finski inovatori?

A) zemlje

B) pijeska

C) zraka

D) vode

3. Što od navedenog nije cilj kružnog gospodarstva?

A) dulji vijek proizvoda

B) povećanje potrošnje

C) ušteda

D) reciklaža

4. Koliko se po trenutnom modelu gospodarenja sekundarnih materijala i resursa vraća u gospodarstvo?

A) 18 posto

B) 44 posto

C) 7 posto

D) 12 posto

5. Od koje godine se provodi akcija Zasadi stablo, ne budi panj?

A) 2019.

B) 2009.

C) 1999.

D) od lani

Pokrovitelj priloga:

Povezane vijesti

• Iz obnovljivih izvora nastaje 45 posto električne energije koja se potroši u Hrvatskoj
• Krijesnica: Iz obnovljivih izvora nastaje 45 posto električne energije koja se potroši u Hrvatskoj
• Godina 2022. među najtoplijim godinama u povijesti!