STAZA KALIĆA I BUKALETE

Uz izvore i kaliće, suhozide i vinograde, utabanim seoskim putevima kojima su nekad išle i poštanske kočije za Beč

Bianca Dagostin, ravnateljica TZ-a općine Sv. Nedelja, najavljuje čak tri nove biciklističke staze na tom području. Iz središta Nedešćine kreću Staza kalića i plemića te staza Tragom rudara i kamenih skulptura, dok Baronova staza polazi iz Svetog Martina

| Autor: Duška PALIBRK


U prošlosti su na području današnje Nedešćine postojale tri općine. Nedaleko naselja Martinski nađeni su ostaci srednjovjekovnog naselja Kočur s tri velike kule, trokutastog oblika, a uz crkvicu sv. Križa i srednjovjekovno groblje iz 12.-13. stoljeća. Druga općina je bila kod župne crkve Presvetog Trojstva, to je današnja stara Nedešćina, i treća je bila općina Labin.

Središte tih triju općina je bio Kožalj breg kod Martinskoga, gdje su se u srednjem vijeku svake godine sastajali župani i određivali granice i pravo ispaše. Poslije se naselje, tijekom 14.-16. stoljeća preselilo i oko župne crkve je nastao urbani centar, a stara lokacija je napuštena. Već Branko Fučić i stariji talijanski autori spominju centar srednjovjekovne općine na ulazu u Nedešćinu.

Do Beča za 24 sata

Prenosi nam to Vedran Kos, arheolog i povjesničar, voditelj Narodnog muzeja u Labinu i planinar, član PD-a Skitaca, koji je zajedno s Andrejem Đapićem, također planinarom iz Labina, vodio grupu hodača na promotivnu šetnju po novoj pješačkoj stazi na području općine Sveta Nedelja. Općinski TZ kružnu je stazu s polaskom iz Nedešćine nazvao Staza kalića i bukalete, spojivši njome prirodnu, kulturnu i enogastronomsku tradiciju ovog kraja.

Prolazi uz izvore i lokve, kaliće, vinarije i agroturizme. Hoda se 10 kilometara, ali po ravnom, utabanim seoskim putevima, uglavnom pod ugodnom sjenom, uz brajde i prekrasne stare suhozide, s pogledom na masiv Učke koji vam ne izlazi iz vidokruga. Staza je dobro označena plavom bojom, ne može se zalutati, a kreće se iz centra Nedešćine, od crkve Presvetog Trojstva iz 1897., na čijem se mjestu nalazila nekadašnja benediktinska opatija sv. Trojstva, a čiji se ugao spominje u povijesnom dokumentu Istarskom razvodu kao granica triju komuna, Šumbera, Labina i Plomina.

Spremne tri nove biciklističke staze (Snimio Noel Miletić)Spremne tri nove biciklističke staze (Snimio Noel Miletić)

Ovaj kraj je poznat po vrhunskim vinima, malvaziji, muškatu i teranu, koji se mogu kušati u vinarijama Romeo, Matiška i Fuhtar. U autohtonoj tradicijskoj kuhinji, pak, može se guštati u agroturizmima "Giovanna Allegra" i "Cerovac".

Negdje na početku staza ide preko raskrižja starih cesta za Šumber i kroz Vinež za Labin, kuda su u doba Austro-Ugarske prolazile poštanske kočije. Konjskom zapregom, kažu naši vodiči, pošta je iz starog Labina do Beča stizala za samo 24 sata!

Prvi na stazi je kalić Dužica

Staza dalje ide uz zaseoke Klapčići, Soteti, Gorenji Kraj, Jurazini, Cerovac, Skabčica i Fažulini, čiji su mještani po pitku vodu išli na izvor Rupicu, ali i na kaliće Dužicu i Čiper te lokvu Margudu. Da kalići nisu služili samo za napajanje stoke, svjedoči kameni brentolnjak uz lokvu na koji su žene odlagale svoje brente, drvene posude za nošenje vode na leđima. Prvi na stazi je kalić Dužica, nazvan po izduženom kamenom koritu, čiste vode na lijepom proplanku. Kalić Čiper, koji je manji, sav utonuo u bujno raslinje, za ovaj je kraj nekad bio važno napajalište za stoku, pa mu otud i ime - čiper je krpelj. Najveća je lokva Marguda, kako kaže Andrej, vjerojatno nazvana po tamnoj vodi jer nije bistra i čista kao Dužica.

(Snimila Duška Palibrk)(Snimila Duška Palibrk)

- Lokva Marguda na najdubljem dijelu ima tri, tri i pol metra do mulja. Ljudi pričaju da je puno dublja pa čak i da nema dna. Potonja priča potječe iz 20-ih godina prošlog stoljeća, kada se razina vode jako spustila i ljudi odlučili izmjeriti dubinu lokve. Iz cijelog sela prikupili su sva držala - manige od alata, lopata, sjekira, spajali ih, jedan na drugi, i spuštali u dubinu. Legenda kaže da su potrošili sve manige iz sela, ali nisu došli do dna, prenosi nam Andrej.

(Snimila Duška Palibrk)(Snimila Duška Palibrk)

I ova lokva ima kameni brentolnjak, ali i balkonić na kojem je uklesana 1936. godina, doba talijanske vlasti u Istri. Andrej pojašnjava da su metalni šiljci koji još vire iz ograde tog balkona ostaci nosača kolotura na kojem je visjelo vedro, a stajao je upravo iznad najdubljeg dijela lokve. I austrijske i talijanske vlasti bile su svjesne važnosti ove lokve, posebno u ljetnim mjesecima, a i sada je pod upravom vodoprivrede, oni se brinu o njoj, čiste je i održavaju, ističe Andrej te prelazi na priče i legende o Margudi.

Lokvarske jegulje

- Jedan mi je mještanin pričao kako je dok je on bio dijete, lokva jako presušila i na dnu su vidjeli ugore, jegulje, netko ih je valjda donio i pustio u lokvu. Pričaju ljudi i o velikoj oluji koja je stvorila čak valove pa su na kamenom zidu, koji je nekad okruživao lokvu, također našli jegulje. Kažu da su ih ispekli i da su bile jako ukusne. I danas se pretpostavlja da u najdubljem dijelu lokve žive jegulje. Lokvu su nekad čistili ovdašnji žitelji, a nakon takvih akcija bi se ovdje i okupali. Mnoga su djeca ovdje naučila i plivati, a nažalost, neki su se i utopili.

(Snimila Duška Palibrk)(Snimila Duška Palibrk)

Od doba prije dolaska Slavena postoji legenda o zvonima sv. Kvirina, to je grobna crkva u Šumberu. Ovuda su prolazile svakakve bande, naoružani vojnici, Avari, Tatari, i krali su zvona s tih starokršćanskih crkvica, mjed je bio jako dragocjen. Kada bi se čulo da dolazi neka vojska, skidala bi se zvona i skrivala u ovakve kaliće dok vojska ne prođe. Međutim, kako je ovaj kalić tako dubok, zvona s crkve sv. Kvirina više nisu uspjeli izvaditi. Legenda kaže da su još uvijek na dnu lokve Margude i zazvone kada se netko približi, a ljude koji ne znaju plivati ta zvona povuku na dno. Crkvica sv. Kvirina sada ima jedno zvono, a imala ih je tri; drugo je na zvoniku crkve u Nedešćini, kazuje Andrej.

Uz izvor Rupicu, koji je nedavno uređen i popločan, podsjetio nas je na društvenu važnost takvih mjesta, mjesta susreta ljudi iz čitavog kraja koji su tu dolazili po vodu, družili se, upoznavali, zaljubljivali. Gospođa Milena, kaže Andrej, čiji su preci živjeli u kući iznad izvora, koju zovu Pallazzo, pričala je da su ispod kuće imali brajde i vrtove pa su ovu vodu koristili i za zalijevanje.

Upoznaje se sakralna i kulturna baština

Bianca Dagostin, direktorica TZ-a Sv. Nedelje, koja je također s nama hodila po Stazi kalića i bukalete, ističe da su ovaj mir, spokoj i nedirnuta priroda na svega desetak kilometara od mora u Rapcu. Spoj zelene i plave Istre, bogata kultura i povijest, vinorodni brežuljci i plodna dolina rijeke Raše, mreža idiličnih cestica i puteljaka, tradicionalna hrana i vrhunska vina pravi su mamac za šetače i bicikliste, sve ljubitelje prirode, pa iz TZ-a najavljuju čak tri nove biciklističke staze na svom području.

(Snimila Duška Palibrk)(Snimila Duška Palibrk)

Iz središta Nedešćine kreće se na Stazu kalića i plemića te stazu Tragom rudara i kamenih skulptura, dok Baronova staza polazi iz Svetog Martina. Biciklistička Staza kalića i plemića vodi u smjeru zaseoka Jurazini i Eržišće, prolazi kraj kalića Dužice, Čipera i Margude te izvora Rupice. Na putu do Šumbera upoznaje se sakralna i kulturna baština. Postoji legenda da se 5. kolovoza 1430. jednoj pastirici na stablu drena ukazala Djevica Marija s djetetom u naručju pa se i danas svakog 5. kolovoza pješice hodočasti na misu u Šumber.

Druga pak legenda kaže da su Pićanci ukrali kip svetice iz crkve u Šumberu, ukrcali ga na kola i pokušali odvesti do Pićna. No, volovi su stigli do mosta preko Raše, ali nisu htjeli dalje pa su Pićanci vratili kip, a danas dolaze u Šumber slaviti blagdan Gospe Snježne. U blizini je vrlo staro groblje s gotičkom kapelom sv. Kvirina, čiji portal krasi glagoljski natpis iz 16. stoljeća.

Plemićke palače u okolici

Šumber ili Stari Grad malo je pitoreskno selo koje uz crkvicu sv. Ivana i Pavla te stari kaštel, ima i prekrasan pogled na dolinu rijeke Raše. Kaštel koji je od 1260. u posjedu austrijske plemićke obitelji Schönberg ili Schemperger, po kojoj je dobio ime, smješten je na istočnoj uzvisini kanjona s pogledom na plodna polja Raške doline. Bicikliste čeka kraći ali zahtjevniji uspon iz Šumbera natrag prema Nedešćini, a onda se mogu posvetiti uživanju u gastro-ponudi ovdašnjih OPG-ova i vinarija.

Biciklistička staza Tragom rudara i kamenih skulptura kreće iz Nedešćine, također od crkve Presvetog Trojstva, u pravcu naselja Štrmac, podignutog krajem 19. stoljeća uz nekadašnje rudarsko okno. Na ovoj ruti je i Vinež u kojem je započeo štrajk rudara i slavna Labinska republika koja je trajala od 2. ožujka do 8. travnja 1921. Iz Štrmca se nastavlja prema Parku Dubrova, gdje je na 33 hektara površine postavljeno 90-ak kamenih skulptura brojnih međunarodno priznatih kipara. Tu je i amfiteatar Dolac te Bijela cesta, jedinstven umjetnički projekt sastavljen od 16 dionica raznih mozaika. Bijela cesta nekad je vodila do ladanjskog imanja labinske plemićke obitelji Franković-Vlačić. Vozeći dalje uz industrijsku zonu Dubrova stiže se do naselja Vinež, na čijem se središnjem trgu, Krvovoj placi 1921. okupilo 600-tinjak rudara na prosvjedu protiv fašista pod geslom "Kova je naša". Iz Vineža nastavlja se laganim usponom prema pitoresknim zaseocima Tomažići, Cere i Santalezi, s brojnim kućama za odmor.

(Snimila Duška Palibrk)(Snimila Duška Palibrk)

Baronova staza prolazi kroz vinorodni kraj. Kreće se iz Sv. Martina kojim dominira istoimena crkva te palača Lazzarini Battiala. Dvorac u baroknom stilu u 13. stoljeću izgradila je labinska plemićka obitelj Lazzarini Battiala. Legenda kaže da su postali moćni pljačkanjem trgovačkih brodova, koji su se s novcem od prodaje roblja vraćali iz Venecije prema Bliskom Istoku. Battiale su zbog svoje moći i odanosti Veneciji dobili titulu grofova, dok na njihovom grbu stoji žar-ptica Feniks s izrekom "Moriendo - rinasitur", umiranjem se ponovno rađa. Danas je u kaštelu smješten agroturizam Pineta, a cijeli kompleks je zaštićeni spomenik kulture. Ovdje pripremaju jela po tradicionalnim receptima, a sve se proizvodi na obiteljskom imanju.

Zavjetovali se Gospi da ih oslobodi kuge

Na rubu Sv. Martina je crkva Gospe od Zdravlja. Predaja kaže da su se seljani zavjetovali Gospi da ih oslobodi kuge koja je harala početkom 17. stoljeća. Pred selom Županići valja zastati uz lokvu Reški kol te nastaviti u Stepančiće i Santaleze. U Snašićima je crkva Navještenja Blažene Djevice Marije, izgrađena 1654. na posjedu labinske plemićke obitelji Franković-Vlačić.

Spremne tri nove biciklističke staze (Snimio Noel Miletić)Spremne tri nove biciklističke staze (Snimio Noel Miletić)

Pješačka staza realizirana je u suradnji TZ-a i Općine Sveta Nedelja uz financijsku podršku županijskog Odjela za turizam, dok su biciklističke staze ostvarene uz potporu TZIŽ i HTZ-a, odnosno sredstvima iz fonda za projekte na turistički nedovoljno razvijenom području i kontinentu u Istarskoj županiji.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum