NOVI TRENDOVI VINSKOJ SCENI

Rosé Collis, vino mladog vinara iz Rovinja, na ovogodišnjoj je Vinistri nagrađeno zlatom. JURAJ MASTILOVIĆ: IMAM SVOJ PUT I MISLIM DA JE ISPRAVAN!

Inženjer vinarstva, koji se tek petu godinu bavi proizvodnjom vina u svojoj vinariji Collis osvojio je zlatnu medalju za svoje vino Rosé Collis na Vinistri u kategoriji Rosé vina. Ova medalja ima poseban sjaj, jer se radi o vrsti vina koje u našoj zemlji i tradiciji konzumiranja vina nije još toliko cijenjeno, za razliku od Italije, Francuske, zatim čuvene ružice koju rade u Španjolskoj i Mađarskoj te Australiji

| Autor:  Sanja BOSNIĆ
Juraj Mastilović

Juraj Mastilović


Ovogodišnja Vinistra iznjedrila je nekoliko imena mladih zlatnih vinara kao sljedbenika tradicionalno uspješnih istarskih vinara. Bili su gotovo na tragu Da Vincijeva citata: “Žalim učenika koji nije nadmašio svog učitelja”, jer mladim vinarima je to očito pošlo za rukom. Jedan iz grupe ovjenčanih zlatnim odličjem je samozatajni vinar Juraj Mastilović iz Rovinja, na pragu tridesete godine. Inženjer vinarstva, koji se petu godinu bavi proizvodnjom vina u svojoj vinariji Collis. Osvojio je zlatnu medalju za svoje vino Rosé Collis na Vinistri u kategoriji Rosé vina.

Ova medalja ima poseban sjaj, jer se radi o vrsti vina koje u našoj zemlji i tradiciji konzumiranja vina nije još toliko cijenjeno, za razliku od Italije, Francuske, zatim čuvene ružice koju rade u Španjolskoj i Mađarskoj te Australiji, gdje je ova zadnja pretežito snažno i tamno rosé vino koja zauzima visoko mjesto na ljestvici popularnosti i vinskoj karti.

Stručnjaci vele da kroz cijelu ljudsku povijest nikada nije ni jedno vino bilo više podcijenjeno od rosea, jer ga mnogi smatraju hibridom bijelog i crnog vina, lišenog njegove specifične strukture, ne znajući da ustvari nastaje iz vrlo specifične tehnike proizvodnje, crvenog (crnog) vina koja se s vremenom usavršavala, ili se može proizvesti miješanjem bijelog i obojenog grožđa. Jednostavno miješanje bijelog i crnog vina strogo je zabranjeno, osim kod nekih posebnih pjenušavih vina! Ono što stvarno utječe na proizvodnju rosé vina je prisutnost ili odsutnost komine, odnosno ljuske grožđa. Za dobivanje ružičaste boje vina, komina crnog grožđa se drži u kontaktu s moštom samo kratko, od 24 do 48 sati. Na taj način mošt poprima crvenkastu boju i samo djelomično preuzima tvari prisutne u kožici grožđa, poput antocijana, tanina i drugih aromatičnih tvari. To je jedini razlog zbog kojeg se rosé vino može smatrati srednjim putem, onim između crvenog i bijelog.

Povijest nastanka rosé vina relativno je novija, poglavito u Hrvatskoj, za razliku od njegove bijele i “crne braće”, pa je možda iz tog razloga često podcjenjivano ili smatrano manje vrijednim, iako posljednjih godina sve više ulazi u hrvatske vinske mape, kao aperitiv pa i šire. Prvo rosé vino tvrtke proizvedeno je tijekom Drugog svjetskog rata, 1943. godine u tvrtki Leone De Castris, u Italiji te se prodavalo u Italiji, ali i izvozilo u Sjedinjene Američke Države. A kako je nastao naš ružičasti šampion Vinistre 2022., kojemu Juraj utire put kao jedan od rijetkih vinara koji se odlučio na iskorak - proizvodnju rosea, otkriva nam u svojoj vinariji Collis.

Razgovaramo u degustacijskoj oazi Collisa smještenoj na brežuljku na 96 metara nadmorske visine, s kojeg puca očaravajući pogled na plodne vinograde, a nešto podalje na Rovinjski arhipelag, te južnije na Brijunsko otočje. Naziv Collis u prijevodu znači brijeg, brežuljak. Lagano ispijamo naše mirisno i aromatično vino, časteći se usputno i neusporedivo dobrom kobasicom od magarca, kravljim i kozjim sirom te svježim, mladim kozjim sirom, sve domaćim proizvodima Jurajeve sestre Laure i šogora Marka, dostavljenima s njihova imanja iz zaseoka Jural, kraj Limskog kanala. Sinergija mirisa i okusa uz opuštajući pogled na otoke i beskrajnu pučinu, harmoničan suodnos prirode i čovjekova djela našem razgovoru daje meditativni štih. A još i spoznaja da je Juraj vegetarijanac, koji sanja svoj vegetarijanski restoran, objašnjava tu povezanost s prirodom i pozitivnu energiju koja u nevidljivom oblačku ovdje pluta zrakom. Ne čudi stoga što je Jurajevo vino božanstvena okusa.

- Nastalo je iz sorte sto posto terana, iz lanjske berbe početkom rujna. Rosé vino slijedi iste postupke vinifikacije uobičajene za sve vrste vina. Lagano je prešano nakon berbe i onda mošt ide u inox bačvu na hladno taloženje dva dana na osam stupnjeva i nakon toga ubacujem kvasac i slijedi fermentacija s dodavanjem vinskog kvasca. Koristim isključivo domaće kvasce od terana iz razvojne agencije Brtonigla. Općenito, kada se radi rosé vino, ono ne odležava u drvenim bačvama, već u čeličnim tj. od inoxa te se izlijeva u butelje. Vino ima 11,5 stupnjeva alkohola, ukratko opisuje osobine svog šampiona naglasivši da je riječ o raritetu među roseima u Hrvatskoj.

- Mislim da je riječ o prvom vinu takve vrste proizvedenom u Hrvatskoj, nastalom iz terana na bazi domaćeg kvasaca od terana, znalački će Juraj pa pojašnjava neke vinarske trikove, kao one da mnogi vinari danas miješaju sorte vina i različite vinske kvasce, čime vina gube na autentičnosti okusa izvorne sorte grožđa.

- Ma sve vam je to već postala industrijska mašinerija, kopiranje velikih proizvođača iz Francuske i Italije. Ja želim nastaviti raditi na kvaliteti, eko proizvodnji i sačuvati odgovarajuće okuse svih domaćih sorti grožđa iz uzgoja, veli. U prilog toj tvrdnji informira nas da se njegovi vinogradi protežu na oko tri hektara zemlje, kamenite podloge, a godišnje proizvede oko 20 tisuća litara vina. Nedavno je uzeo u najam još dva hektara i tu bi stao. Ne želi širiti proizvodnju.

- Moja ljubav prema zemlji, prema vinogradarstvu tj. proizvodnji vina datira iz djetinjstva. Pomagao sam ocu Mirku raditi u vinogradu i podrumu prilikom proizvodnje vina za naše obiteljske potrebe. Tata je proizvodio vino merlot i istarsku malvaziju. Zavolio sam miješanje dropa i mošta kao klinac, nekako mi je bilo fora gledati kako to vino nastaje od grožđa. Sam taj proces stvaranja vina u podrumu ima svoju osobitu čar. Naprosto sam se zaljubio u različite metode uzgoja grožđa u vinogradima, zatim različite procese proizvodnje, sve te povezane prekrasne stvari, romantične, izazovne, znanstvene… s kojima raste nestrpljenje kakav će biti konačni proizvod. A tu ima jako puno faktora koji utječu na finalni proizvod. Najdivniji je osjećaj te povezanosti s prirodom, a ja sam vegetarijanac, pa radim sve ekološki, proučavam biodinamiku, energije, radim na tom principu i brinem o zaštiti okoliša, pojašnjava proces proizvodnje svojih vina otkrivši time i svoju stranu karaktera, onu čistog prirodnjaka, zanesenjaka kojega ne pokreće proizvodnja radi gomilanja profita.

- Mi mladi koji dolazimo, ne želimo izgubiti sebe u toj jakoj konkurenciji. Prodati dušu, ganjati samo biznis, raditi sve zbog novaca. Lišeni velikih količina ljubavi. Ja imam svoj put, malo nekonvencionalan, ali mislim da je jako ispravan, govori naš “zeleni” Juraj.

Tu se u razgovor uključuje majka Carmen, izvorna Rovinješka, koja je domaćica u kušaonici i maloj trgovini, i pune su joj ruke posla jer gosti neprestance navraćaju.

- Kao mali je pokazivao ljubav prema prirodi i zemlji. Stalno je sadio neke pjantine, kopao po zemlji, a kad je ugledao ovu parcelu zaljubio se na prvi pogled. Prionuo je ozbiljno na rad, uhvatio sve u svoje ruke. Bilo je nešto starih loza, ali nove loze počeo je saditi 2018. godine i naprosto uživa u vinskoj proizvodnji. Otac je mislio da će studirati pravo, a on se cijelim svojim bićem posvetio poljoprivredi. I kći Laura se sa suprugom bavi kozarstvom, žive s dvoje djece u zabitom zaseoku, što je atipično za mlade ljude danas. Ali mi ih podržavamo jer rade s ljubavlju i mislimo da je u poljoprivredi budućnost Istre i šire, što osobito dolazi do izražaja u ovim nemirnim vremenima, pojasnila nam je Carmen neobičan izbor, kreativnost i ambicije svoje dvoje djece. Naravno da je ta iskrena ljubav prema prirodi i njezinim plodovima morala uroditi tako brzo i simboličnim plodom u obliku zlatne medalje, dobivene po veoma strogim kriterijima na Vinistri u vrlo tijesnoj konkurenciji između 21 rosé vina. Juraj je sudjelovao tek drugi put na ovom festivalu vina i domogao se zlata.

- Nježnog je mirisa i podsjeća na trešnje, višnje, pa malo i jagode, općenito na svježe voće. Vrlo je mekano, jer sadrži malu količinu tanina, opisujemo ga, a Juraj nam kima. Ružičaste je boje, slične trešnji. Naime, rosé vino se pojavljuje u tri varijacije boja. Nježno ružičastoj, koja podsjeća na cvjetove breskve, boji trešnje, nijansa koja svoje ime duguje trešnji i jasno ružičastoj boji, vrlo bliskoj rubin crvenoj. Sva ružičasta vina po kemijskom sastavu i organoleptičkim svojstvima spadaju u kategoriju vina između bijelih i crvenih (crnih), ali okusom i kemijskim sastavom sličnija su bijelim vinima, dok bojom inkliniraju crnima.

- Pogrešno je mišljenje da su po kakvoći to prosječna vina, upozorava nas Juraj naprotiv, to su vina visoke kakvoće i prikladna su uz brojna jela, a najbolji primjer za to je njegov Rosé Collis. Juraj nam objašnjava da se izvrsno slaže s bilo kojom vrstom jela, a njegova je prednost, pri serviranju gostima, da odgovara svačijem ukusu, podjednako onima koji preferiraju crno i onima koji vole bijelo vino. Pogodan je prije svega za konzumaciju ljeti, jer se poslužuje vrlo hladno. Idealna temperatura posluživanja je oko 10 do 12 stupnjeva celzija kao za bijelo vino. Njegov udio alkohola obično se kreće između 11,5 i 13,5 posto.

Juraj je s osvojenom zlatnom medaljom na Vinistri potvrdio da je njegov Rosé Collis prvorazredno vino i ruši stereotipno mišljenje da rose vina moraju ostati prosječna. I baš kao što je govorio da mlade generacije vinara imaju druge vizije i novitete u proizvodnji, ne prilagođavajući se isključivo potrebama tržišta, odlučivši se za ovaj ružičasti poduhvat poslao je poruku kako se nametnuti tržištu, novim vinskim trendovima. Možda je upravo time utro put novom, zasluženom imidžu ovih elegantnih rosé vina na Hrvatskoj vinskoj sceni.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum