Oni koji su prije stotinu i dvadeset godina, pri kraju listopada 1905. godine, u rukama držali Našu slogu, što je već 38 godina izlazila u Trstu, imali su prigodu saznati zanimljive i korisne informacije.

INTERVENCIJE ZASTUPNIKA SPINČIĆA

U Carevinskom vijeću u Beču zastupnik Vjekoslav Spinčić urgirao je za "gradnju mula u Mošćeničkoj Dragi". Tim pitanjem bavio se i Istarski sabor koji je dao svoju potporu ovoj inicijativi. Luka bi bila korisna ne samo za stanovništvo, već i za brodove koji ovdje pristaju. Za nezgodna vremena imali bi prikladno utočište.

Luka Moščenićka draga (Arhiva Glasa Istre)

S gradnjom se oteže jer je tamo navodno more veoma duboko i gradnja bi bila skupa, ali s druge strane ta "dubočina" ne bi trebala biti prepreka. Za nevremena parobrodi ne mogu pristajati, pa se putnike brodicama prevozi na parobrod.

U isto vrijeme popravlja se luka u Opatiji.

Spinčić je intervenirao i u vezi sudaca koji ne znaju "našeg jezika". Poznavanje hrvatskoga jezika u sudstvu je bezuvjetno potrebito, primjerice, u Puli "pošto jedan velik dio pučanstva toga kotara poznaje i služi se hrvatskim jezikom. Ipak se je u tom kotaru imenovalo pristava, koji ne pozna hrvatski jezik, koji to sam priznaje i koji ne može svoju službu vršiti. On neće u mnogo slučajeva ni tuženika ni tužitelja, a ni oni njega razumiti".

U Puli je pokrenut novi njemački list, "Polaer Morgenblatt". Talijanski listovi podsmjehuju se "tomu novomu poduzeću, jer oni nevide, ili neće da vide u obće nikakve pogibelji od prodiranja niemštine u naše južne pokrajine".

SMOLJANCI POZOR!

U Raklju je 1. rujna otvorena Družbina škola, pa se Naša sloga obrušila na vlč. Nicolicha, "mjesto da kao duhovni pastir bude ovom narodu luč i uzor u dobru, on ga je trovao i uspirivao u njem stasti".

Pozor Smoljanci! U tom selu Lega namjerava otvoriti talijansku školu. U čisto hrvatskom selu. "U molbi za ustrojenje rečene škole prekrstili su svetvinčenski talijanaši hrvatsko ime sela Smoljani u Mogliani, pa tako bi htjeli pokrstiti i tamošnju hrvatsku djecu u same Talijane. Pozor dakle!".

U Leginoj školi u Zrenju otpušten je učitelj, "zloglasni Kristoforo Borat radi gnjusnih zločina počinjenih na školskoj djeci". Redakciji je poznato "da je bio taj smradni učitelj otpušten i kažnjen tamnicom od 16 mjeseci, ali nam nije poznato baš radi kojeg i kakvog zločina".

DARAK ISTARSKOJ DJEČICI

Podlistak. ZA ISTARSKU DJEČICU, sastavio Viktor Emin Car, a govorila mala Jelica Janežić na zabavi u Voloskom dne 7. oktobra 1905.

Dobre gospodje i gospodjice! I Vi časna gospoda!

Pripoviedat ću vam malu zgodicu: U nekom liepom, ali siromašnom mjestu naše mile Istre nije bilo nikakove škole. Djeca toga sela nisu poznavala ni knjige i pera. Sve što su umni ljudi smislili liepo i koristno, to je za onu ubogu djecu bilo i niemo i mrtvo. Tudja, susjedna djeca, mali Talijani, rugali su se njoj, rugali su se neznanju onih naših sirotana.

I naši su sirotani plakali.

Čuo ih je mali andjeo zlati, čuvar njihov. Dobri andjeo nije mogao da gleda njihovu tugu. Zamahnuo bijelim krilima svojim i poletio u nebo pred narodne, dobre svece: Ćirila i Metoda.

I andjelak uzme da propovieda o žalosti one uboge djece. Pripoviedio andjelak kako su malena, sirotna djeca zapuštena, ostavljena. Pripoviedio on kako ne poznaju ni knjige ni pera, i više toga je pripoviedio andjeo. Dobrim se je svecima ražalilo srce. Dvie biser-suze kanuše na prebiela krila maloga andjela.

Onda su sveci obujmili glavicu krilatoga andjela. U čelo su ga poljubili i tiho mu šapnuli ove riječi: "Idi andjele, letaj po bielom svietu, pa gdjegod se namjeriš na Hrvata ili Hrvaticu koju ti se ušuljaj u njihova srca, takni im dušu da se smiluju zapuštenoj braći svojoj. Idi andjele i letaj po bielom svietu.

I pošao andjeo bielim svietom.

Ko leptir od cvieta do cvieta i sve kuca, sve kuca na vratima narodne milosti.

Dobre gospodje i gospodjice!nI Vi častna gospodo!. Mali će andjeo dolećeti i na vaša srca. Primite ga liepo – liepo ga primite. I ako opet k vama doleti, vi ga i opet primite liepo i svaki put pružite darak ubogoj istarskoj dječici".

BORBA ZA GORIČKOG NADBISKUPA

Kada je preminuo gorički nadbiskup Jordan vodila se rasprava, zapravo nagađalo tko bi ga mogao naslijediti. U igri je bio i porečki i pulski biskup Giambattista Flapp, odnosno samo Slaven ne, jer "takav vjetar danas puše". Istarski talijanaši-liberali bili bi za Flappa, s time da dobiju biskupu koji će "misliti, ćutiti i raditi po receptu biskupa Flappa". Boje se da bi porečki i pulski biskup mogao postati pulski prošt preč. Zanetti. Ovaj se Talijani zamjerio "jer propovieda kršćansko-socijalnu nauku". Inače, za ovo mjesto vodi se žestoka borba između Flappa i Franja Ksavera Nagla, tršćansko-koparskog biskupa. Naša sloga zajedljivo zaključuje: "Mi bismo željeli – da iskreno kažemo – da pobjede obadva".

Giovanni Battista Flapp (Arhiva Glasa Istre)

(Op. autora. Car Franjo Josip I. imenovao je Andreja Jordana /1845.-1905./ goričkim nadbiskupom u svibnju 1902., a papa Lav XIII. potvrdio. Službu je obavljao kratko, preminuo je 4. listopada 1905. Nije ga naslijedio ni Flapp ni Nagl, već slovenski svećenik Franjo Borgia Sedej /1854.-1931./, u veljači 1906. Povukao se 25. listopada 1931. godine pod pritiskom talijanske vlasti zbog protivljenja talijanizaciji).

Franjo Borgia Sedej (Arhiva Glasa Istre)

REKLAME

Uvijek je u novinama zanimljivo čitati i reklame. Svašta se doznaje.

Na zadnjoj stranici reklamira se Vydrova, tvornica jestvina u Pragu. Žitna kava, već 10 godina u prometu, pridodatak za čorbu/juhu, začini za čorbu – graškovi, lećini, gljivini i rižini, povetice/oblatne.

(Arhiva Glasa Istre)

Vlasi uništujuće sredstvo kod ženskinjah neliepe i dosadne vlasi na licu, temeljito sa korjenom te čini kožu (tent) svježu, nježnu i gladku. Iz Budimpešte – odprema svakamo.

Ljubiteljima kakaoa i čokolade najtoplije preporuča Kandol-Kakao. Ne prouzročuje nikakvo začepljenje, pravi je samo s imenom Johanna Hoffa i sa zaštitnim znakom lava.

Jedino narodna tiskara J. Krmpotića i dr. u Puli izrađuje pečate od gume.

Svoju reklamu ima Istarska Posujilnica u Puli. Blagajna se nalazi u Clivo S. Stefano br. 9.

Zdravlje je najveće bogatstvo! Tim sloganom reklamira se Gradska ljekarna u Zagrebu, na Markovu trgu, koja preporučuje Kapljice sv. Marka. Dugačak je popis što sve liječi. Upotrebljavaju se za vanjsku i nutarnju porabu: odstranjuje trganje po kostuh, noguh i rukuh, te izlieče svaku glavobolju. One nedostiživo spasonosno djeluju kod bolesti želudca, ublažuju katar, čisti krv i crieva itd.

Oglašava se i Apatovačka kiselica, koju je visoka zemaljska vlada proglasila ljekovitom vodom.

UKRATKO

Rijetki svatovi - Pismo iz Roča u koparskom kotaru: "Vjenčala se u ovdašnjoj crkvi dražestna gdjica Olga Čeh s gosp. Josipom Kiovsky, želj. Kancelistom.

Istog dana slavili su roditelji sretne zaručnice srebrni pir a sijedi djed i baka zlatni pir svog sretnog braka.

Mladome paru bilo sretno, roditelji doživjeli i zlatni pir, a starci djed i baka dočekali skrajne granice ljudskog života".

Pripomoć družbama - Za Družbu sv. Ćirila i Metoda priposlaše preko uprave: Gosp. Kažimir Jelušić, obć. načelnik u Kastvu šilje 5 kruna od zidara zaposlenih kod obćine. Preč. Gosp. Nikola Turato nadpop u Cresu daruje 100 kruna. Gosp. I. Nežić, učitelj u Livadah šalje 30 kruna, sabranih prigodom otvorenja družbine škole kod sv. Lucije kraj Oprtlja.

Djačkomu prip. društvu u Pazinu preč. gosp. Nikola Turato nadpop u Cresu daruje 50 kruna.

Engleski kralj na Jadranu - Iz Rieke pišu tršćanskim navinam da se je u Opatiji prosuo glas o dolazku englezkog kralja Eduarda budućeg proljeća u naše krajeve. Po tom glasu imao bi kralj Eduard posjetiti nekoje gradove Dalmacije, napose Dubrovnik, Kotor itd., odakle bi doputovao na Rieku, pak u Opatiju, Pulu, Trst itd.

Povezane vijesti

• BILJEŠKE O POVIJESTI FUNTANJANSKOG FEUDA NA POREŠTINI I OBITELJ BORISI Plemić Bernardo Borisi, prebjeg iz Bara, otac Funtane
• TRKE MAGARACA U ISTRI TIJEKOM TURISTIČKE SEZONE I BLAGDANA Tovar, dugouški tvrdoglavi revac, upregnut u turizam
• ČUVENA POREČKA PARENZANA MIMOIŠLA UMAG. Nepravdu ispraviti gradnjom željezničke pruge Umag-Rijeka