MARITIMNI INOVACIJSKI KLASTER

BUDUĆNOST POMORSKE INDUSTRIJE: Marina Porto Baroš bazirat će se na zelenoj tranziciji i digitalizaciji. BIT ĆE NAJMODERNIJA NA JADRANU

Radi se o pametnoj i zelenoj brodogradnji, digitalnoj transformaciji u brodograđevnoj industriji, razvoju jedinstvene, bespilotne i autonomne platforme te razvoj pametnih vještina. Između ostalog, bit će to digitalni sustav marine na dlanu koji će u realnom vremenu omogućavati pregled svih funkcija, od vezova do parkinga. Njegovim osnivanjem jačat će se konkurentnost i inovativnost pomorske industrije, te sektora brodogradnje i srodnih industrija, putem umrežavanja svih relevantnih faktora javnog, privatnog i znanstvenog sektora

| Autor: Marcello ROSANDA
(Hina)

(Hina)


- Marina Porto Baroš je danas najveća investicija u naš nautički turizam, vizualizacijom će biti najmodernija na Jadranu, a bazirat će se na zelenoj tranziciji i digitalizaciji. Možda nismo ni svjesni što nam se događa. Radi se o vrlo pozitivnoj stvari za naš nautički turizam, a inovacijski klaster koji se danas predstavlja bit će od velike pomoći tom projektu i općenito državnim tvrtkama, kazao je jučer ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković na predstavljanju udruge MarInn - Maritimni inovacijski klaster u opatijskom hotelu Ambasador. Susret je, simbolično, otvorio čovjekoliki robot Pepper.

Kroz jedinstveno i inovativno događanje predstavljene su nove tehnologije u maritimnom sektoru, ciljevi i područja djelovanja klastera kao i nova online platforma koja će služiti za povezivanje partnera i ostvarenje suradnje na projektima u tom sektoru.

Marina na dlanu

Radi se o pametnoj i zelenoj brodogradnji, digitalnoj transformaciji u brodograđevnoj industriji, razvoju jedinstvene, bespilotne i autonomne platforme te razvoj pametnih vještina. Između ostalog, bit će to digitalni sustav marine na dlanu koji će u realnom vremenu omogućavati pregled svih funkcija, od vezova do parkinga.

Njegovim osnivanjem jačat će se konkurentnost i inovativnost pomorske industrije, te sektora brodogradnje i srodnih industrija, putem umrežavanja svih relevantnih faktora javnog, privatnog i znanstvenog sektora.

Na predstavljanju se moglo čuti da se novim klasterom Hrvatsku želi vratiti na kartu najjačih pomorskih država, a jedan od glavnih ciljeva je da se na Kvarneru uspostavi globalno središte za inovacije i pametne vještine u pomorskoj industriji. Upravo će zato MarInn postati okosnica razvoja maritimne industrije u Hrvatskoj, a prioritetna područja koja će razvijati bit će autonomna vozila, čiste tehnologije s naglaskom na vodik, transformacija otpada u energiju te pametne, zelene i samoodržive marine.

Na panel raspravi pod nazivom "Inovacije i tehnologije u maritimnoj i drugim industrijama" sudjelovali su ministar Butković, suvlasnik Lürssen grupe Peter Lürssen, rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija te izvršni direktor u Lürssen grupi Justus Reinke.

- Grupacija Lürssen ovim potezom želi okupiti cijeli eko-inovacijski sustav, od akademske zajednice, poslovnog sektora, lokalne samouprave i nevladinih organizacija te jačati suradnju na

području maritimne industrije i pozicionirati se, kako u Hrvatskoj tako i u Europi, kao centar izvrsnosti za razvoj novih tehnologija i pametnih vještina u maritimnom sektoru. Ulaskom u klaster partnerima omogućavamo rad na već postojećim komercijalnim projektima, ali i na budućim EU projektima vezanim prvenstveno uz inovacije, istraživanje i razvoj na području maritimne industrije, izjavio je Peter Lürssen. Uz to, spomenuo je bogatu riječku povijest brodogradnje i brodarstva, te naglasio potrebu za entuzijazmom studenata. Ministar Butković je, pak, ovom prigodom izjavio da se vidi da cijeli sektor ide u dobrom smjeru te da svi njegovi dionici dijele ciljeve i vizije.

Prilika i izazov

- Kada govorimo o sektoru prometa, govorimo o više od 25 milijardi kuna trenutnih ulaganja. Među ovim ulaganjima veliki dio se odnosi na pomorski sektor, odnosno ulaganja u razvoj velikih i malih luka. U sljedećem razdoblju želimo još veći naglasak staviti na pomorski, odnosno maritimni sektor gdje radimo na projektima koji podrazumijevaju zelene tehnologije i održivost. Tako smo samo kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurali značajna sredstva za nastavak projekta modernizacije luka diljem Jadrana. Tu je i projekt nabave, odnosno gradnje putničkih brodova za obalni linijski promet, gdje vidimo mogućnosti za suradnju s Maritimnim klasterom kao i projekt opremanja luka i pristaništa infrastrukturom za zbrinjavanje otpada, kazao je Butković.

- Posebno se to ogleda ovdje na području Rijeke gdje će buduća marina Porto Baroš, kao jedna od najvećih investicija u nautički turizam, Rijeku svrstati uz bok s najmodernijim marinama diljem Europe, a našu zemlju će još više pozicionirati na svjetskoj karti top nautičkih destinacija, poručio je Butković dodavši da je ovo velika prilika, ali i izazov za Hrvatsku.

MarInn je platforma za pripremu projekata istraživanja i razvoja te razvoj istraživačke infrastrukture koja će biti dostupna svim članovima klastera. Osnivanjem i širenjem klastera Hrvatska ima priliku pokazati da ima ljude i potencijal za ostvarivanje vrhunskih rezultata u maritimnoj industriji, posebice u razvoju plovila budućnosti, čiste tehnologije, autonomne platforme i brojnih drugih tehnologija, zaključak je jučerašnjeg predstavljanja.

Inače, Obitelj Lürssen i istoimena kompanija poznati su njemački brodograditelji iz Bremena i vlasnici najvećeg brodogradilišta za dizajn i proizvodnju superjahti na svijetu. Za hrvatsko turističko tržište relevantni su zbog značajne investicije unazad dvije godine kada su postali većinski vlasnici glavne, ali i strateške opatijske hotelske kuće Liburnia Riviera Hoteli.

Podsjetimo, LRH je preuzet putem hrvatske tvrtke Gitone Adriatic koja je registrirana samo za tu transakciju. Preko svoje austrijske zaklade te sestrinskih tvrtki u Austriji i Hrvatskoj obitelj Lürssen svoj portfelj širi i na hotele, zasad u Beču, a ova im je akvizicija prva investicija u Hrvatskoj. Inače, LHR je staro hotelsko društvo s područja Liburnije koje posjeduje 18 hotela na opatijskom području, a između ostalog poznate hotele Kvarner, Imperial i Ambasador. Početkom 2021. godine u Rijeci su otvorili projektantski ured Lürssen Design Centar za projektiranje i izradu tehničke dokumentacije za brodove. Pritom su angažirali prvih dvadesetak djelatnika, a plan im je imati stotinjak zaposlenika. Također, u prostorima nekadašnjeg riječkog Torpeda otvorit će i Lürssen Maritime Center of Excellence čija je svrha istraživanje i razvoj u polju digitalne transformacije brodarstva.

Povratak moru

Pred Lürssenom je i gradnja nove marine od 260 vezova za megajahte u riječkom Porto Barošu, što je bila jedna od tema jučerašnjeg predstavljanja, i to u suradnji s domaćim ACI-jem kroz zajedničku firmu ACI - Gitone d.o.o. Taj će dugoočekivani projekt biti, po riječima novog riječkog gradonačelnika Marka Filipovića, novi zamah u povratku Rijeke moru. Također, sve su češće priče i o Lürssenovom potencijalnom širenju na područje riječke teretne i putničke luke.

Također, zanimljivo je istaknuti da se Lürssenovi mogu pohvaliti sa 140 godina dugom tradicijom u brodogradnji i brodarstvu, a ranije su bili poznati kao konstruktori vojnih plovila. Tvrtka se specijalizirala za izgradnju luksuznih jahti, ali i vojnih brodova, uključujući čuvene njemačke "šnelbute" izgrađene za Kriegsmarine tijekom Drugog svjetskog rata.

Među izgrađenim vojnim brodovima tu su raketne topovnjače FPB-57, TNC-45 i Tiger te među luksuznim čamcima ta se tvrtka može pohvaliti jahtom Azzam princa Al-Waleeda, multimilijardera i poduzetnika saudijske kraljevske obitelji. Potom tu je Rising Sun, koju je izvorno kupio Larry Ellison, izvršni direktor tvrtke Oracle, a trenutno je u vlasništvu Davida Geffena, i Octopus u vlasništvu Paula Allena, suosnivača Microsofta. Za spomenuti je i jahta Pelorus izgrađena 2004. za Romana Abramoviča, a kasnije ju je kupio David Geffen.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum