Narval je zbog svog najupadljivijeg obilježja, velike kljove, često nazvan i jednorog ili jednorogi kit, u stvari i jeste vrsta kita. Jedna su od najtajanstvenijih i najnerazumljivijih stvorenja u oceanu. Iznenađujući broj ljudi ne vjeruje da postoje, a nadimak "morski jednorog" podstiče njihov mitski statusu.

Život Na Arktiku

Riječ je o životinjama koje u skupinama 15 do 20 kitova žive u arktičkim vodama Kanade, Grenlanda, Norveške i Rusije. Bez "roga" mogu narasti do pet metara. Hrane se ribama poput iverka i bakalara, lignjama i kozicama, a u potrazi za hranom mogu zaroniti do 500 metara dubine. U podvodnom svijetu najveći neprijatelji su

im orke, koje ih prigodom lova tjeraju na obalu. Uz njih najčešće ih ugrožava čovjek koji u njihovim staništima često traga za naftom i plinom te tako svojim plovilima i strojevima ometa komunikaciju među kitovima.

Mužjaci teže tonu i pol, a ženke nešto manje od tone. Najupadljivije obilježje mužjaka je njihova kljova. To je zapravo lijevi očnjak koji prolazi kroz gornju usnu mužjaka i uzdužno je spiralno zavrnut u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Desni očnjak uglavnom uvijek ostaje unutar čeljusti. Kod ženki obično niti jedan od očnjaka ne izrasta izvan vilice, no ima primjera kada oba znaju dosegnuti dužinu do 30-ak centimetara. 

U prošlosti su često znali biti žrtve pretjeranog izlova jer su se njihove kljove prodavale kao jednorogovi rogovi i dostizale cijene deset puta veće od zlata iste težine. Danas je kljova još uvijek tajanstvena. Prosječna je duga čak dva metra, a može narasti i do tri metra. Kljova narvala jedina je ravna kljova u životinjskom carstvu; kod svih ostalih životinja, poput slona ili morža, kljova je zakrivljena.

Izduženi očnjak kao supersenzor

Donedavno je svrha kljove bila misterij. Znanstvena istraživanja pokazala su da taj izduženi očnjak funkcionira kao supersenzor koji otkriva promjene u okolišu poput temperatura, kemikalija, soli, tlaka i sl. Stručnjaci smatraju da narvali njima također mogu tražiti ženke ili hranu.

Vrlo žustro se razmatralo da li služi za razbijanje morskog ledenog pokrova, za nabadanje riba, za pretraživanje dna ili je instrument koji pomaže u eholokaciji. Prema jednoj od njih ima spolnu funkciju jer se pokazalo da je puno izraženiji kod mužjaka koji ga, među ostalim, koriste i u međusobnim borbama za društveni položaj.

Pokazalo se da rog ima senzornu funkciju, odnosno da je supersenzor. Narvalova kljova nema vanjski zaštitni sloj kakav obično imaju zubi sisavaca. Površina je šupljikava, unutrašnji dio ima mikroskopske kanaliće koji vode do njegova središta. U sredini kljove nalazi se pulpa s oko 10 milijuna živčanih završetaka koji su povezani s mozgom.

Iako je to čvrst zub, ima vrlo poroznu membranu i zahvaljujući tom svojstvu kljova je osjetljiva na temperaturne i kemijske promjene u okolišu. Znanstvenici kažu da je narval jedini zabilježeni primjer životinje koja ima zub koji posjeduje sposobnost da neprekidno doživljava podražaje iz okoliša koji se uobičajeno ne doživljavaju kao opanost.

Izuzetno prilagođen okolišu

Narvali su ćudljivi, provode veći dio svog vremena duboko ispod leda. U prosjeku, provode više od tri sata dnevno ispod 800 metara. Moraju se pojaviti na površini svakih četiri do šest minuta kako bi udahnuo. Plivaju uz led jer nemaju leđnu peraju, a koru leda, kako bi uzeli zrak, razbijaju udarcem čela. Događa se da, ukoliko se površina mora naglo zaledi, odu u zaljev ili fjord gde ostanu zaglavljeni. Na kraju, umiru od isrpljenosti ili ih ulove Inuiti.

Izetno su dobro prilagođeni svom okolišu. Nemaju leđnu peraju, što znači da mogu plivati izravno pod ledom, a u hladnom, mračnom okruženju uspijevaju pronaći rupe za hranu i disanje. Tijekom duge razvojne povijesti kitovi su zadržali svojstvo svih sisavaca. Za obranu od hladnoće imaju do 10 centimetara debeli sloj sala ispod kože. Najvažnije tjelesne prilagodbe dogodile su se osjetilima u okolišu u kojem prevladavaju zvučni podražaji, i u pohranjivanju kisika. Zvučno se sporazumijevaju i orijentiraju "pjevanjem", kako njihove odaslane zvučne valove doživljavaju ljudi.

Spolnu zrelost dosežu u dobi između pet i osam godina, ali ženka je prvi put skotna između sedam i dvanaest godina i tijekom godine više su puta skotne. Okote nakon što embrij nose 14 do 15 mjeseci, uglavnom jedno mladunče. Životni vijek narvala je oko 50 godina. Narval se smatra gotovo ugroženom vrstom.

Povezane vijesti

• ČELIČNI DIVOVI RAZBIJAJU LED DEBLJI OD ČETIRI METARA: Nuklearni ledolomci krče Sjeverni morski put
• NA ARKTIKU SE NALAZI NAJSJEVERNIJI GROB JEDNOG ISTRIJANA. Njegov grob i danas je važno mjesto za sve istraživače
• Arktik bi u idućih nekoliko godina mogao doživjeti svoje prve ljetne dane "bez leda"