HEART OF GASTRONOMY I HEART OF ADVENTURE

UMREŽENA GASTRONOMSKA, KULTURNA I AVANTURISTIČKA PONUDA PAZINA I NJEGOVE RURALNE OKOLICE: Upoznavanje središnje Istre treba početi od grada djevojčice Maglen


Grad u dolini okovan maglom – prvi je jutarnji pogled na Pazin s terase hotela Lovac. Živa slika mijenja se iz minute u minutu: izranjaju prvo obrisi zvonika pa Kaštel i krovovi staroga grada, visoka novogradnja u pozadini i na kraju ponor nad Pazinskom jamom. Veličanstvena i zastrašujuća provalija nad kojom stoji grad, a pod njim vijuga Pazinčica, od davnina je magnet za putnike i umjetnike sa svih strana, zaštitni znak Pazina. Uz maglu koju Pazinjani također žele brendirati, a prvi korak već je napravila Gradska knjižnica i njihova djelatnica Višnja Levak, autorica priče o nestašnoj djevojčici Maglen. Sada domaćini samo slegnu ramenima - "Opet nas je posjetila Maglen", prenoseći tako i na svoje goste mistiku pazinske magle.

Grad i ruralno predgrađe

Ovo je tek početak priče o cjelogodišnjim turističkim potencijalima Pazina - srca Istre, njegova gradskog tkiva i ruralnog predgrađa. Od starog grada Lindara, seoskih domaćinstava, vinara, uljara i medara, do planinarskih i biciklističkih staza, doline Pazinčice i Zarečkog krova, pazinskog Kaštela, najočuvanijeg u Istri, danas domom Etnografskog i Gradskog muzeja, preko zip linea i speleološke avanture do dna Jame, urbanih kafića u gradu, tradicionalnih običaja i domaće hrane, usporenog i tihog autentičnog života središnje Istre, sve su to aduti ovoga kraja. Birali su sami Pazinjani, a gradska uprava i Turistička zajednica središnje Istre formirala nove turističke rute.

U sklopu talijansko-hrvatskog EU-projekta I-Archeo.S. koji vodi Ranka Šepić iz Grada Pazina, osmišljeni su te individualcima i agencijama ponuđeni itinerari Heart of gastronomy i Heart of adventure. Predstavljeni su u promo-spotovima, priručnicima za turističke vodiče, na turističkim kartama, jumbo plakatima i oglasnim stupovima po Pazinu, na multimedijalnim aplikacijama. Novinare, turističke vodiče i predstavnike agencija domaćini su nedavno poveli u prvi, probni đir. Krenuli smo iz Ograda, punoljetnog agroturističkog domaćinstva obitelji Šajina u Katunu Lindarskom.

- Spojili su se sezona i predsezona, jedino u siječnju imamo većih rupa. Potražnja je sve veća, i u okolici je sve više gostiju u kućama za odmor, ali mi se ne želimo širiti. Važno nam je očuvati prirodu. Šumica miriše, puna je ciklama, svatko pokoju ubere i nestale bi da je puno posjetitelja. Dolazi nam manji broj gostiju koji poštuju prirodu i znaju kako mi ovdje živimo. I naše životinje su navikle na mir, kaže nam gospođa Davorka Šajina koja sa suprugom i sinom vodi imanje. Na mjestu nekadašnjeg pastirskog naselja, na što upućuju nazivi Ograde i Katun, imaju konobu, dvije kuće za odmor s bazenom, licencirane u sklopu županijskog programa Eco Domus, ali su i poljoprivrednici, uzgajaju povrće i žitarice za sebe i blago. U štali konj, krmača, mini koze, okolo šeću psi, kokoši, purani.

Sljubljivanje vina i meda

Gospođa Davorka podučila nas je izradi fuža, pljukanaca, pazinskih cukeranćića koji su upravo njezinom upornošću završili na listi zaštićene hrvatske nematerijalne baštine. Specijaliteti u Ogradama su i štruci, žličnjaci sa sirom koji idu uz šugo od kokoši i u ovom se kraju tradicionalno jedu na pusni utorak. "Bogata je to gastronomija koju treba još istraživati. Nadam se da nećemo stati na cukeranćiću", kaže Davorka. Radionice izrade tijesta traju i po tri sata, a najzainteresiraniji da zabrašne prste su, kaže naša domaćica, Amerikanci i Skandinavci.

S druge strane Pazina, na Velanovom Brijegu imanje je Ranka Anđelinija i njegove obitelji, šire i uže. Vrhunski vinar, uljar i medar, predsjednik Pčelarske udruge Lipa i pokretač Dana meda u Pazinu, gospodin Ranko i njegova supruga svoje goste rado upute u tajne svih svojih zanata. Imaju 15 hektara vinograda, nasadi su to na najvišoj nadmorskoj visini u Istri. Imaju lijepo uređenu kušaonicu i vinski podrum, specifičan i po bačvama od akacije ili drače, uz tradicionalni hrast i inox. Svoja vrhunska vina - nazvana po djeci Domenico, Magdalena, Anđelo - sljubljuju s raznim vrstama meda, medljikovcem ili gorkom čokoladom s maslinovim uljem u medu od bagrema. Jedino se med od lipe ne slaže ni s jednim vinom, kaže Anđelini. Maslinovo ulje, pak, prave "obično" i sa začinima, s devet vrsta mediteranskih trava i češnjakom. "Prvu lozu ovdje je zasadio moj pradjed 1924. godine, a djed je bio bačvar i pčelar, radio je na Poljoprivrednoj školi u Pazinu i brinuo o školskim pčelama. Pčele ti daju neku mirnoću", kaže Anđelini čija obitelj sve svoje proizvode proda na vlastitom pragu.

Na jednom drugom brijegu, Gortanovom, s prekrasnim pogledom na Učku, smjestio se AZRRI-jev Centar za održivi razvoj stočarstva i Edukacijski gastronomski centar Istre. Imaju farmu istarskih goveda, mali selekcijski i genetski centar ove autohtone pasmine, koja je zajedno s istarskom ovcom, magarcem i kozom još uvijek visoko ugrožena vrsta. Od veterinara saznajemo da je istarski tovar puno veći i jači od dalmatinskog, da istarska ovca daje tri puta više mlijeka od paške, a boškarin je samo ime za najjačeg bika na imanju. Istarskih je goveda sada u Hrvatskoj oko 2.100 grla, a tek sa 7.000 prestat će biti ugrožena vrsta. To vrijedi i za istarske tovare kojih je samo 500-tinjak te za istarsku ovcu kojih je u Istri registrirano 2.200, plus oko 600 u Sloveniji.

Samo stari idu na pjat

U lijepo obnovljenoj palači na stanciji nekad bogatih vlastelina, prije tisuću godina i benediktinskog samostana, u sklopu projekta "Od uzgoja do stola" posjetiteljima se predstavlja čitav proces. Organiziraju se kuharske radionice i degustacije delicija od mesa ovih zaštićenih životinja. "Potražnja za mesom potiče očuvanje vrste, a samo stara grla idu na pjat", utješili su nas voditelji Centra. Na imanju svoju obnovu čekaju i druge gospodarske zgrade, kamena kapelica, stari silos, velika šterna, bazen za navodnjavanje, a farma se planira popuniti i drugim ugroženim vrstama te postati didaktički centar.

Nakon domaće hrane, najvažnije je kulturno uzdizanje, a za to je stari Pazin prava riznica. Ovdje je bio dom prve hrvatske čitaonice i prve hrvatske gimnazije u Istri, otvorene 1899. u današnjoj zgradi Državnog arhiva. Tu je i crkva sv. Nikole sa svježe restauriranim freskama, franjevački samostan iz 15. stoljeća kraj kojeg se zimi sanjkaju pazinska djeca, ali i suvenirnica Taste Istria u kojoj se - morali smo ipak izdvojiti - nudi i viski Juraj Dobrila, proizvođača Korace iz Motovunskih Novaka.

Grad književnika

Iva Ciceran, ravnateljica Gradske knjižnice, nakon projekcije crtića o djevojčici Maglen u Spomen domu, povest će vas književnim ulicama grada. Osmislili su program "Knjiga u ruku, put po noge" i gostima Pazina pričaju o istarskim glagoljašima, biskupu Dobrili, narodnim junacima Jurini i Franini, Vladimiru Nazoru koji je radio u Pazinu, o ilustratoru njegova prvog "Velog Jože" Saši Šantelu, Julesu Verneu koji je radnju svog romana "Mathias Sandorf" smjestio u nikad viđen Pazin i Jamu, u čijoj je ulici sada Kuća za pisce u kojoj je boravilo i stvaralo već 50-ak autora iz čitave regije.

I muzeji na Kaštelu nude zanimljiva otkrića: od viteške dvorane, kovačke i stolarske radionice, multimedijalnog prikaza tradicionalnog života u Istri, do izložbi "Niz dlaku" o kulturološkim aspektima dlake i "Gremo na kafe" o povijesti ugostiteljstva u Pazinu. Pripremaju, saznajemo, i zavičajnu stazu "Živa štrigarija", kulturnu rutu kroz hrvatsku i slovensku Istru. (Duška PALIBRK)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini