NAJNOVIJE



EPIDEMIJA PRETILOSTI

KAKO ZDRAVO SMRŠAVITI? Dr. Olga Dabović Rac: Ne trebaju nam egzotične namirnice i ekstremni režimi prehrane, nego mediteranska kuhinja

| Autor: Jasna ORLIĆ

Ja sam tradicionalist, preporučam mediteransku istarsku kuhinju, obogaćenu onim što je znanost dokazala da je dobro za zdravlje. Tako maneštru nećemo napraviti sa zaprškom ili peštom, već ćemo mahunarke i žitarice obogatiti maslinovim uljem. Ne trebaju nam egzotične namirnice i ekstremni režimi prehrane. Dovoljno je poštovati prirodu, uravnoteženost, raznovrsnost, umjerenost. Treba ljude naučiti da se kritički i oprezno odnose prema novim dijetama i informacijama o zdravljuJ

 

   

Civilizacija preobilja stvorila je najveću prijetnju zdravlju današnjice - višak kilograma. Epidemija prekomjerne tjelesna mase za posljedicu ne donosi samo estetski problem koji nas mnoge zabrinjava, već je bitan rizični faktor za brojne kronične nezarazne bolesti, između ostalih dijabetes, zatim kardiovaskularne bolesti, pa i zloćudne bolesti.

Motivirani brigom o zdravlju ili izgledu mnogi pokušavaju prehranu dovesti u ravnotežu. Pri tome se otvaraju brojna pitanja. Kako se hraniti zdravo i smanjiti kilograme? Savjeta ima mnoštvo, režima prehrane još više. Što izabrati i kako u tome ustrajati?

Odgovor na ova i neka druga pitanja više od 760 građana potražilo je u Savjetovalištu za prehranu županijskog Zavoda za javno zdravstvo koje je uz podršku Istarske županije otvoreno 2017. godine. Ovo je integrirana djelatnost u čijem radu sudjeluju nutricionisti, epidemiolozi, psiholozi, psihijatri i timovi školske medicine. Osim u Puli, savjetovalište od 2018. radi u Rovinju, Labinu i Pazinu, a od ove godine dostupno je i građanima u Buzetu i Bujama te Poreču gdje prednjači broj korisnika.

Teško mijenjati navike

- Savjetovalište je nadstandard i prepoznat je kao primjer dobre prakse na nivou Hrvatske. Središnja je aktivnost definiranog javnozdravstvenog županijskog prioriteta promocija zdravlja, prevencija i rano otkrivanje kroničnih nezaraznih bolesti. Jako nam je važno što nam dolaze mladi ljudi, studenti, sportaši, kardiovaskularni i ostali kronični bolesnici, naglašava epidemiologinja dr. Olga Dabović Rac koordinatorica ove djelatnosti i nastavlja.

- Najteže je mijenjati dugogodišnje navike i mentalne sklopove i zato pristupamo korisnicima sustavno i sveobuhvatno. Upozoravamo ih da ne mogu velike promjene nastati preko noći. Sve se promjene u prehrani uvode postupno malim koracima i idemo na održivost programa, a ne poput brojnih dijeta s interneta na brzi gubitak težine kada je i povratak kilograma vrlo čest, naglašava dr. Dabović Rac.

Savjeti tima temelje se na klasičnoj mediteranskoj prehrani, korištenju sezonskih i domaćih namirnica. Genetski smo kodirani upravo na namirnice s ovog podneblja, naglašava doktorica.

- U prevenciji i promociji zdravlja uvijek je važno skrenuti pozornost na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje. Prehrana se kao rizični čimbenik nalazi u središtu svih kroničnih bolesti. Osim toga su tu još i pušenje, alkohol, stres i fizička neaktivnost. Osobe koje su redovito tjelesno aktivne bolje se nose sa svakodnevnim stresom što je važno za njihovo psihičko zdravlje. Mislim da je vrijeme priče prošlo, treba djelovati. Ali možete djelovati kada vam sazriju uvjeti u zajednici, a tek onda krenuti s intervencijama. Mi u prevenciji upozoravamo na rizične faktore, neke osvijestimo, a drugi krenu kada ih je zdravstveni problem već dobrahno zahvatio, veli ona.

Izrada jelovnika

Kako izgleda u praksi rad savjetovališta pitamo magistru nutricionizma Ninu Penezić Blažević. Prije svega potrebno je dogovoriti dolazak koji je naravno besplatan i bez uputnice.

- Kod prvog dolaska preporuča se donijeti dnevnik prehrane od tri dana. Za osobe koje boluju od nekih kroničnih bolesti potrebno je donijeti i nalaze liječnika, krvnu sliku i slično. Zajednički analiziramo koliko se često jedu pojedine skupine namirnica i komentiramo koje bi se trebale češće jesti, a koje rjeđe, kao i količine. Obuhvatimo također i problem bolesti kao i specifičnosti kao što je vegetarijanska prehrana, kaže nutricionistica i nastavlja.

- Većina nas misli da zna što treba jesti, ali se iznenade kada ih savjetujemo o preporučenim količinama hrane, kombinacijama jela, broju obroka u danu i načinu pripreme. Mnogi razmišljaju o tome da treba neke namirnice isključiti iz prehrane, a najčešće zapravo ne moramo. Korisnici imaju dosta krivih informacija. Pitanje je također pridržavamo li se onoga što znamo da je zdravo.

Educiramo pacijente o pravilnoj prehrani, cjelovitom kombiniranju namirnica, količinama te dajemo ideje za obroke i planove prehrane odnosno primjere jelovnika. Često posložimo ono što su već znali. Nakon toga obavi se antropometrijsko mjerenje, osim tjelesne mase i visine, mjerimo i sastav tijela odnosno udjel masnog i mišićnog tkiva te opseg struka i bokova. Uz pravilnu prehranu, posebno naglašavamo važnost redovite tjelesne aktivnosti te općenito zdravog načina života. Promjenom prehrambenih navika uz redovitu fizičku aktivnost dolazimo do najuspješnijih rezultata, smatra ona.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU
Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Aquarium − ndash; Fort Verudela
Pula: Aquarium − ndash; Fort Verudela

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom
Webcams provided by webcams.travel add a webcam