Hrvatska vina: TEZORO CRVIK

Enoteka Emila Perdeca

Prije 15 godina u Poreču se održao Prvi međunarodni simpozij o malvaziji na Mediteranu, gdje se okupilo oko 80 znanstvenika iz cijelog Sredozemlja, a meni je kao sommelieru pripala čast da poslužujem vina na večeri. Nakon večere, kad su se znanstvenici malo opustili, imao sam priliku popričati s mnogima i zajedno smo kušali razne mediteranske malvazije. Među njima je bila i jedna ili dvije dubrovačke malvasije koje su za mene tada predstavljale nepoznanicu jer su na tržištu u to vrijeme bile vrlo rijetke.

Ova sorta grožđa stoljećima se uzgaja u Konavoskom polju kraj Dubrovnika i dugi niz godina iz njenog su se grožđa proizvodila čuvena desertna vina. Prema genetskim istraživanjima, ova malvasija je istovjetna s nekoliko mediteranskih malvazija, ali najbliža je talijanskoj Malvasiji delle Lipari. O dugoj tradiciji uzgoja malvasije u ovom dijelu Dalmacije govori i podatak da se istoimeno vino spominje u dokumentima Dubrovačke Republike još davne 1424. godine.

Danas su se trendovi promijenili, više se traže suha pitka bijela vina pa su se i vinari iz Konavala prilagodili zahtjevima tržišta i većina ih malvasiju dubrovačku radi u takvome stilu. Nedavno sam na kušanje dobio paletu vina konavoske vinarije Crvik, čija vina inače rado kušam i na raznim sajmovima vina na kojima je ova obiteljska vinarija redovno nazočna. Prema dostupnim pisanim tragovima, obitelj Crvik je prisutna u Konavlima od 1500. godine te se stoljećima bavila vinogradarstvom. Povijest vinarstva započinje 1897. godine kada pradjed Andro gradi vinicu ili vinski podrum. Kasnije posao nastavlja njegov sin Rado. Moderna povijest započinje 1993. godine kada unuk Andro pokreće modernu vinariju, a danas posao polako preuzima četvrta generacija, praunuk Petar, školovani enolog s diplomom zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Vinarija Crvik danas obrađuje šest hektara vinograda, a nešto grožđa kupuju i od provjerenih kooperanata. Godišnja proizvodnja doseže im 50.000 litara, dok glavni sortiment čine merlot, cabernet sauvignon, plavac mali te malvasija dubrovačka. Vinarija Crvik na tržište plasira dva tipa ovog vina, odležanu malvasiju koja nosi ime Blasisus te klasičnu imena Tezoro. Sva imena Crvikovih vina inspirirana su likovima i nazivima iz djela Marina Držića pa je tako „Tezoro“ blago o kojem sanja Držićev škrtac Skup.

Grožđe za ovo vino raste na mikrolokacijama Vlahotine i Gabrili na tlu koji je kombinacija crvene zemlje i ilovače. Berba je bila ručna selekcija najboljih grozdova, a odrađena je sredinom rujna. Nakon prerade uslijedila je maceracija od 24 sata te je potom vino kroz šest mjeseci odležavalo u inox bačvama. Nedavno je izašao podatak da je vinarija Crvik izvezla određenu količinu malvasije Tezoro u SAD, što je lijep uspjeh i dokaz da se hrvatska vina polako pozicioniraju na ogromnom američkom tržištu.

Vino krasi lijepa slamnato-žuta boja sa zlatnim rubovima, kristalno je bistro i djelomično gusto. Vino se u čaši polako otvara, a miris je fin i ugodan. Na prvo mirisanje javlja se nota zreloga voća u obliku zrele marelice, zrele žute jabuke te ružmarina. Kasnije se javlja i nota narančine kore te malo suhe trave, dakle kompleksnost mirisa je bogata. Vino je suho, djelomično toplo i djelomično mekano, a s druge strane je djelomično svježe, prisutni su blagi tanini te je vino ukusno i krasi ga srednje tijelo. Vino ima solidnu ravnotežu, mada mu možda malo nedostaje svježine, intenzivnost okusa mu je izražena, trajnost okusa je trajna. Na aftertasteu ponovno se javlja nota zrele marelice, vino je harmonično, lijepo se pije, te u dobrim uvjetima čuvanja može trajati još dvije, tri godine. Enogastronomski ovakva vina izvrsno pašu uz riblje specijalitete, a ja sam ga sljubio uz oradu sa žara.

Tezoro Crvik