KRIJESNICA - ZELENA ENERGIJA, EKOLOGIJA, ODRŽIVI RAZVOJ
Iz obnovljivih izvora nastaje 45 posto električne energije koja se potroši u Hrvatskoj
Ilustracija (Pixabay)
Prema studiji koju su nedavno objavile klimatske organizacije Ember i E3G, u razdoblju od ožujka do rujna ove godine gotovo četvrtina električne energije proizvedene u EU-u dolazila je iz obnovljivih izvora, odnosno iz solarne energije i energije vjetra. Lani je taj postotak u tom razdoblju iznosio 21 posto, u odnosu na 24 posto ove godine. Iz dva obnovljiva izvora dobiveno je ukupno 345 teravat sati, što je povećanje od 39 teravat sati u odnosu na 2021. godinu.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj je lani potrošeno 18,5 TWh električne energije, pri čemu su obnovljivi izvori energije, odnosno vjetar, sunce, geotermalni izvori, biomasa i bioplin pokrili oko 19 posto potrošnje, a ako se tome pridoda i električna energija proizvedena u hidroelektranama, obnovljivi izvori energije dosežu 45 posto potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Podaci HGK-a pokazuju da vjetroelektrane u Hrvatskoj proizvode nešto više od deset posto ukupne energije, točnije lani je taj postotak iznosio 11,5 posto.
Energija vjetra vrsta je obnovljive energije koja vjetrove koristi za proizvodnju električne energije. Među postojećim, jedan je od glavnih izvora obnovljive energije. Čovjek je od davnina težio i pronalazio načine za korištenje tog nepresušnog izvora energije, pa je primjerice vjetar pogonio jedrenjak "Santa Maria" kojim je Kolumbo doplovio do obale Amerike, ali i vjetrenjače na mlinovima za mljevenje žita ili kukuruza.
Za korištenje energije vjetra za proizvodnju električne energije koriste se vjetroturbine, a mnogi ne znaju da je prva pokusna vjetroturbina u Hrvatskoj izgrađena sad već daleke 1988. godine u Valturi kod Pule gdje se nalazi još i danas. Ona je bila u potpunosti napravljena u pulskom brodogradilištu Uljanik, nakon čega je stavljena ju pogon na Valturskom polju kraj Pule za potrebe ondašnjeg Otvorenoga kazneno-popravnog doma Valtura. Snaga elektrane bila je 22 kilovata uz vjetar brzine od 15 metara u sekundi.
Nakon tog prototipa realiziranog još u doba bivše države, što se tiče gradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj vladalo je zatišje sve dok 2001. godine kada je počela gradnja prve hrvatske vjetroelektrane na lokaciji Ravne na otoku Pagu. Ravna 1 je u pogonu od kraja 2004. godine, a ukupna instalirana snaga na njoj iznosi 5,95 megavata. Ona se sastoji od 10 vjetroturbina. Da bi vjetroturbina uspješno radila, brzina vjetra mora biti veća od dvadesetak kilometara na sat. Tek vjetar takve brzine može pokretati lopatice turbina dovoljno brzo da bi se električna energija proizvodila.
Mnogo je vjetrovitih područja u Hrvatskoj. Veliki problem s njima je što vjetar ne puše stalno. Osim toga, preslab i prejak vjetar ne može se iskoristiti u vjetroelektrani, a vjetrovi što pušu u Hrvatskoj često su upravo takvi.
Vjetar ima značajnu ulogu i u Europskom zelenom planu koji Hrvatsku, s procijenjenim kapacitetima korištenja vjetra od 7 do 9 gigavata, i uz postojeće i buduće kapacitete sunčane i hidroenergije, može transformirati u jednog od vodećih proizvođača čiste energije u Europi. S obzirom na karakteristike vjetra u Hrvatskoj, postoji desetak područja zadovoljavajućeg potencijala za izradu vjetroelektrana, a mjerenja brzine, smjera i učestalosti vjetra ukazala su na to da su za to najpovoljnija primorska područja gdje su i sagrađene prve vjetroelektrane. Hrvatska trenutno ima 28 vjetroelektrane ukupne snage 738 megavata, što znači da trenutno koristimo manje od deset posto tog ogromnog potencijala.
Nošena vjetrom, naša ovotjedna Krijesnica odletjela je do vrta pulske Dječje knjižnice u kojem se realizira jedan vrijedan eko-projekt, a usput je čula i nekoliko zanimljivih vijesti. Jedna govori o maloj solarnoj elektrani koja će biti izgrađena na krovu rovinjske škole, druga o tradicionalnim nagradama koje su zasluženo završile u rukama vrijednih osnovaca i srednjoškolaca, a zadnja o vrijednoj međunarodnoj nagradi projektu unaprjeđenja nastave u školama.
Mi smo spremni, a ako ste i vi, krenimo!
Eko-radionice
Sadim - Čitam - Učim u Dječjoj knjižnici u Puli
U Dječjoj knjižnici u Puli prošlog su mjeseca započele aktivnosti novog projekta i novog ciklusa radionica Sadim - Čitam - Učim. Riječ je o projektu uređenja vanjskog prostora Dječje knjižnice kroz niz eko-radionica, s ciljem da ona bude prepoznata kao ekodječja knjižnica koja će se nastavljati razvijati i organizirati programe i usluge čije je središte ekologija.
Prvu radionicu, namijenjenu djeci osnovnoškolskog uzrasta, održala je Ivana Keller, mag. ing. ekološke poljoprivrede, učiteljica vrtlarstva u Osnovnoj waldorfskoj školi u Rijeci te permakulturna dizajnerica, koja je sudionicima pokazala kako napraviti gredice od palete i kako izraditi samozijevajući vrt.
Polaznici radionice naučili su kako uz pomoć alata i recikliranih materijala biljkama izraditi novi životni prostor. Uz naputke voditeljice, sami su izrezivali džepove od trapera kao bazu za gredicu, rukama miješali zemlju s pijeskom i na kraju sami posadili biljke. Na radionici su djeca, uz pomoć voditeljice, izradila dvije vrtne gredice kojima će biti ozelenjen vanjski prostor Dječje knjižnice. Jedna gredica je vertikalna, izrađena od drvene palete, a druga je samonavodnjavajuća, pogodna za svaki balkon ili terasu. Priprema za radionicu ostvarena je u suradnji sa Strukovnom školom Pula. Učenici smjera stolar, pod mentorstvom profesora Bruna Mladossicha, od paleta su izradili gredice i klupice.
Projektne aktivnosti nastavljene su radionicama Izgradi priču, gdje su učenice viših razreda osnovne škole izrađivale natpise za gredice s 3D olovkama pa će sada svaka biljka imati svoje ime i prezime. Slijedi niz ekoloških radionica i energetske učinkovitosti za vrtićke skupine.
Dječja knjižnica dobila je malu zelenu oazu koju će djeca moći redovito posjećivati, nadopunjavati novim biljkama, učiti, čitati i provoditi slobodno vrijeme.
Što je projekt Sadim - Čitam - Učim?
Sadim – Čitam – Učim projekt je uređenja vanjskog prostora Dječje knjižnice, ogranka Gradske knjižnice i čitaonice Pula, kroz edukaciju o urbanom vrtlarstvu i održivom razvoju te važnosti čitanja i informiranja s ciljem aktivnog uključivanja djece u stvaranje zdravog okruženja, kao i jačanja uloge djece i mladih u zajednici. Ujedno, ovim se projektom postavlja temelj za pokretanje novih usluga i sadržaja u Dječjoj knjižnici.
Projektne aktivnosti osmišljene su na način da kroz iskustveno učenje o ekologiji, urbanom vrtlarstvu i odgovornosti, potiču čitanje, umjetničko izražavanje i formiranje svijesti o zaštiti okoliša. Planirane aktivnosti vodit će stručne osobe, a namijenjene su djeci nižeg osnovnoškolskog uzrasta, njihovim roditeljima, učiteljima, koji će konstruktivno provoditi svoje slobodno vrijeme, usvajajući nova znanja i koristiti nove tehnologije. Projekt se realizira pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija.
Solarna elektrana
Na krovu rovinjske škole
Rovinjsko gradsko poduzeće za upravljanje stambenim i poslovnim zgradama Rubini predstavilo je ovih dana niz aktivnosti i projekata na kojima se radilo tijekom 2022. godine. S obzirom na aktualnost pitanja krize na tržištu energenata, među najzanimljivijima je sudjelovanje u realizaciji male solarne elektrane od 54 kWpm koja će se instalirati na ravnom krovu Osnovne škole Jurja Dobrile.
Prilikom pokretanja projekta analizirane su potrebe škole, odnosno izračun troškova električne energije na godišnjoj razini obzirom na račune za 2021. godinu. Ovim se projektom Grad Rovinj-Rovigno još snažnije priključio trendu korištenja alternativnih izvora energije s konačnim ciljem da ubuduće svi javni objekti postanu neovisni po pitanju potrošnje energije za njihovo funkcioniranje i korištenje.
I pazinski srednjoškolci IMAJU ŽICU!
Svim učenicima osnovnih i srednjih škola koji su u ovoj školskoj godini osvojili prvu nagradu na državnim natjecanjima znanja iz matematike i fizike, javnog izlaganja eksperimentalnih radova iz fizike te osvajači prvih triju mjesta na natjecanjima učenika strukovnih škola u kategorijama računalstva - Izrada programskih rješenja, Električne instalacije i Administracija IT sustava svečano je i ove godine uručena tradicionalna HEP-ova nagrada IMAM ŽICU!
Ta se nagrada dodjeljuje još od 1995. godine, te je najdugovječniji društveno odgovoran projekt u Hrvatskoj koji spaja gospodarstvo s obrazovnim sustavom. HEP njime želi pomoći stvaranju baze stručnjaka koji će imati priliku zaposliti se i ostati u Hrvatskoj i tako se uključiti u razvoj hrvatskog gospodarstva. Nagradu u iznosu od 3.000 kuna ove su godine dobila 34 učenika. Od 1995. godine do danas HEP je dodijelio ukupno 893 nagrade. Među školama čiji su učenici ove godine osvojili najviše nagrada IMAM ŽICU! ističe se XV. gimnazija iz Zagreba sa šest nagrađenih učenika, po tri nagrađena učenika imaju Osnovna škola Bartola Kašića iz Zagreba te Srednja škola Zlatar, a jedna nagrada stigla je i u pazinsku Gimnaziju i strukovnu školu Jurja Dobrile.
Europska nagrada projektu e-Škole
U Portugalu su dodijeljene nagrade REGIOSTARS 2022. za najbolje projekte kohezijske politike iz Europske unije, a među dobitnicima je i hrvatski projekt e-Škole. U jakoj konkurenciji ovaj je CARNET-ov projekt osvojio drugo mjesto.
Tim su se projektom osigurale informatička oprema i digitalni obrazovni alati za 151 osnovnu i srednju školu u Hrvatskoj. Njime je omogućeno stručnije upotrebljavanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poučavanju i učenju u 10 posto škola u državi. Uz stalnu potporu i osposobljavanje nastavnika i ravnatelja, sveobuhvatni pristup koji proizlazi iz projekta pomogao je osigurati njegovu dugoročnu održivost, podsjetili su iz Europske komisije.
Zamjenik ravnatelja CARNET-a Juraj Bilić je kazao da je nagrada još jedan dokaz da je naš pristup digitalizaciji obrazovnoga sustava, koja u fokus stavlja nastavnika i učenika, a ne tehnologiju, prepoznat kao primjer dobre prakse kako među korisnicima, tako i na razini EU-a.
Krijesnica Kviz
1. U kojem brodogradilištu je napravljena prva hrvatska vjetroturbina?
A) u 3. maju
B) u Brodosplitu
C) u Uljaniku
D) u Brodotrogiru
2. Koliki je postotak ukupne količine proizvedene energije u Hrvatskoj lani proizveden iz obnovljivih izvora?
A) 15 posto
B) 40 posto
C) 65 posto
D) 19 posto
3. Sadim - Čitam - Učim je projekt uređenja vanjskog prostora Dječje knjižnice u:
A) Puli
B) Poreču
C) Umagu
D) Labinu
4. Kako se zove HEP-ova tradicionalna godišnja nagrada nadarenim osnovcima i srednjoškolcima?
A) IMAM PRIČU!
B) IMAM IDEJU!
C) IMAM ŽLICU!
D) IMAM ŽICU!
5. Tko stoji iza projekta e-Škole koji je u Portugalu dobio vrijednu europsku nagradu REGIOSTARS 2022.?
A) Infobip
B) CARNET
C) Google
D) Končar
Pokrovitelj priloga:
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
