Demencija, skup stanja obilježenih kognitivnim padom i gubitkom pamćenja, pogađa milijune ljudi diljem svijeta, a procjenjuje se da s njom trenutno živi 55 milijuna osoba. Dok su faktori poput dobi i genetike izvan naše kontrole, znanstvenici sve više istražuju kako svakodnevne navike i životni izbori utječu na rizik od razvoja demencije. Nova studija objavljena u časopisu PLoS One bavila se upravo time, istražujući kako tjelesna aktivnost, vrijeme provedeno sjedeći i trajanje sna mogu utjecati na zdravlje mozga, prenosi EatingWell.

Kako bi razumjeli utjecaj svakodnevnih navika, istraživači su proveli sustavni pregled i meta-analizu, obuhvativši podatke iz 69 prethodnih studija. Od toga se 49 studija bavilo tjelesnom aktivnošću, 17 trajanjem sna, a tri sjedilačkim načinom života. Ovakav pristup omogućio im je da kombiniranjem podataka iz više izvora identificiraju pouzdane trendove na velikom uzorku. Glavni cilj bio je utvrditi postoji li veza između prijavljenih navika kretanja i spavanja te kasnije dijagnoze demencije, prenosi Index.hr

Ključni nalazi studije

Analiza podataka prikupljenih od milijuna sudionika otkrila je snažnu povezanost između svakodnevnih navika i vjerojatnosti razvoja demencije. Redovita tjelovježba pokazala je jasan zaštitni učinak. Odrasle osobe koje su slijedile preporuke o vježbanju, što iznosi oko 150 minuta umjerene do intenzivne aerobne aktivnosti tjedno, imale su 25% manji rizik od razvoja demencije u usporedbi s neaktivnim osobama.

Trajanje sna također se pokazalo iznimno važnim. Uspoređujući različite obrasce spavanja s preporučenih sedam do osam sati noću, istraživači su otkrili da je prekratko spavanje (manje od sedam sati) povezano s 18% većim rizikom od demencije.

S druge strane, predugo spavanje (više od osam sati) bilo je povezano s čak 28% većim rizikom. Dugotrajno sjedenje pokazalo se kao zaseban faktor rizika. Osobe koje su sjedile osam ili više sati dnevno imale su 27% veći rizik od demencije u odnosu na one koje su sjedile manje.

Ograničenja studije

Iako nalazi pružaju vrijedne uvide, važno ih je sagledati u kontekstu određenih ograničenja. Istraživači su primijetili značajne razlike među analiziranim studijama o tjelesnoj aktivnosti, što može otežati donošenje jedinstvenog zaključka. Nadalje, većina se studija oslanjala na podatke koje su sudionici sami prijavljivali, a ljudi se često ne sjećaju precizno koliko su vježbali, spavali ili sjedili, što može dovesti do nepouzdanih podataka.

Konačno, postojali su i drugi čimbenici koji su mogli utjecati na rezultate, poput postojećih zdravstvenih stanja, genetskih predispozicija ili drugih životnih navika. Zbog svega toga, rezultati pokazuju snažnu povezanost, ali ne dokazuju izravnu uzročno-posljedičnu vezu.

Kako primijeniti nalaze u svakodnevnom životu

Ovi nalazi upućuju na to da i male prilagodbe u svakodnevnoj rutini mogu dugoročno značajno doprinijeti zdravlju mozga. Fokusiranje na kretanje, ograničavanje sjedenja i kvalitetan odmor praktični su načini zaštite kognitivnih funkcija.

Pokušajte u tjedan uključiti barem 150 minuta umjerene aktivnosti, poput 30-minutne brze šetnje pet dana u tjednu, vožnje bicikla ili plivanja. Ako radite za stolom ili provodite puno vremena gledajući televiziju, prekidajte razdoblja sjedenja tako da svakih sat vremena ustanete, istegnete se ili kratko prošećete.

Kvalitetan san postavite kao prioritet. Ciljajte na sedam do osam sati sna svake noći te pokušajte održavati dosljedan raspored odlazaka na spavanje i buđenja. Stvorite opuštajuću večernju rutinu, izbjegavajte ekrane prije spavanja i osigurajte da vam je spavaća soba hladna, mračna i tiha.

Također, izbjegavajte dugo drijemanje tijekom dana jer ono može poremetiti noćni san. Budući da kognitivne promjene mogu započeti desetljećima prije pojave ozbiljnih simptoma, usvajanje ovakvih navika u srednjoj i starijoj dobi praktična je strategija za očuvanje zdravlja mozga.

Povezane vijesti

• Aritmije POVEZANE s povećanim rizikom od demencije
• Kako prepoznati elemente demencije?
• Brusnice mogu poboljšati pamćenje i usporiti razvoj demencije - studija