Predstavljena knjiga Ivana Katarinčić "Estetika i etika baleta"

(Hina/EPA)

Knjiga Ivane Katarinčić "Estetika i etika baleta: ambivalentna opstojnost", za koju je rečeno da sjedinjujući različite uvide, metodologije i teme donosi u domaćoj znanosti dosad podzastupljenu kritičku perspektivu o plesu, predstavljena je u utorak u Zagrebu.

Estetika i etika baleta izdana je na Institutu za etnologiju i folkloristiku, na kojem je Ivana Katarinčić zaposlena kao znanstvena istraživačica od 2005. godine.

Na gotovo 300 stranica knjiga je podijeljena na poglavlja mjesto plesa u disciplinama i metode istraživanja plesa, međunarodni karakter baleta i transnacionalna kretanja plesača, različita čitanja baleta i estetski projekt stvaranja (elitnih) tijela.

Tvrko Zebec s Instituta kazao je da je s Ivana Katarinčić u istraživanju prva u Hrvatskoj počela objedinjavati povijest i etnologiju plesa, čime je otvorila velike mogućnosti interpretacije te primijene tih znanja. Istaknuo je njezin kritični osvrt na suvremenost baleta, te istraživanje tijela kao kulturnog fenomena koje se različito oblikuje prema različitim kulturnim praksama.

Tijelo tako dobiva svojstvene oznake, oblike i okvire djelovanja, uz pretpostavku da posjeduje različito znanje, pamćenje i muskulaturu, što ga razlikuje od neplesnih tijela, kazao je Zebec.

Osvrćući se na uvodnu rečenicu autorice da knjiga nije stigla kamo je smjerala, recenzentica Mojca Piškor kazala je da knjiga balansira između autsajderskog i insajderskog pristupa, odnosno između iskustva plesača i percepcije neplesača, u koji je upleten i pristup istraživača.

Po njoj se zadnji dio knjige čini najhrabriji i najvažnijim, u kojem kroz analizu kreativnog rada otkriva kako pedagogija uključuje strukturne diskriminacije pa i rasizam.

Govoreći o baletnoj špici, vršku baletne obuće, koji predstavlja dio rituala balerina, skrenula je pozornost na to da publika vidi samo jedan stranu, dok mnoge strane ostaju nevidljive.

Baletna majstorica i prvakinja Baleta HNK u Zagrebu Mihaela Devald Roksandić kazala je da prepoznala u tekstovima Ivana Katarinčić življeno iskustvo, što joj je pomoglo da prihvati i sagleda kritičke pristupe baletu, te da su njezini tekstovi postali cijenjeni u baletnoj zajednici.

Ona donosi lice i naličje baletne umjetnosti, dok jedni vide ono čemu se dive, ona pokazuje i ožiljke koje ta umjetnost ostavlja, kazala je Mihaela Devald Roksandić i zaključila da je feministička kritika baleta bila za nju najkompleksniji dio knjige.