Današnja djeca odrastaju uz raznu tehnologiju te se relativno brzo se prilagođavaju na sve digitalne uređaje, poput pametnih telefona, tableta, raznih konzola, igranja online igrice.

Roditelj se nerijetko pohvali kako njegovo dijete s 4 godine zna pregledavati fotografije u galeriji ili odabrati video na platformi Youtube. Do toga je dovelo to da roditelj u situacijama umirivanja djeteta, djetetu ustupi mobilni uređaj. Dijete je već u kratkom vremenu naučilo da   njegov nemir roditelj "nagradi" mobitelom.

Djeca odrastaju uz razne uređaje, a u dobi do završetka osnovne škole najčešće već imaju kreirane profile na raznim društvenim mrežama, objavljuju razne fotografije i videa, komuniciraju s poznatima i nepoznatima. Pored škole koja kroz razne programe i suradnju s MUP-om nastoji educirati učenike o upotrebi interneta, važnu ulogu ima roditelj i određivanje pravila o korištenju interneta. U prilog tome govori i istraživanje koje je provedeno u 2017. godini.

Riječ je o prvom nacionalnom komparativnom istraživanju o medijskim navikama djece i praksama i stavovima njihovih roditelja, te iskustvima i sigurnosti djece na internetu. To je istraživanje provedeno u sklopu projekta EU Kids Online te je njime obuhvaćeno 1.017 djece u dobi od devet do 17 godina te njihove roditelje. Neki od zaključaka prilično su indikativni i definitivno ukazuju na veću potrebu edukacije roditelja o sigurnosti djece na Internetu. Neki od zanimljivih rezultata istraživanja su sljedeći:

Djeca internetu najčešće pristupaju preko pametnih telefona i računala, pri čemu gotovo polovica djece u dobi od 9 do 11 godine, dvije trećine djece od 12 do 14 godina te tri četvrtine djece u dobi od 15 do 17 godina uvijek kada to želi ili treba može pristupiti internetu

Svako četvrto dijete u dobi od 9 do 14 godina te svako treće dijete u dobi od 15 do 17 godina je u potpunosti ili uglavnom zabrinuto za svoju privatnost na internetu

Najkorištenija društvena mreža među djecom od 9 do 17 godina je Facebook, dok se na drugom mjestu nalazi Instagram

Svako deseto dijete u dobi od 15 do 17 godina prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvom drugih ljudi na društvenim mrežama. Istovremeno, gotovo svako četvrto dijete te dobi svakoga tjedna traži na internetu nove prijatelje ili kontakte

Svako peto dijete u dobi od 9 do 17 godina u potpunosti ili većinom ne zna kako promijeniti i podesiti postavke privatnosti i to pogotovo na društvenim mrežama

Gotovo trećina djece u dobi od 9 do 17 godina je u posljednjih godinu dana komuniciralo na internetu s osobama koje nisu upoznali uživo! Isto je činilo svako deseto dijete u dobi od 9 do 11 godina, četvrtina djece u dobi od 12 do 14 godina te gotovo pedeset posto djece u dobi od 15 do 17 godina

Više od deset posto djece u dobi od 9 do 17 godina se u posljednjih godinu dana susrelo uživo s osobom koju su upoznali na internetu. Isto je napravilo svako četvrto dijete u dobi od 15 do 17 godina i svako deseto dijete u dobi od 12 do 14 godina!

U proteklih godinu dana više od pedeset posto djece u dobi od 9 do 17 godina primilo je neprimjerenu poruku. Djeca koja su tijekom tjedna i preko vikenda više vremena provodila na internetu, češće su dobivala takve poruke

Gotovo dvije trećine djece u dobi od 9 do 17 godina na internetu je u proteklih godinu dana vidjelo seksualne fotografije ili film gole osobe, a da im ih nije bila namjera vidjeti

S obzirom na navedeno, u nastavku se nalaze savjeti za veću sigurnost vaše djece na internetu:

• Naučite dijete što je internet i kako ga koristiti, koje su korisne, a koje rizične stranice i dajte mu do znanja da vas uvijek može sve pitati.
• Odredite vremensku granicu – koliko dijete vremena dnevno treba i smije provesti u online svijetu.
• Zajedničko pretraživanje interneta („surfanje“) – budite uz dijete tijekom pretraživanja mreža, savjetuje mu što se smije, a što ne.
• Računalo smjestite u zajedničku prostoriju – na taj način i roditelj će moći nadzirati upotrebu računala.
• Zaštita osobnih podataka – naučiti dijete da osobne podatke ne smije dijeliti s drugima.
• Ozbiljno upozorite dijete na moguće opasnosti na koje može naići u chatu i poučite ga kako će se ponašati i komunicirati s neznancima.
• Povremeno provjerite koje stranice dijete posjećuje, upoznajte njegove online "prijatelje" i pogledajte o čemu raspravljaju.
• 8.            Savjetujte dijete da se nikad i ni pod kojim uvjetima ne sastaje s osobama koje upozna putem interneta, osim u vašoj pratnji.

Alen Hasikić rođen je u Puli 1986. godine. Završio je studij pedagogije na Sveučilištu u Rijeci 2017. godine te studij hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.

Trenutno je doktorand na Poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju pedagogije na Sveučilištu u Rijeci. Radi kao stručni suradnik pedagog u Osnovnoj školi Joakima Rakovca Sveti Lovreč Pazenatički te kao vanjski suradnik (asistent) na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti.

Uz to, voditelj je radionice za djecu s teškoćama pri Labin zdravom gradu. Cijeli svoj radni vijek radi u odgojno-obrazovnom ustanovama, vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi te na fakultetu.

Tijekom rada, redovito se usavršava na stručnoj i znanstvenoj razini. Tijekom studija dobio je stipendiju za sve razine obrazovanja: preddiplomsku, diplomsku i poslijediplomsku. Na studiju pedagogije ostvario je uspjeh među 10 posto najboljih. Piše prikaze knjiga te stručne i znanstvene radove.

Povezane vijesti

• Kutak za roditelje: RAZVIJANJE OTPORNOSTI KOD DJECE
• Bitka za potomstvo: NEPLODNI PAROVI IZ ISTRE TRAŽE POMOĆ U ČEŠKOJ
• Kutak za roditelje: RODITELJSKI STILOVI ODGOJA