Redoviti član Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Mirko Orlić izabran je za potpredsjednika Znanstvenog savjeta europskih akademija (EASAC) na sastanku održanom 1. i 2. prosinca u Stockholmu, izvijestila je u utorak Akademija.

Mandat akademika Orlića na mjestu potpredsjednika EASAC-a trajat će od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2025., odnosno tri godine.

EASAC je organizacija koja se bavi davanjem neovisnih znanstvenih savjeta vladama i donosiocima političkih odluka, a okuplja nacionalne akademije Europske unije, Norveške, Švicarske i Velike Britanije.

Organizacija se koncentrira na tri ključna programa - energiju, okoliš i bioznanost te trenutno radi na izvještajima "Neonicotinoids update", "Meat alternatives", "Artificial intelligence in healthcare" i "Future of gas".

Orlić je predsjednik Odbora Hrvatskog povjerenstva za geodeziju i geofiziku pri HAZU-u od 2011., a redoviti je član HAZU-a od 2016.

Od 2005. redoviti je profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1978. diplomirao geofiziku i 1988. doktorirao na osnovi disertacije "Oscilacije inercijalnog perioda u Jadranu: analiza pojave i formulacija dvodimenzionalnih modela".

Na početku svoje znanstvene djelatnosti Orlić se bavio prvenstveno fizikalnim procesima u Jadranskom moru, a svojim je istraživanjima obuhvatio i fizikalne procese u atmosferi i unutrašnjosti Zemlje u jadranskom području.

Sudjelovao je u razvoju metode koja omogućuje povezivanje podataka o globalnoj temperaturi s podacima o globalnoj visini morske razine te razvio metodu za određivanje smjera i brzine gibanja atmosferskih poremećaja.

Inicirao je novu interpretaciju regresijske metode koja omogućuje da se dvije ulazne varijable povežu s jednom izlaznom varijablom i dao poticaj razvoju metode parcijalne valićne analize. Potonja je prepoznata u inozemnoj periodici te je našla je primjenu u području geoznanosti, ekologije i ekonomije.

Član je brojnih domaćih i inozemnih stručnih tijela u kojima je obavljao istaknute uloge i urednik raznih znanstvenih publikacija.

Objavio je više od 90 znanstvenih radova, osam članaka o povijesti struke, više od 150 kongresnih priopćenja, 20-ak stručnih radova, 10 popularnih članaka i jednu knjigu. Prema bazi podataka Scopus, radovi su mu do sada citirani više od 2000 puta uz h-indeks koji iznosi 21.

Dobio je Fulbrightovu nagrade, Državnu nagradu za znanost, Nagradu HAZU-a za najviše znanstveno dostignuće iz područja prirodnih znanosti i Nagradu "Andrija Mohorovičić" Sveučilišta u Zagrebu.

Povezane vijesti

• Projekt Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak- iskorak u zajedničke resurse
• OŽIVJELI MOZAK Velik uspjeh našeg neuroznanstvenika: Mozak se može održati na životu satima nakon smrti
• "Jedinstveni obrazovni prostor: Ukrajina - EU": Gostovanje vrhunskih znanstvenika iz Ukrajine i Gruzije na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli