Prije gotovo četrdeset godina, prvi brod koji je površinskim putem doplovio do Sjevernog pola bio je sovjetski ledolomac imena Arktika. Rusija gradi moćne ledolomce i debelo vodi ispred Sjedinjenih Američkih Država u utrci za osvajanje prvenstva na Arktiku. Ruski predsjednik Putin najavio da će do 2015. godine imati trinaest ledolomaca

Najveći korisnici ledolomaca su Finska, Švedska i Rusija, a grade ih kako bi uspostavili i održali prolaz kroz zaleđene plovne putove. Lomljenje leda omogućuje im pojačan trup, poseban oblik, kao i velika snaga, zahvaljujući čemu lome led čija je debljina ponekad i više metara. Zbog svoje konstrukcije, u polarnim krajevima ledolomci se koriste i kao istraživački brodovi. Prije gotovo četrdeset godina, prvi brod koji je površinskim putem doplovio do Sjevernog pola bio je sovjetski ledolomac imena Arktika.

Drvene koči

Prve verzije ledolomaca, drveni brodovi jajastog oblika prilagođeni za plovidbu zaleđenim vodama, zvali su se koči, a gradili su ih Pomori, narod na obalama Bijelog mora, na području današnje Rusije. U 19. stoljeću počinju se graditi preteče današnjih brodova koji održavaju prolaze kroz zaleđene riječne ili morske putove. Tada su izgrađeni američki parobrod City Ice Boat (1837.) i ruski prethodnik modernih ledolomaca Pilot (1864.). Ruski brod nastao je po uzoru na koče, a na temelju njega i Nijemci su početkom sedamdesetih godina izgradili ledolomac Eisbrecher; brod je izgrađen da bi lomio led zamrznute i neplovne rijeke Labe.

Potreba Rusije za gradnjom ledolomaca održala se do našeg vremena zbog geografskog položaja i klime. Prvi moderan polarni ledolomac na svijetu, koji je mogao razbijati ledene gromade, sagrađen je za rusku mornaricu 1898. godine, brod Yermak, koji je težio gotovo 9 tisuća tona i koristio se više od 60 godina.

Gradnja ledolomaca u 20. stoljeću išla je ususret novim trendovima; godine 1933. Švedska je izgradila prvi ledolomac na dizel-električni pogon imena Ymer.

Nuklearni ledolomac

Nova kategorija brodova koji lome led stvorena je s prvim nuklearnim ledolomcem 1957. godine, Lenjinom. Rusi u ovom slučaju nisu samo pioniri, već i jedina zemlja koja i danas gradi ledolomce na nuklearni pogon. Iznimno snažni, ali i skupi, ovi ledolomci uspješno probijaju led na Sjevernom morskom putu i oslobađaju puteve teretnim brodovima. Ledolomac Lenjin ostvario je svoju svrhu i omogućio neograničenu plovidbu pod ekstremnim zimskim uvjetima tijekom trideset godina. Naknadno je pretvoren u ploveći muzej i privezan je u ruskoj luci Murmansk.

Ruska tradicija nastavlja se i danas. Prošle godine predstavljen je najveći ledolomac na svijetu, više od 170 metara dug brod imena Arktika, plovi na nuklearni pogon, u vlasništvu je savezne vlade, odnosno operatora Atomflot koji je u potpunom državnom vlasništvu. Od deset civilnih nuklearnih brodova koje je izgradila Rusija, šest su ovog tipa. Koriste se za čišćenje sjevernomorskih trgovačkih puteva, kao i za znanstvene i turističke ekspedicije na Arktik.

Spomenuli smo da je prvi ledolomac imena Arktika izgrađen 1975. godine, dvije godine kasnije izgrađen je Sibir koji je 1993. povučen iz službe, a nakon pauze od nekoliko godina 1985. godine u službu je stavljen ledolomoac Rossiya. Zatim su slijedili Sovetskiy Soyuz iz 1990., te Yamal i 50 Let Pobedy iz 1993. godine. Ledolomac Ural, koji je kompletiran 2007. godine i preimenovan u 50 Let Pobedy, najveći je nuklearni ledolomac na svijetu.

Svih šest ledolomaca klase Arktika izgrađeno je u brodogradilištu Admiralitet u Sankt-Peterburgu.

Gradnjom masivnih ledolomaca poput Sibira i Arktike, Rusija razvija Sjeverni morski put, za koji stručnjaci kažu da bi mogao činiti 20 posto trgovine između Europe i Azije i postati konkurencija Sueskom kanalu, jer je puno kraći.

Ruski Lider

Rusija nema namjeru počivati na lovorikama. Predviđeno je još ledolomaca klase Lider. Ti će brodovi, veći, duži i širi od Sibira, predvoditi druga plovila razbijajući čak četiri metra leda. Novi ledolomac će razvijati brzinu od 14 čvorova (oko 24 km/sat) kroz sloj leda debeo 4,4 metara. To će mu omogućiti dva motora na nuklearni pogon i pojačani pramac. U ledu će praviti prolaz širine pedesetak metara. Lider će čistiti puteve za trgovačke, putničke i ratne brodove. U ledu će praviti prolaz širine pedesetak metara. Služit će i kao spasilački brod u operacijama na Sjevernom morskom putu.

Rusija gradi novu infrastrukturu i prilagođava svoje luke novim uvjetima, koji su stigli s toplijim klimatskim ciklusima, a koji omogućuju veći promet kroz sjevernomorsku rutu koja bi uskoro mogla postati plovna kroz cijelu godinu. Rusija, naravno, želi postići prednost u odnosu na tradicionalne rivale na ovom području, Kanadu, SAD i Norvešku, kao i Kinu koja je novopridošla u ovaj sektor. Američki ledolomci trebaju prikupljati znanstvene podatke, spašavati brodove zaglavljene u ledu i uklanjanjati naftne mrlje u najudaljenijim dijelovima Zemlje. Osim toga, oni štite interese Sjedinjenih Država izvan Arktičkog kruga, s obzirom da otapanje leda otvara nove mogućnosti trgovanja u regiji.

Utrku za Arktik

Prema najoptimističnijim kalkulacijama američkih stručnjaka, na Arktiku će se novi američki ledolomac pojaviti u sljedećih pet godina, dok Rusija u ovom području ima već 40 takvih brodova. Dakle, stručnjaci priznaju da su Sjedinjene Države utrku za Arktik davno prepustile Rusiji. Činjenica je da su Sjedinjene Države ignorirale Arktik. „Izgubili smo budućnost glavne pomorske rute između Azije i Europe. Mi ćemo prepustiti kontrolu nad oceanom Rusiji i Kini”, rekao je američki kongresmen John Garamendi.

Ovo je točno, prije svega zato što je Rusija zakonom odredila tko i pod kojim uvjetima može ploviti kroz njezine teritorijalne vode Sjevernog pomorskog puta, iako su iz Washingtona naknadno tražili da ruske vode i put Sjevernim morem trebaju biti “međunarodni koridor”. Osim toga, Moskva i Peking razvijaju stratešku suradnju u tom području, prije svega u sektoru tranzita.

Rusija gradi i tankere-ledolomce za prijevoz ukapljenog plina klase “Christophe de Margerie”, koji bez pomoći uobičajenih ledolomaca koji “krče put” brodovima iza sebe mogu ploviti brzinom 19,5 čvorova na sat na otvorenom moru i 5 čvorova na sat u ledu debljine 1,5 metara. Ovaj prvi komercijalni LNG tanker bez pomoći ledolomaca hladnu sjevernu rutu od Europe do Azije preplovio je krajem kolovoza 2017. godine.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin najavio je da će do 2035. godine njihova arktička flota upravljati s trinaest ledolomaca, od kojih će devet biti na nuklearni pogon.

Znanstvenici zabrinuti

Vječni led počeo se topiti 70 godina ranije nego što se predviđalo! Bio je smrznut tisućama godina, a sada nestaje. Znanstvenici su zapanjeni i zabrinuti koliko je brzo niz neuobičajeno vrućih ljeta destabilizirao gornje slojeve ogromnih ledenih blokova. Smatraju da je to znak da se globalne klimatske promjene odigravaju brže nego što su to klimatolozi predvidjeli.

Znanstvenici upozoravaju da bi snažan porast u globalnoj temperaturi mogao ugroziti održivost cijele naše industrijske civilizacije. I naglašavaju: Otapanje vječnog leda jedna je od kritičnih točaka početka klimatske katastrofe i događa se pred našim očima. Ovo prerano odmrzavanje jasan je signal da moramo smanjiti emisije plinova staklenika i to treba učiniti - odmah.

Oni su u šoku jer oceani ubrzano rastu: zbog naglog otapanja leda na Grenlandu i Antarktiku ugroženi su gradovi uz obalu, prijeti im potop.

Prema procjenama, ako se učinci staklenika ne smanje, vrlo je vjerojatno da će razina svjetskih mora porasti za 62 do 238 centimetara 2100. godine. Porast razine mora od oko dva metra imao bi katastrofalne posljedice za Zemlju. Znanstvenici su izračunali da bi u tom slučaju na svijetu nestalo 1,79 milijuna četvornih kilometara nastanjive površine, što je jednako veličini Libije. Bili bi ugroženi veliki obalni gradovi, uključujući London, New York i Šangaj.

Povezane vijesti

• NA ARKTIKU SE NALAZI NAJSJEVERNIJI GROB JEDNOG ISTRIJANA. Njegov grob i danas je važno mjesto za sve istraživače
• MORSKI JEDNOROG Jedno od najčudnijih bića morskih dubina
• Putin pustio u promet dva ledolomca na nuklearni pogon