UGROŽENE RIBLJE VRSTE

Stiže apel za očuvanje modrulja u Jadranu. Ovaj morski pas puno je manje opasan za ljude, nego obrnuto

| Autor: Boris Bulić
(Privatna arhiva)

(Privatna arhiva)


Još jednom nam se javio stručnjak sa crnogorskog Instituta za biologiju mora, dr. Ilija Ćetković kojem je briga o životu ugroženih vrsta, posebno morskih pasa i raža, uža specijalnost.

Ovoga nas puta poziva na zajednički monitoring modrulja, ugrožene vrste koja se često potpuno neopravdano proziva kao opasna i za ljude kobna vrsta.

Istina je bitno drugačija jer nije modrulj opasan za nas ljude već smo mi ljudi opasni za njega.

Evo što je u svom pozivu istakao dr. Ilija Ćetković:

– Ulovi i viđenja modrulja iz proteklih godina nam pokazuju da se s ovom vrstom morskog psa u našem moru najčešće srećemo tijekom proljeća.

Iako se kao najzastupljenija pelagička vrsta morskih pasa Jadrana viđa tokom cijele godine, gotovo se polovina jedinki zabilježi samo u svibnju.

Razlog tome su vjerojatno reproduktivne aktivnosti jedinki modrulja koji se u ovo doba godine pare i donose mlade na svijet.

Inače ženka modrulja nosi mlade od 9-12 mjeseci, a oni su po rođenju dugi od 35-50 centimetara. Tako se tek rođene jedinke gotovo svakog proljeća i ljeta u velikom broju bilježe duž naše obale – priča dr. Ćetković.

– Modrulj je inače uobičajen i stalan stanovnik Jadrana, kao i većine svjetskih mora.

Međutim, iako je najčešća pelagička vrsta morskog psa u svijetu, njegovi napadi na čovjeka su izuzetno rijetki što je jasno vidljivo na interaktivnoj karti neprovociranih napada morskih pasa odabirom filtera na ‘blue shark’.

Sakupljanjem jednostavnih podataka poput onih o periodu ulova, broju i veličini jedinki, može se doći do korisnih informacija, kako za očuvanje određene vrste, tako i za ribarstvo. Ulovi većine morskih pasa i raža često uopće nisu značajni sa ekonomskog gledišta, već dapače, nerijetko imaju i jako neželjene efekte.

Tako u ribolovu plutajućim parangalima, modrulji i pelagične raže uzrokuju štetu ribaru oštećenjem ribolovnog alata i uništavanjem ješke namijenjene ciljanim tunama i iglunima.

S obzirom da gotovo nemaju ekonomsku vrijednost, teži se tome da se njihov neželjeni ulov smanji koliko je to moguće.

A utvrđivanjem vremenskih i lokacijskih podataka o brojnosti i učestalosti modrulja, se mogu sakupiti, a onda i pružiti korisne informacije za promjenu ribolovnog područja ili kratkotrajni prelazak na drugačiji tip ribolova, te tako umanjiti neželjena oštećenja parangala i broj ulovljenih modrulja – nastavlja dr. Ćetković.

Snimio: Beli Alivodić

– Modrulj se u Crnoj Gori trenutno ne nalazi na listi vrsta zabranjenih za izlov, a one vrste morskih pasa i raža za koje je to propisano, nabrojane su u ‘Naredbi o lovostaju uzrasnih klasa riba i drugih morskih organizama iz 2015. godine.

Slučajne ulove zaštićenih vrsta ribar treba upisati u dnevnik ulova, a ukoliko je jedinka živa, mora se vratiti nazad u more.

Naravno, mnogi će se zapitati zašto nam je uz dojavu potrebna i fotografija morskog psa ili raže?

Odgovor na to pitanje je vrlo jednostavan – zato što se u ove stanovnike Jadrana ubrajaju i vrste koje su međusobno veoma sličnog izgleda pa u nekim slučajevima točna determinacija vrste može biti otežana čak i uz priloženu fotografiju.

Modrulj, kao i veliki broj drugih morskih pasa, spada u ugrožene vrste čije je puštanje usluga moru.

A kako izgleda mali modrulj i kako treba postupiti kada ga ulovite možete vidjeti ovdje.

Ukoliko ulovite ili vidite modrulja ili bilo kojeg drugog psa ili ražu, možete nam dostaviti fotografiju putem FB stranice Instituta ili postaviti u FB grupu posvećenu ovoj grupi riba – ispričao nam je dr. Ilija Ćetković.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum