PRIJEDLOG ZA ŠETNJU

KAMO ZA VIKEND: Zaboravljene ulice i mjesta Pule

| Autor: Enes SEFERAGIĆ-ENKI


Pula kao uostalom i svi gradovi ima neke svoje gotovo zaboravljene ulice i mjesta, služe svrsi kojoj služe i svi smo pomalo zaboravili na njih.

Na neka naravno nismo ali njihovi potencijali ni izdaleka nisu iskorišteni mada su nam pred nosom. Treba ih naravno obići, ponešto znati i uz pomoć mašte stvoriti viziju što bi se na takvim lokacijama još moglo učiniti.

Bez velikih ulaganja, a da ipak postanu privlačna te građanima omiljena. Zbog sadržaja koje nude, a kojih trenutno naravno nema. Ni rekreativnih, ni sportskih ni kulturnih, zabavnih da ne nabrajam.

Ja ih znam dosta, vjerujem i vi, kao i što znam što te lokacije mogu opremljene i oplemenjene novim sadržajima ili samo organizacijom događanja ponuditi.

(Snimio Enes Seferagić Enki)

Kako sam nekada imao i vodio dječji ljetni sportski kamp "Mali morski vuk" koga će se sada već odrasli, a nekadašnji polaznici vjerojatno i sjetiti u svojim promišljanjima uvijek krećem od toga što učiniti za djecu, samim time i za njihove roditelje.

Na primjer, gdje u gradu možete povesti dijete da ga na siguran i neometan način naučite voziti bicikl? Uz to iz iskustva znam da će djeca s oduševljenjem učiti i o tome kako popraviti i zamijeniti probušenu gumu.

Neće mali kikači odmah krenuti bušiti vlastite gume kako bi ih pokušali zakrpati, skidati kotače i slične vragolije, a ako i da zašto da ne? Ali viđena i s emocijama prihvaćena ta će mala vještina ostati upakirana negdje u njihovoj memoriji čekajući vrijeme kada će im možda i zatrebati. Kao i kultura vožnje bicikla i odnos prema biciklistima jednom kada sjednu za volan automobila.

(Snimio Enes Seferagić Enki)

Do tada će nadam se grad biti opremljen s nešto bike staza, punionica za električne bicikle, za zračnice i slično. Ipak, ne vrti se svijet samo oko bicikala. Ostati ću još kratko na jednoj od mnogih ideja i vizija koje dijelim sa sebi sličnima.

Neka se gradska uprava izbori da se dozvoli organizacija škola u prirodi ili jednostavno poludnevne posjete školske djece Muzilu. Nema potrebe da pišem što bi se za njih na tom prostoru sve dalo organizirati ali i učiniti. Gdje bi krenula njihova mašta i pogled na grad kada bi samo stali na lukobran i netko im o njemu nešto na za njih primjeren način i ispričao.

O pulskom gorostasu od kojeg možeš piramidu sazidati. Bez nabrajanja kubika ugrađenog materijala, načinu gradnje već – pa i sami znate zar ne? Odakle mi motiv da o tome pišem?  

Recimo to tako - nedavno me nazvao član gradskog vijeća, što u njegovom pretrpanom rasporedu ali i doživljavanju vremena znači prije oko 2-3 mjeseca i pitao, bolje reći zamolio me da zajedno posjetimo ulicu Sv. Polikarpa jer da se njemu čini i da misli, a volio bi čuti što o tome i ja mislim, da ne duljim, sačekao sam malo hladnije dane te je posjetio sam.

(Snimio Enes Seferagić Enki)

Razmišljao je on o puno stvari jako dobro te da smo se našli vjerojatno bi u frcanju ideja daleko stigli. Pa i do susjednih planeta te kako upaliti Sunce uz zvjezdarnicu na obližnjem Monte Zaru. Na riječima barem. Nemamo moć mijenjati stvari jer netko treba donijeti i neke odluke. A ulica Sv Polikarpa. Mjesto je gdje bi se moglo, a ono baš svašta i to najmanje. Na dovoljno velikim zelenim površinama, na dva   metra širokom kolniku koji nije asfaltiran (sreća naša da je tako), na par stotina metara dugom kamenom zidu.

Ne smijem ni napisati što mi je sve sinulo i što bi se sve moglo kada bi se htjelo u toj jedva prometnoj ulici. Pogotovo u proljetne, ljetne i rano jesenske dane. Ja sam svoje izmaštao i uvjeren sam da bi to bilo dobro, a kada je nešto dobro, dobro za sve.

(Snimio Enes Seferagić Enki)

Za sada ću vama dragi čitatelji ako za to imate želje i volje prepustiti da istom prošećete i malo maštate. Volim misliti kako sve na ovome svijetu ima neki potencijal, pa i običan kamen ako ga znaš prepoznati.

A tada je na tebi ili nama da taj potencijal na opće dobro svih transformiramo i oživimo. Naša Pula za bolje sutra onih najmlađih uvjet je da postanemo grad omiljen i poželjan za život i rad. Jednostavno nije sve u shopping centrima. I sve to ponajprije upravo radi njih koji stasaju, a kojima ćemo to svojim   primjerom pokazati i dokazati.

Samo zajedno možemo uživati u gotovo svakom trenutku života; učiti jedni od drugih, raditi, ukazivati jedni drugima na mnoge stvari kako nam ne bi promakle, zajedno osjećati, dijeliti vrijeme i mjesto na kojem u kojem živimo.

(Snimio Enes Seferagić Enki)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum