U PONEDJELJAK NASTUPAJU NA BACKSTAGE LIVE PULA FESTIVAL U INK-u

Ratko Zjača: Imao sam sreće da sam počeo svirati kada je bilo normalno da sviraš dvjesto koncerata godišnje, A SADA TO MNOGIMA ZVUČI KAO ZNANSTVENA FANTASTIKA

Problem s live svirkama je što ih sve manje posjećuju mladi ljudi, a to je budućnost glazbe. Nažalost, mnogi smatraju da su već sve čuli na Youtubeu pa nema potrebe ići na koncert, jer to košta više vremena i novca. Ujedno, mjesta za sviranje je sve manje a glazbenika sve više *Imam svakodnevnu mantru da nikada ne idem u krevet prije nego napišem barem nekoliko taktova koji su posvećeni tom danu. Živim za trenutak i ne razmišljam puno što je bilo prije ili što bi moglo biti, jer to razvodnjava fokus

| Autor: Tea TIDIĆ
Ratko Zjača Nocturnal Four

Ratko Zjača Nocturnal Four


Četvrto izdanje Backstage Live Pula Festivala i ove je godine ugostilo vrhunske svjetske glazbenike - tako su već nastupili Habib Koité & Bamada te Melissa Aldana Quartet, a u ponedjeljak, 25. srpnja, u Istarskom narodnom kazalištu Gradskom kazalištu Pula s početkom u 21 sat festival će zatvoriti sastav sastavljen od četvoro eminentnih svjetski poznatih jazz glazbenika - Ratko Zjača Nocturnal Four featuring John Riley.

Svjetska klasa vrhunskog jazza

Nagrađivani gitarist i skladatelj Ratko Zjača, desetljećima živi i djeluje u Nizozemskoj, jedan je od naših najvažnijih jazz glazbenika baš kao i jedan od najvažnijih hrvatskih predstavnika na svjetskoj jazz sceni. U Puli će nastupiti s također vrhunskim glazbenicima koji su stasali pod utjecajem velikih jazz glazbenika, a s mnogima od njih su i svirali – bubnjar John Riley, pijanist i orguljaš Renato Chicco te saksofonist Stefano Bedetti. Pulskoj publici će predstaviti kompozicije s prva dva albuma Nocturnal Four ("Life on Earth" i "Light in the World"), ali i nekoliko novih s budućeg albuma.

Bubnjar John Riley svirao je sa Stanom Getzom, Johnom Scofieldom, Milesom Davisom, The Vanguard Jazz Orchestrom…, a čak ga je i Frank Zappa zvao na audiciju da dođe svirati s njegovim bandom. Orguljaš i pijanist Renato Chicco je glazbenik koji je centar harmonije kvarteta i koji je sposoban kreirati u svakoj mogućoj glazbenoj situaciji, a takvih glazbenika je jako malo.

Saksofonist Stefana Bedetti je saksofon sam naučio svirati s 14 godina, te je znan kao glazbenik koji ima nevjerojatnu energiju, glazbenu lucidnost i otvorenost.

Ratko Zjača je bio nominiran u kategorijama najboljeg gitarista i glazbenika za južnoamerički El Intruso New Creative Music Criticts Poll Award u kojemu najpoznatiji svjetski kritičari biraju kreativne i osebujne glazbenike. Bilo je to prvi put da je hrvatski glazbenik bio nominiran za takvu nagradu u Južnoj Americi od strane svjetskih kritičara. Zjačini glazbeni partneri na koncertima i snimanjima abuma bili su mnogi slavni jazzisti: Reggie Workman, Al Foster, Randy Brecker, Steve Gadd, Jimmy Cobb, Gary Peacock, Adam Nussbaum, John Patitucci i Miroslav Vitous.

Za CD "Don't try this anymore" osvojio je Orpheus Award 2016, nagradu za najbolju talijansku produkciju jazz glazbe. Među nagradama koje je primio, je i nagrada HDS-a za autorsko stvaralaštvo na području jazz glazbe, 2019. godine, a Nisville jazz Festival Organization mu je 2021. uručilo nagradu "European discography award" za umjetnička ostvarenja u jazzu.

Zjačina glazbena glazbena biografija zaista je impresivna, a razgovarali smo s njime uoči koncertnog gostovanja u Puli.

Bubnjar je centar glazbene gravitacije

- Za sastav Nocturnal Four, s kojim nastupate u Puli, napisali ste kompozicije za tri albuma, te na svakom albumu gostuje drugi bubnjar, sve redom svjetske zvijezde. Na svim svojim albumima imate vrhunske bubnjare - tako je na jednom bio Antonio Sanchez, na drugom John Riley, s kojim i nastupate u Puli. Kad možemo očekivati treći album iz trilogije s ovim sastavom i možete li nam otkriti koga ste pozvali za bubnjara na tom, novom albumu?

- Veliki sam ljubitelj bubnjeva i bubnjara - još kao dijete sam htio svirati bubnjeve i za mene je bubnjar centar glazbene gravitacije. Od početka svoje glazbene diskografije insistirao sam na tome i na svim mojim albumima su zastupljeni najpoznatiji svjetski bubnjari. Nocturnal Four je kvartet koji sam osmislio na osnovi mojih najranijih iskustava s glazbom grupa koje su imale isti lineup - gitara, hammond orgulje, saksofon i bubnjeve koje sam slušao danonoćno kao klinac. Sa svakim albumom mijenjaju se samo bubnjari - a to su sve moji omiljeni bubnjari koje izuzetno cijenim i poštujem.

Treći album smo trebali snimati prošle godine pa onda ove, ali smo zbog problema uzrokovanih pandemijom, prebacili sve za iduću godinu. Na trećem albumu gostuje jedan vrlo poznat vrhunski bubnjar, no njegovo ime za sad ne bi otkrivao - neka to bude iznenađenje koje ćemo otkriti sljedeće godine kad snimimo album.

U međuvremenu, ovu sam pandemijsku godinu iskoristio kreativno - snimio sam solo gitarski album posvećen velikim graditeljima gitare, 12 kompozicija na 12 različitih gitara najpoznatijih graditelja.

Multidimenzionalni pristup glazbi

- U svojim skladbama, koliko god ostavljate prostora za improvizaciju, i dalje glavnu ulogu ima melodija, a važan segment jest i ritam. Također, koliko god ste bazirani u jazzu, u vašoj glazbi su često prisutni elementi najrazličitijih glazbenih žanrova. Čemu od ovih segmenata ipak dajete prioritet i koja je formula harmoničnog funkcioniranja toliko dominantnih elemenata?

- Zanimaju me različite vrste glazbe i sviram s glazbenicima koji su potpuno otvoreni prema različitim glazbenim izazovima i koji su spremni ulaziti u multidimenzionalni pristup glazbi, bez obzira o kojem se glazbenom elementu radi.

Studirao sam indijsku klasičnu glazbu, europsku klasičnu kompoziciju, jazz glazbu i improvizaciju, ali volim i rock glazbu. Sva ta iskustva se reflektiraju kada pišem, a važan segment u mojim skladbama jest i tko će biti izvođači.

- I nakon 16 albuma i nebrojenih koncerata i dalje pronalazite način da glazbu reinterpretirate i unesete inovativnost u svaku skladbu i izvedbu. Je li s vremenom sve teže pronalaziti nove izazove u glazbi i u čemu pronalazite inspiraciju?

- Naravno da kad snimiš mnogo albuma ne želiš se ponavljati i želiš uvijek nešto novo dati. Kao prvo, treba biti hrabar i izaći iz komforne zone te treba svakodnevno raditi na sebi kao osobi, jer kada se ti počneš mijenjati, to će se reflektirati na tvojoj glazbi.

Imam svakodnevnu mantru da nikada ne idem u krevet prije nego napišem barem nekoliko taktova koji su posvećeni tom danu. Živim za trenutak i ne razmišljam puno što je bilo prije ili što bi moglo biti, jer to razvodnjava fokus i teže je takav biti u stanju "priključiti" se na "glazbenu antenu".

- Jednom ste rekli da se danas publika, s dostupnošću glazbe kao i koncertnih izvedbi na internetu, odvikla od koncerata uživo. Takvoj situaciji je zasigurno doprinijela pandemija. Kako vidite budućnost live svirki i glazbe općenito u vremenima kad smo prisiljeni na manje interakcije uživo?

- Tu se javlja nekoliko problema, a esencijalni je da je glazbena informacija u bilo kojoj formi dostupna na internetu i svi do nje dođu u svega par klikova. Super je da postoji ta mogućnost, no ogromna masa publike, ali i samih glazbenika, zaboravljaju da najveći doživljaj, koji ništa ne može zamijeniti, je live koncert.

Zvuk, dinamiku i interakciju teško je doživjeti na YouTube, Spotify ili nekoj drugoj platformi. Ljudi su počeli slušati glazbu na kompjuterima i mobitelima gdje je "informacija" zvuka ispod svakog nivoa.

Ogroman sam ljubitelj live koncerata i slušanja vinila ili CD-a na ozbiljnoj Hi-Fi opremi, jer ako si se odlučio biti glazbenik, neshvatljivo mi je da ne želiš doći do kvalitetnijih audio informacija. Često imam diskusiju sa svojim studentima, koji većinom, nažalost, slušaju glazbu samo sa već spomenutim platformama.

Problem s live svirkama je što ih sve manje posjećuju mladi ljudi, a to je budućnost glazbe. Nažalost, mnogi smatraju da su već sve čuli na Youtubeu pa nema potrebe ići na koncert, jer to košta više vremena i novca. Ujedno, mjesta za sviranje je sve manje a glazbenika sve više.

Imao sam sreće da sam počeo svirati kada je bilo normalno da sviraš dvjesto koncerata godišnje, a sada to mnogima zvuči kao znanstvena fantastika, jer mnoga mjesta su nestala upravo zbog velikih promjena koja su se dogodila u glazbenoj industriji, posebno zadnjih desetak godina.

Da bi se postao ozbiljan glazbenik, teško je doći do toga bez ogromnog koncertnog iskustva. Zato budućnost vidim u tome da se što više glazbenika "probudi" i da sami pomognu u kreiranju scene gdje bi mogli svirati.

- Nakon 12 godina ponovno ste u Puli...

- Veselimo se dolasku u Pulu. Istra je posebna i specifična i jedna od mojih omiljenih destinacija u Hrvatskoj. Znam da je Pula imala uvijek svoju posebnu i originalnu glazbenu scenu i publiku.

Posebno sam sretan da dolazim s grupom izvanserijskih glazbenika i da ćemo ovo ljeto dva tjedna zajedno svirati, a našu turneju počinjemo upravo u Puli.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini