Katastrofalni prinosi kukuruza, u nekim dijelovima Đakovštine i od samo dvije-tri tone, i soje, čiji prinos proizvođači ne izražavaju u tonama, nego u kilogramima – rezultati su ovogodišnje proljetne sjetve i ceha koji je ona platila sušnoj godini, još jednoj u nizu. Stoga se ratari sve više okreću jesenskoj sjetvi, ozimim kulturama. Jer, ocjenjuju, proljetna sjetva zbog sušnih godina sve je rizičnija za prinose.

Kukuruz je suši ove godine platio danak i do 60-70 %, no unatoč takvom smanjenju uroda cijena mu ne raste, u padu je, zbog povijesnih rezultata na svjetskoj razini. Prema kotaciji cijena od 7. listopada, Žito je za kukuruz, isporuka listopad-studeni, izišlo s cijenom od 165 odnosno 160 eura po toni. Lani smo ga proizveli 2,09 milijuna tona, uz prosječan prinos od 7,7 tona po hektaru.

(Snimio Davor Javorovic / Pixsell)

Stagnacija

Željko Fabric iz Drenja kaže kako se na jesensku sjetvu sve više počeo prebacivati prije nekoliko godina, a sada se na nju odnose dvije trećine njegovih sjetvenih aktivnosti.

- Sijao sam proljetos kukuruz, katastrofa, a o soji da i ne govorim; prinos 1.200 kila, i od nje odustajemo, rezimira Fabric učinke suše na kulture zasijane u proljetnoj sjetvi. Kotacijska cijena za soju, isporuka listopad-studeni, iznosi 380 odnosno 375 eura po toni.

Ozimim kulturama sve se više okreće i proizvođač Mirko Miladinović iz Koritne. Bez obzira na nisku i u posljednje tri godine stagnirajuću cijenu pšenice, naši joj ratari i dalje ostaju vjerni. Kotacijska joj je cijena oko 170 eura po toni za treću klasu.

- Vidimo da proljetne kulture više stradaju, pogotovo soja, kukuruz, bob, ove godine čak i suncokret. I sam nastojim što više sijati ozime kulture. Sada je to ujesen 70-80 % moje sjetve. Uz ostalo, sijem i ozimi grašak, proljetni nikako, potom ozimi lan..., kaže Miladinović.

Podbačaj

Kukuruza će se sijati manje, ne samo zbog trenda preferiranja jesenske sjetve umjesto proljetne, kaže taj dugogodišnji proizvođač, nego i jer je manje stočarstva. Ta je žitarica u istočnom dijelu Đakovštine zbog suše podbacila i do 70 %, a prosječni prinos ondje je tri tone po hektaru.

- Kod nas je dosta podbacio i suncokret, pa je prosjek prinosa 2-3 t/ha, a drugdje je 5 t/ha, dodaje Miladinović. Prema kotaciji, za isporuku u listopadu, cijena za tu uljaricu je 455 odnosno 450 eura po toni.

U strukturi sjetve na jesensku se 80 % prebacio i piškorevački ratar Matija Brlošić.

- Uvjeti u jesenskoj sjetvi manje su rizični nego u proljetnoj. Kukuruz je ovdje jako loše prošao; prinosi su samo 3 t/ha, ništa se time ne može pokriti, kaže Brlošić.

Da jesenske kulture u uvjetima niza sušnih godina bolje prođu, svjesna su i braća Petanjak iz Drenja, veliki ratari.

(Snimio Damir Spehar / Pixsell)

Disbalans

- Stalno smo radili dvije te sjetve, u omjeru 50:50, na površinama koje radimo moramo imati četiri kulture. Godina je godina, što da se radi?! Ako ćemo se svi prebaciti samo na jesensku sjetvu, što će se dugoročno događati s ostalim jarim kulturama, upozorio je Josip Petanjak na mogućnost disbalansa zbog takvih trendova.

- Lani smo jako dobro prošli s kukuruzom – 10 t/ha, a ove godine taj je prinos prepolovljen. Za kukuruz smo ove godine dobili cijenu od 170 eura po toni. Ove godine ljudi su jako puno sijali uljanu repicu, puno njih prvi put u životu. Dvosjekli je to mač; to skida cijenu, koja je ove godine bila dobra, a sad će ju skinuti, kaže Petanjak.

Prema kotaciji, cijena za tu uljaricu je na upit. Petanjkovi će ove jeseni zasijati 80 ha pšenice, ne povećavajući površine pod njom. Siju i 20 ha ječma pivarca, a samo zato što na tom potezu ima divljači, koja bi druge kulture uništila.

Očekuju alternativu

Ratari smatraju kako je struka na sve sušnije godine i njihov utjecaj na proljetne kulture trebala datu odgovore alternativama, novim idejama. »Ne nude nam se nikakve alternative, nemamo ništa novo u ponudi, osim boba, za koji tvrdim da nije budućnost u našoj poljoprivredi. Trebali bismo ići na nekakve specijalizirane kulture, no prethodno treba osigurati preradu. Primjerice, kukuruz za prehrambenu industriju i sl. Naša poljoprivreda ne prati nikakve trendove. Ni struka ni gospodarstvo nemaju ništa inovativno, sve je stihijski, a premaleni smo da bismo utjecali na nešto«, kaže Miladinović, aludirajući na to da u europskoj poljoprivrednoj proizvodnji Hrvatska sudjeluje sa samo 0,5 posto.

Povezane vijesti

• DZS: Površine pod žitaricama smanjene za 10,1 posto