Prespori povratak avio gostiju u pulsku Zračnu luku, bio je jedan od istaknutijih članaka tog dana u Glasu Istre objavljenom na današnji dan 1997. godine. Naime, kako se pisalo, za razliku od gostiju koji su u Istru stizali vlastitim automobilima, povratak avio gostiju, za razliku od prijašnjih godina, odvijao se vrlo teško. Situacija nije zahvalna ni danas za pulsku zračnu luku.

Prema informacijama objavljenim u tadašnjem članku, Istra je godinu ranije po broju gostiju ostvarila 50 posto predratnog prometa, no kad je riječ o gostima pristiglih avionima, spominju se vrlo mali postoci. Naime, avionima je prije rata u Istru stizao gotovo svaki četvrti turist, u jednoj godini čak 650 tisuća njih.

»Krizni« sastanak

»Ove godine u Puli bit će 50-60 tisuća putnika, stranih i domaćih, a ne 100 tisuća, koliko ih se priželjkivalo«, pisalo se u veljači 1997. godine, nakon održanog sastanka između predstavnika Turističke zajednice Istre i pulskog aerodroma. Jedan od zaključaka bio je da je potrebno uskladiti radnje istarskog turizma i aerodroma radi zajedničkih koristi, kao i da bi zračna luka Pula trebala biti u kategoriji aerodroma koji se u Hrvatskoj subvencioniraju.

Najavljeno je bilo i da te godine u Hrvatsku stiže Thomson, najveći britanski touroperator, što je za Istru bila velika stvar. Veljko Ostojić, tadašnji direktor Turističke zajednice Istre, kazao je da problem što se prednost daje domaćem prijevozniku, Croatia Airlinesu, čije su cijene puno veće od drugih tržišnih cijena, kao da i nedostaje čarter kompanija. Istaknuo je tada i da su bivši istarski turisti tijekom rata odabrali nove destinacije za svoja putovanja, a da su većinom dolazili iz Velike Britanije.

Aldo Šetić, ondašnji direktor istarske zračne luke, istaknuo je tada da treba učiniti sve kako bi se poboljšao prvi dojam aerodroma, a da se krenulo na tome raditi uz suradnju države koja je u periodu od godinu i pol u njega uložila tri milijuna dolara, kao i da se uređuje kontrolni toranj. Napomenuo je pritom i da se u teškim uvjetima kroz koje prolazi pulski aerodrom, a kada se radi daleko ispod minimuma, okreće prema razvoju master plana razvitka zračne luke, predlagala se slobodna zona, dopunske djelatnosti i škola za pilote. U planu je bio i aeromiting i autotrke.

Stari Labin postao je tih dana veliko gradilište. Uz javnu garažu, građevinsko poduzeće »Labin« počelo je graditi i stambeno-poslovnu zgradu i tržnicu. To je ujedno značilo obnovu kvarta Sveta Katarina, koja se, uz nekoliko projekata, pretvarala u, kako se pisalo, prestižno poslovno središte cijelog grada. Kako se prenosilo u sklopu ove foto-vijesti, taj je dio grada prije 60-ih i 70-ih godina praktički bio nestao zbog učestalih gorskih udara u labinskom rudniku, a njegova je obnova započela sredinom 80-ih.

Briga za baštinu

U veljaču 1997. godine, datiramo osnivanje Odbora za obnovu spomeničke baštine općine Kršan, što je bio rezultat svijesti da su bogata kulturna baština i spomenici ove općine bili dijelom zapušteni i nedovoljno održavani. Poseban se fokus planirao usmjeriti na povijesnu baštinu na području općine Kršan, odnosno na lokalitet u Plomin Luci. Podržan je, kako se pisalo, i što skoriji dovršetak obnove župne crkve u Plominu, za koji su namjeravali zatražiti odgovor od Županije - koja izvorno nije podržala taj vrijedan kulturno-povijesni projekt...

A dok su neke skijaške agencije nudile skijaške aranžmane, veći dio istarskih turističkih agencija organizirao je izlete diljem svijeta. Tijekom ožujka jedno od najpopularnijih aranžmana bio je izlet na sajam cvijeća u Pordenone u Italiji, a nikada nisu iz mode izašli ni posjeti europskim prijestolnicama. Puljane je sve više privlačilo i krstarenje Nilom, kao i posjeti egzotičnim zemljama i otocima.

Pisalo se tog dana i o problemu držanja životinja u centru Buzeta, u neposrednoj blizini stambenih zgrada, vrtića i ureda. Izazivalo je to veliko nezadovoljstvo kod stanara koji su živjeli u blizini. Buzet se, kako je pisala naša novinarka Gordana Čalić Šverko, dugo vremena suočavao s ovom problematikom, no i kada je i Odluka o komunalnom redu stupila na snagu, »mini farme« još nisu bile iselile iz centra Buzeta.

Iako su vlasnici baraka u kojima su držali kokoške, zečeve, pa i pokoju kozu, bili obaviješteni da svoje farme moraju maknuti s mjesta na kojima se nalaze, rijetko je tko to tada i učinio. Sugrađani su svoje nezadovoljstvo obrazlagali higijenskim razlozima, zbog čega su učestalo i prosvjedovali. Ponajviše su životinje bile smještene na području Starog grada te ulice 2. istarske brigade, iza Dječjeg vrtića »Grdelin«. Rok za premještanje životinja tada je istekao, a predstojalo je izdavanje odgovarajućih rješenja. Planiralo se i da se, ako iznalažena rješenja ne budu bila uspješna, ide u prisilno uklanjanje.

Niže cijene

Dobre vijesti za građane pristizale su s pulske tržnice. Cijene su, kako je primijetila tada naša novinarka, bile nešto manje u odnosu na inače, a ponuda je obilovala svježim voćem i povrćem. Ovako su se kretale danas gotovo nezamislive cijene. Jabuke su se mogle po kilogramu kupiti za pet kuna, naranče za šest do šest, limuni za devet. Za banane i mandarine je trebalo izdvojiti šest kuna, za ananas 15, a kruške od šest do 12.

Zanimljivo je da su suhe šljive pojeftinile za pet do deset kuna, pa su umjesto prijašnjih 35 do 40, koštale 30. Male košarice jagoda nudile su se po 14 kuna. Za kilogram luka valjalo je izdvojiti do pet kuna, češnjak je koštao 20, a kupus svega tri kune. Rajčice i krastavce kupci su plaćali po 17 kuna, a patlidžane 25. Na pulskoj ribarnici mogle su se pronaći kapešante za 30 kuna, a sipe za 30 do 35 kuna po kili. Baraji su se prodavali po 30 kuna, a rakovi po 40. Škampi su, ništa neuobičajeno, i tada bili luksuznija namirnica za koju su kupci izdvajali 120 kuna.

Iako je preko dana velik broj putnika bio na linijama Pulaprometa, pokazalo se da sugrađani nisu baš zainteresirani za noćne vožnje. Zbog toga je tada Pulapromet ukinuo tri noćne linije za Vidikovac, Stoju i Verudu.

Povezane vijesti

• VREMEPLOV GLASA ISTRE: Brod s gostima talijanskog kreatora Ottavija Missonija nasukao se na Malom Brijunu
• VREMEPLOV GLASA ISTRE: Pijavica poharala Vrsar, a Klub istarskih studenata u Zagrebu slavi 75. rođendan
• VREMEPLOV GLASA ISTRE : Za vrijeme Festivala dežurni restorani u Puli rade do 2 iza ponoći