Nakon ponovnog izbora na čelno mjesto Turističke zajednice Istarske županije, s direktorom Denisom Ivoševićem razgovaramo o glavnim izazovima u novom mandatu, pritisku na prostor i infrastrukturu, zračnoj (ne)povezanosti, pripremljenosti za potencijalne krizne situacije, ali i o viziji razvoja istarskog turizma u narednim godinama.

Turistički sektor suočava se s rastom troškova, kroničnim nedostatkom radne snage i pritiskom na infrastrukturu. Što smatrate najvećim izazovom u narednom razdoblju i postoji li jasna strategija kako se s tim izazovima sustavno nositi?

- Pred nama stoji izuzetno uzbudljivo i intenzivno razdoblje. S jedne strane imamo velike međunarodne izazove, dok s druge imamo i velik broj internih strukturnih izazova. Na one vanjske ne možemo nikako utjecati, ali zato možemo na one interne. U trenutku kada se turizam ubrzano mijenja, globalna konkurencija dinamično raste, a putnici postaju sve zahtjevniji i osjetljiviji na autentičnost, kvalitetu života i smisleni doživljaj, najuspješnije turističke regije svijeta nisu one koje nude najviše sadržaja, već one koje nude beskompromisni identitet. Današnji sofisticirani posjetitelj ne traži više samo ljepotu, nego priču, ne samo infrastrukturu, nego vrijednosti, ne samo destinaciju, nego mjesto kojem može pripadati.

To su prije svega održiv i odgovoran turizam u najširem smislu te riječi. Cijeli ustroj turističkih zajednica nalazi se u završnoj fazi izrade lokalnih planova upravljanja i izrade opteretnog kapaciteta. Nakon što se ti dokumenti usvoje na lokalnoj razini, izradit će se regionalni plan upravljanja, a potom slijedi njihova implementacija ovisno o nadležnostima za svaki pojedini segment prvo na lokalnoj, pa onda i na regionalnoj razini. Osim toga Turistička zajednica Istarske županije je naručila izradu strateškog dokumenta: "Vizija turizma Istre 2050. - novo poglavlje turizma Istre". Navedeni projekt označava početak transformacijskog puta: stvaranje dugoročnog, strateški utemeljenog i široko prihvaćenog modela turizma koji će Istru pozicionirati među najkonkurentnije i najpoželjnije turističke regije Mediterana i središnje Europe.

Ovo nije samo strateški dokument. Ovo je proces kolektivnog promišljanja koji ima potencijal preoblikovati smjer razvoja čitave regije. Ova inicijativa nadilazi klasično strateško planiranje. Ona traži razumijevanje identiteta Istre, njenih snaga i ograničenja, načina života, kulturnog koda i prostorne logike. Traži sposobnost da se sagleda Istra kakva jest, ali i kakva može postati. Navedeni dokument će preispitati razinu zasićenosti postojećeg modela i prostorna ograničenja, promjenu potražnje i redefiniciju kvalitete/luksuza, pritisak na radnu snagu, stanovanje i društvenu održivost, ograničenu avio povezanost i potrebu za novim tržištima, povećanu međunarodnu konkurenciju te strateške komunikacije i destinacijske narative. Konačan rezultat će biti transformacijska i inspirativna vizija, osmišljena da usmjeri, poveže i osnaži sve koji utječu na današnji i budući razvoj turizma Istre.

Turizam je glavni gospodarski pokretač regije, ali i sektor izrazito ovisan o vanjskim okolnostima. Postoji li plan za krizne situacije poput geopolitičkih nestabilnosti ili klimatskih ekstrema, scenarija koji nisu tako nezamislivi?

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Turizam na svjetskoj razini je pokazao da predstavlja jedan od najznačajnijih generatora razvoja unatoč kriznim žarištima i ratovima koji se odvijaju diljem zemaljske kugle. Na godišnjoj razini je najmanje 50 takvih područja u svijetu, ali tu možemo pridodati i klimatske promjene te sve češće velike elementarne nepogode. Svaka godina je drukčija, svaka ima neke svoje izazove, svaka ima kumulativni učinak negativnih posljedica iz prethodnih godina, to se sve zbraja i na kraju dobivamo višestruke multiplikativne izazove. Prije samo 15 do 20 godina kada smo pripremali, organizirali i realizirali turističku godinu pred nama je uvijek stajalo od 5-6 velikih izazova.

Danas je situacija drastično izmijenjena, svi procesi su jako ubrzani, međusobno su uvezani i sada svake godine imamo više od 20 velikih i različitih izazova. Turizam se je u zadnjem desetljeću izmijenio više nego posljednjih 50 godina. Prema predikcijama UNWTO-a, turizam će bez obzira na sve te globalne izazove konstantno rasti po stopi od 3,3 posto godišnje sve do 2030. godine kada se u svijetu očekuje 1,8 milijardi internacionalnih putnika. Svi u turizmu vide šansu koja može pokrenuti gospodarstvo jedne zemlje, međutim za krizne situacije nemoguće je imati unaprijed pripremljen plan ili univerzalni recept za rješenje problema. U takvim iznenadnim, neočekivanim i kriznim situacijama jedna je druga stvar ključna. To je uhodani protokol suradnje privatnog i javnog, javnog i javnog te privatnog i privatnog sektora s jasno opisanim nadležnostima i djelokrugom odgovornosti. Ovo je samo bazni koncept, međutim svi znamo da realne ugroze, elementarne nepogode, krizna, odnosno ratna žarišta nikad nemaju unaprijed napisan scenarij, tj. nemaju iste uzroke i obrasce nastajanja pa tako i štete njihovih negativnih učinaka. Upravo iz tog razloga svaka krizna situacija je uvjetno rečeno projekt za sebe i uvijek iznova stavlja na kušnju sve institucije, njihovu međusobnu suradnju te sposobnost upravljanja u novonastalim kriznim uvjetima.

U tom kontekstu vrlo je vrijedno iskustvo koje smo imali ne tako davno. Period Covida 19 koji je u kontinuitetu trajao gotovo dvije i pol godine bio je najveći dosad izazov čovječanstva, koji je stavio na kušnju jednako one najnaprednije kao i najsiromašnije zemlje na Zemaljskoj kugli. Istra je tada u kontinuitetu pokazala da smo uspješno (koliko je to u takvim situacijama uopće moguće ustvrditi) upravljali krizom. Među prvima smo vratili život u "normalu". Upravo je ta suradnja privatnog i javnog sektora omogućila da smo u kontinuitetu imali pripremljene ekipe za testiranje (i one mobilne i one stacionirane), a u drugom dijelu pandemije i ekipe za cijepljenje pa i za turiste. Obzirom da smo bili dobro organizirani, to smo i komunicirali ključnim medijima u nama najznačajnijim emitivnim destinacijama. Rezultat toga je bio da je Istra na cijelom Mediteranu imala najmanji pad turističkog prometa u prvoj godini - svega 52 posto. U narednoj godini smo povratili cijeli biznis na razinu 83 posto od rekordne 2019. godine, a već u 2022. godini smo jedini na Mediteranu premašili rekordnu 2019. godinu i to za čak 2 posto.

Na nedavno održanom forumu o turizmu u Rovinju poručeno je kako Istri ne treba više turizma, nego bolji turizam - s manjim pritiskom na prostor i infrastrukturu. Koje konkretne mjere i alati stoje iza takvih poruka? Može li se u praksi doista ostvariti model "manje, ali kvalitetnije", i što to znači za broj dolazaka i strukturu gostiju?

- Forum koji smo održali u Rovinju o urbanom planiranju i održivom razvoju turizma organiziran je kao svojevrsno "zagrijavanje", tj. stavljanje nekoliko ključnih izazova na stol, a koji su povezani s narednim vrlo skorim izradama lokalnih planova upravljanja destinacijama Istre, izračunom opteretnog kapaciteta kao i novim, ključnim dokumentom na razini županije: Vizija turizma Istre 2050. To su prije svega problematika komercijalnog privatnog smještaja i još više nekomercijalnog privatnog smještaja, prostorna ograničenja i što definira uspješno urbano planiranje. Ideja je bila da se i privatni i javni sektor Istre stavi u kontekst međunarodnog benchmarka u turizmu te da se predstave loši odnosno destruktivni primjeri iz svijeta koji su doveli do kraha pojedinih destinacija, ali isto tako i do pozitivnih odnosno najboljih primjera u kojima su destinacije spoznale problematiku te na vrijeme okrenuli kurs razvoja i time postali ogledni primjeri revalorizacije teritorija. Na te pojavnosti i konkretnu problematiku upozoravamo od 2017. godine, no obzirom da nema reakcije, željeli smo podignuti svijest o važnosti problematike na višu razinu.

Smještajna struktura

Tu prije svega mislim na veliki problem bespravne, nedozvoljene i neregularne gradnje u svim mogućim oblicima i formama. Od uzurpacije zaštićenih prostora tj. parkova prirode, pa do gradnje na pomorskom dobru, a poglavito na zelenim površinama izvan građevinskog područja. Od nedozvoljene gradnje i po kriteriju gabarita, odabranih materijala pa do samog vizualnog aspekta. S druge strane imamo problem bujanja gradnje. Govorim o dominantnoj strukturi gradnje tj. o višestambenim jedinicama s više apartmana koji niti po izgledu niti po kvaliteti ni približno ne spadaju u skladan istarski prostor. Uz to u nekim dijelovima i u određenim zonama Istre ta vrsta gradnje dostigla je brojke koje možemo prepoznati u fenomenu preizgrađenosti.

Mislim da je važno da u Istri svi prepoznaju smjer u kojem se krećemo kad je u pitanju smještajna struktura. Ona je izrazito nepovoljna i kao takva ne omogućuje nam održiv razvoj, a još manje održivo poslovanje. Komercijalni privatni smještaju je u 2017. godini brojao 102.000 postelja, da bi danas dostigao 144.400 postelja, dakle u tih osam godina, svake godine smo u prosjeku stavljali 5.250 novih postelja u opticaj. Nekomercijalni privatni smještaj je u 2017. godini imao 63.000 postelja, a danas 137.709 postelja. To znači da je u 8 godina narastao za ogromnih 75.000 postelja, dakle u prosjeku svake godine 9.500 novih postelja u opticaju. U ovom kratkom periodu, od svega 8 godina, u privatnom smještaju u Istri isproducirano je 117 tisuća novih postelja (42.000+75.000). U istom periodu kampovi su narasli za samo 600 postelja, a hoteli za 1.500 postelja. To je samo jedna strana medalje.

Druga je ona kada stavimo u omjer broj postelja i realizirana noćenja. U 2017. godini kapacitet nekomercijalnog privatnog smještaja (PS) iznosio je 63.000 postelja, te je realizirao 1.835.000 noćenja, a u 2025. godini ukupni kapacitet nekomercijalnog PS povećao se je na 137.709 postelja, a realizirao je 1.619.000 noćenja. Zaključak: u osam godina sa 75.000 novih postelja realizano je 200.000 manje noćenja. Kampovi su imali potpuno drukčiju dinamiku. U 2017. godini ukupni kapacitet kampova iznosio je 120.000 postelja, a realizirao je 9,8 milijuna noćenja, dok je u 2025. godini ukupni kapacitet kampova iznosio 120.600 postelja, a realizirao je 11,1 milijuna noćenja. Zaključak: u osam godina kapacitet se povećao za samo 600 mjesta, ali je realizirano 1,3 milijuna noćenja više…

Iz svega navedenoga vidimo koliko je trenutačna struktura smještajnih kapaciteta u Istarskoj županiji izrazito nepovoljna i u koliziji s vizijom Istre kao održive i odgovorne destinacije. Problem zakonskog nerazlikovanja privatnog smještaja, koji u svom izvornom obliku nazivamo "obiteljski smještaj", a kojeg mi u potpunosti podržavamo, u odnosu na onaj velik broj najbrže rastućeg rentijerskog privatnog smještaja, preciznije nekretninskog biznisa koji je namijenjen kratkoročnom turističkom najmu, uvelike daje jedan sasvim drugi pogled Istre s dalekosežnim negativnim posljedicama.

Iako se često ističe važnost zračne dostupnosti, činjenica je da je Zračna luka Pula izvan ljetnih mjeseci slabo povezana s ključnim europskim tržištima, dok zimi međunarodnih linija praktički nema. Smatrate li da takva sezonska i nestabilna povezanost koči razvoj cjelogodišnjeg turizma i što bi se po tom pitanju moglo učiniti?

- Prije svega Zračna luka Pula je u svojoj povijesti imala i svjetlih trenutaka, posljednje je bilo u periodu 2013. do 2019. kada je broj putnika u zračnoj luci konstantno rastao da bi dostigao rekord iz 1985. godine (cca 800.000 putnika). Međutim, isto tako je istina da u novijoj povijesti iz raznih razloga s prometom u zračnoj luci Pula imamo značajnih problema. Činjenica je da trenutni promet ne odražava sliku uspješne destinacije Istre, jer ako od ukupnog broja dolaznih putnika u Istru - 5,1 milijuna, svega 270.000 dolazi zračnim prijevozom, to definitivno nije zadovoljavajuće. Takva situacija ima negativne konotacije i na proširenje turističke godine, ali isto tako i na razvoj određenih produkata, jer bez avio prijevoza jednostavno nije moguće pokrenuti određenu vrstu biznisa (recimo MICE u najširem smislu te riječi). U narednom periodu će se izraditi nova vizija turizma Istre u kojoj će važno poglavlje definitivno imati zračna povezanost Istre.

(Arhiva Glasa Istre)

Koliko su turistički sajmovi danas učinkoviti u privlačenju gostiju?

- Turistička struka je složna u ocijeni da sajmovi već dugi niz godina nemaju više onu ulogu od prije 30-40 godina. Tada si na sajmu jednostavno trebao biti nazočan jer je sajam bio najznačajniji izlog za promociju. Danas je situacija bitno izmijenjena. Izmijenili su se formati, kanali, ali i alati prezentacije, a najviše promjena je doživjela sfera promocije i prodaje. Digitalizacija odnosno nove tehnologije su sve podigli na entu potenciju, ubrzali su i olakšali procese te omogućili da online platforme prerastu u ključnu mrežu postojanja kao i dominantan ekosustav za promociju i prodaju. Postoje različite vrste sajmova. Nemaju svi sajmovi istu ulogu pa shodno tome i učinkovitost. Sajmovi, kako ih mi nazivamo "opće prakse", definitivno nemaju više prođu i oni polako odumiru. Međutim postoje i sajmovi koji su izuzetno uspješni. To su oni koji u svojoj biti kombiniraju tri ključna elementa: specijalizaciju za određeni produkt (kamping, hoteli, nautika, wellness, sport, gourmet), zatim oni segmentirani po određenoj vrsti nišne publike (luxury, premium, boutique, standard) i treći najznačajniji element je da sajam ima prodajno-prezentacijski karakter tj. da imaš dogovorene sastanke jedan na jedan sa buyerima, independent contractorima, agencijama, tour operatorima, itd. Jasno postoje sajmovi koji idu dodatno u segmentaciju, pa dodatno rade na specijalizaciji ili tematskoj razradi. Često su onda takvi sajmovi samo i isključivo na poziv ili preporuku ili unutar određenih interesno-poslovnih grupacija i/ili asocijacija (Virtuoso, Maritz, Site, Iltm, itd.), Stoga, rekao bih da oni sajmovi koji imaju prodajno-prezentacijski karakter će i dalje imati svoju poslovnu publiku.

Kako ocjenjujete rezultate nastojanja da se turistička sezona produlji i da se turisti više okrenu prema unutrašnjosti Istre?

- Proteklih 25 godina Istra je na kvalitetan način, i rekao bih vrlo intenzivno, gradila jedan novi image koji je u sebi sadržavao nekoliko osnovnih postulata u procesu repozicioniranja i restrukturiranja destinacije. Iz današnje perspektive možemo slobodno reći da je taj proces bio vrlo dobro koordiniran i vođen te da je novi razvojni model vrlo brzo pokazao sasvim jasne i mjerljive rezultate uspjeha. Ti rezultati se najbolje vide po ključnim kriterijima konkurentnosti: koliko su gotovo sve destinacije u Istri napredovale, a posebno one u središnjem dijelu Istre, koliko je podignuta razina smještajne i komunalne infrastrukture, koliko je podignuta razina boravka gostiju u destinaciji, zatim konkurentnost istarskih malih i srednjih poduzetnika, koliko smo uspjeli diverzificirati turističke produkte te na kraju koliko smo produžili turističku sezonu i podigli prosječnu potrošnju po gostu. Te rezultate možemo pretvoriti i u brojčane pokazatelje. Ne tako davno, početkom 2000. godine zimski mjeseci u Istri su imali realizaciju od 150.000 nocenja, danas se približavamo brojci od 800.000 noćenja, dakle pet puta više. Predsezona je imala 3 milijuna noćenja, danas 8 milijuna noćenja, dakle skoro tri puta više, posezona 1,8 milijuna noćenja, danas 5,2 milijuna noćenja - tri puta više.

Potencijal središnje Istre

S druge strane vršni mjeseci su narasli u znatno manjem omjeru. Srpanj je realizirao 4,9 milijuna noćenja, danas 7,8 milijuna, što je samo 60 posto više, a kolovoz 5,1, a danas 8,6 što je 70 posto više. Najznačajnija promjena u tom smislu jest činjenica da je krajem 90-ih godina središnji dio Istre realizirao svega 100.000 noćenja, a danas se približavamo brojci od gotovo 3 milijuna noćenja.

Koliko je to veliki rezultat dovoljno govore sljedeće usporedbe. Ako tu veliku brojku središnjeg dijela Istre usporedimo s drugim dijelovima Hrvatske, dovoljno je spomenuti da središnji dio Istre realizira više noćenja nego naš glavni grad Zagreb koji realizira 2,8 milijuna noćenja; središnji dio Istre realizira puno više noćenja negoli sve kontinentalne županije u Republici Hrvatskoj zajedno (ima ih 13), a koje realiziraju 2,3 milijuna noćenja, da se je središnji dio Istre po noćenjima sasvim približio realizaciji noćenja u Ličko senjskoj županiji, a koja je realizirala 3,45 milijuna noćenja. Kada broj noćenja u središnjoj Istri stavimo u omjer iz 1995. s onim iz 2025. onda možemo zaključiti da je povećanje 30 puta veće u zadanom vremenskom periodu. Također, važno je spomenuti da će u novim planskim dokumentima potencijal središnje Istre biti dodatno valoriziran.

Povezane vijesti

• APARTMANA JE DEFINITIVNO PREVIŠE! Direktor TZ-a Istre Denis Ivošević upozorava: "Tako dalje više ne može"
• PROMOCIJA ISTARSKOG TURIZMA U DOBA KORONE: Dolaze influenseri, bili su i Amerikanci, a sprema se i dosad jedinstveni "napad" na Francusku!
• TURISTIČKI RUJAN: U Istri su manje-više ostali samo Nijemci. Direktor TZ-a Denis Ivošević objašnjava što se treba dogoditi da se spasi što se može