U Perušiću simpozij o georaznolikosti, geobaštini, geokonzervaciji i geoturizmu

(Hina/EPA)

Međunarodni simpozij "Georaznolikost i geobaština - stanje i perspektive" održava se ovog vikenda u Perušiću, a na njemu devedeset stručnjaka iz sektora zaštite prirode, obrazovanja, znanosti i turizma razmatra teme iz sfere georaznolikosti, geobaštine, geokonzervacije i geoturizma.

Glavna je poruka Simpozija da je potrebno promovirati značaj georaznolikosti, odnosno geološke, geomorfološke i pedološke značajke krajobraza i ekosustava, kako površinske tako i podzemne i cijele krajobraze kao kompleksne geosustave, smatra predsjednica Organizacijskog odbora Simpozija, ravnateljica JU PP Grabovača Jelena Milković.

Naglašava da je stručnoj i općoj javnosti jasan značaj očuvanja bioraznolikosti, ali se čini da još nema jasne svijesti o tome da bioraznolikosti nema bez georaznolikosti, da su usko povezane i da ih treba jednako vrednovati i uvažavati, odnosno štititi.

Predsjednik Znanstvenog odbora Simpozija, pročelnik Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu Nenad Buzjak ukazao je na vrijednosti i značenje georaznolikosti i geobaštine kroz turizam koji je u Hrvatskoj važan izvor prihoda te istaknuo kako je važno da se u prostorne planove ugrađuju georaznolikost i geobaština kao faktori održivog razvoja, kao što je primjerice u razvoj poljoprivrede važno ugraditi elemente održive poljoprivrede.

"Hrvatska ima dva geoparka, Papuk i Viški arhipelag, u postupku valorizacije su Biokovo i Imotska krajina s jezerima, pa je važno da društvo uvidi važnost zaštite i da ona bude prilika za održivi napredak, kroz održivi turizam i poljoprivredu", rekao je Buzjak.

Simpozij je ocijenio vrlo uspješnim zahvaljujući tomu što se okupilo 90 stručnjaka raznih profila, geografije, geologije i sektora zaštite priroda, te javnih ustanova zaštićenih područja, te se kroz primjere iz prakse predstavljaju lokacije na kojima je geobaština na odgovarajući način evidentirana, vrednovana, zaštićena i interpretirana.

Napomenuo je da je UNESCO prošle godine dan 6. listopada proglasio Međunarodnim danom georaznolikosti, koja predstavlja nevjerojatno bogatstvo, a što nas "obvezuje na održivo upravljanje georesursima i geobaštinom", te će se i u Hrvatskoj nastaviti s podizanjem svijesti o tome.

Jer, zaključuje Buzjak, georaznolikost s mineralnim sirovinama, tlom za proizvodnju hrane i sa zalihama pitke vode predstavlja i gospodarski resurs koji se, kad se jednom degradira više ni ne može obnoviti ili je to teško, pa se zaštita i održivo upravljanje moraju temeljiti na vizijama i jasno zacrtanim strategijama u što je "nužno uključiti nadležna ministarstva, stručne službe općina, gradova i županija, razne znanstvenike, udruge i zainteresiranu javnost, s obzirom da se radi o područjima od javnog interesa i značenja i za prirodu i za društvo".