(Snimila Doria Mohorović)
U zgradi Rektorata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli jutros je održan inicijalni sastanak predstavnika visokoškolskih ustanova koje izvode preddiplomske i diplomske studije sestrinstva, čime je službeno započeo proces izrade novih standarda kvalifikacija i pripadajućih izmjena zajedničkog kurikuluma. Sastanak je sazvan povodom nedavnog upisa standarda zanimanja za prvostupnike i magistre sestrinstva u Registar Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, 14. studenoga.
Domaćin sastanka bio je Medicinski fakultet u Puli, a prisustvovali su dekani, prodekani i voditelji studija iz dvanaest hrvatskih sveučilišta i veleučilišta. Pulsko Sveučilište predstavljali su prorektorica izv. prof. dr. sc. Ksenija Černe, dekan Medicinskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Dragan Trivanović te prodekanica doc. dr. sc. Dijana Majstorović.
Kako nam je rekla Majstorović po završetku sastanka, izrade standarda kvalifikacija važna je kako bi se ujednačilo obrazovanje svih budućih prvostupnika sestrinstva.
(Snimila Doria Mohorović)
- Doneseni su standardi zanimanja, a standardi zanimanja vode ka standardima kvalifikacija. Ono što je nama važno je to da mi moramo ujednačiti studiranje na prijediplomskoj razini, jer je po Europskoj direktivi ono propisano kao regulirana profesija, što znači da imamo svi jedan zajednički unificirani program.
Tako da moramo donijeti standard kvalifikacija, kako bi mogli ići u izmjene temeljnog dokumenta koji diktira obrazovanje prvostupnika sestrinstva. Kurikulum iz 2013. godine je zastario i nužno je uvesti neke nove kolegije i moderne tehnologije. Standard kvalifikacija donijet će izravno promjene u samo temeljno obrazovanje sestara na razini cijele Republike Hrvatske, rekla je Majstorović.
Dekanica Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, prof. Danijela Malnar, istaknula je da su na sastanku krenuli s izradom standarda kvalifikacija, za što su formirane dvije radne skupine - jedna za preddiplomski, a druga za diplomski studij sestrinstva. A nakon što standardi kvalifikacija budu upisani u registar, sljedeći je korak izrada novog zajedničkog kurikuluma koji bi se, kao i do sada, izvodio jednako na svim sveučilištima i veleučilištima. Pojasnila je i koje se promjene očekuju u studijskim programima.
- Nadopuna Europske direktive iz 2024. donijela je novine poput problemski orijentiranog učenja, e-kolegija i digitalizacije. To dosad nije bilo uključeno u dokument. Iako dio ishoda učenja već imamo u programima, na tome trebamo dodatno raditi. Razgovarali smo i o tome treba li kliničke vježbe na kraju godine preoblikovati u jedinstvenu kliničku praksu kako bi studenti imali više samostalnosti. Unatoč velikom broju sati, mnogi se ne osjećaju dovoljno spremno za tržište rada, pojasnila je Malnar.
Na potrebe za modernizacijom studija osvrnuo se i doc. dr. sc. Ivica Matić s Fakulteta zdravstvenih studija Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Prema njegovim riječima, postojeći kurikulum više ne odgovara stvarnim potrebama tržišta rada ni studentima koji ga pohađaju.
- Europska direktiva koja nam određuje i broj sati i opseg obrazovanja namijenila je jedan jako velik broj sati koje mi trebamo staviti u trogodišnji studij. S jedne strane studenti su dosta opterećeni, s druge strane došlo je vrijeme da ih kroz njihove samostalne aktivnosti rasteretimo. Također, htjeli bismo učiniti kurikulum, kao i općenito sestrinsku profesiju, što zanimljivijom novim mladim ljudima koji upisuju te programe, rekao je Matić dodajući da je želja napraviti "suvremeniji kurikulum za sve prvostupnike sestrinstva i za magistre sestrinstva u Hrvatskoj".
(Snimila Doria Mohorović)
Majstorović je najavila da je veljača rok za prve rezultate rada radnih skupina.
- Sljedeći sastanak održat će se na Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci. Nadamo se da proces izrade standarda kvalifikacija neće trajati dulje od godinu dana. To su nekakve naše želje, jer zaista je nužno ići u izmjenu kurikuluma, a ipak će se zahtjevati da standardi kvalifikacija prođu itekako težak proces, istaknula je Majstorović.