destinacija u doba korone

ISTRANI SKIJAJU NA JAHORINI: Dolaze brojne obitelji iz Pule i borderi iz Poreča

Ove smo se godine ponovno uvjerili da se to bosansko skijalište ne može posramiti ni zbog čega. Uzevši u obzir smještajne kapacitete, uslugu, pripremu skijaških staza i sve ostalo, možemo konstatirati da se mogu staviti uz bok svih onih europskih skijališta koje smo dosad posjetili

| Autor: Cristian Bruno GALIĆ


Prošla je godina bila vrlo specifična kada je u pitanju obiteljsko skijanje Istrana. Poznato je da iz Istre svake godine na skijanje tijekom hrvatskog "bijelog tjedna" odlazi otprilike između 10 i 12 tisuća skijaša, što u privatnom, što u aranžmanu turističkih agencija. No, većina ih odlazi pronalazeći smještaj samostalno s izravnim bukiranjem kod domaćina. Istrani uglavnom skijaju u Italiji i Sloveniji te dio u Austriji i Francuskoj. No, prošla je godina bila "okrutna" za skijaše koji, zbog korone, nisu mogli gotovo nikud. Međutim, domišljat narod, kažu, snašao se i pronašao skijašku oazu usred Balkana. I eto, velik broj Istrana prošle je godine, umjesto prema zatvorenim Alpama, okrenuo skije na "istok" i usrećio se u srcu Romanije, na olimpijskoj Jahorini, poviše Sarajeva i Pala, u Republici Srpskoj, usred Federacije Bosne i Hercegovine.

Jahorina je svoj procvat doživjela početkom 80-ih godina prošlog stoljeća kada je na tim brdima započela gradnja skijaških staza i sportskih objekata za Olimpijske igre 1984. godine. Tada su se čelnici Međunarodnog olimpijskog odbora koje je predvodio Huan Antonio Samaranch, pohvalili kako je u Sarajevu posljednji sportski kompleks izgrađen čak godinu dana prije početka Igara. Izgrađeno je i na tisuće novih stanova te je otvoreno otprilike 9.200 novih radnih mjesta.

Zanimljiva je veza Istre i Sarajeva koja, eto, već skoro 40 godina traje bez prekida. Čak su i inženjeri Uljanikovog Centra za elektroničku obradu podataka sudjelovali na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu. Na pamet mi pada pokojni Franko Poljak, jedan od sudionika Igara. No, vratimo se našoj istarsko-jahorinskoj vezi. Prošle godine, kao što rekoh, velik broj istarskih skijaša skijalo je na Jahorini. Ove smo godine ponovili lanjsko iskustvo i ponovno se uvjerili da se ovo bosansko skijalište nema čega posramiti. Uzevši u obzir smještajne kapacitete, uslugu, pripremu skijaških staza i sve ostalo, možemo konstatirati da se može staviti uz bok svih europskih skijališta koje smo dosad posjetili.

Ispeglane staze, umjetno zasnježenje, moderan sustav uspinjača i kvalitetna škola skijanja na visokoj su razini, što Jahorinu čini top ski destinacijom u zadnje dvije godine. Za našeg boravka na Jahorini zatekli smo nekoliko Istrana na godišnjem odmoru. Među njima su bili članovi porečkog Snowboard kluba Goofy iz Poreča.

- Super nam je ovdje, staze su odlične, a ima i dubokog snijega izvan staza, što nama odgovara. Nakon Jahorine krećemo na snijeg negdje u Aziju, rekli su nam borderi iz Goofyja.

Na padinama iznad Poljica sreli smo Sanju, Matea i Vasu iz Pule. Kažu nam da su već drugu godinu zaredom na Jahorini.

- Odlično nam je tu jer zbog korone ne možemo u Austriju i Italiju. Mateo je proskijao s učiteljem skijanja i bolje nam nije moglo biti, kaže Vaso.

Jahorina je poznata u zadnje vrijeme i po zabavi na snijegu, koja u zadnje dvije godine, zbog postroženih covid mjera, diljem Alpa nedostaje. U hotelu Lavina, gdje smo odsjeli, svaku večer goste zabavlja živa glazba - duo na gitari koji svira sve i svašta. Vikendom na istom mjestu "muzika je podebljana" pravim bendom i pjevačicom. I eto, petkom i subotom dernek u Lavini. Jedne večeri se derneku i "BiH glamuru" s lokalnim jetsetterima priključio i bivši trener Dinama Zoran Mamić s društvom.

U ovoj godini Jahorina gotovo svaki dan bilježi po 6.000 skijaša na stazama. Do sada su ih pobrojali više od 300.000, a u baznoj godini, 2016./17. bilo ih je 32.000, što znači da je povećanje gotovo 900 posto. Od ukupnog broja skijaša 30 posto njih dolazi iz Hrvatske. Direktor Olimpijskog centra Jahorina Dejan Ljevnaić, inače rođeni Riječanin, smatra da smo kompatibilne destinacije.

- Mi ljetujemo u Hrvatskoj i nosimo samo najpozitivnije utiske. Isto tako želimo da gosti iz Hrvatske dolaze k nama jer smo sigurni da će se osjećati jednako ugodno kao mi kod njih. Usporedbe radi, prošle sezone, koja je bila najuspješnija u povijesti Jahorine, imali smo oko 265.000 skijaša. Jahorinu je do sada uz 250.000 skijaša, posjetilo najmanje 100.000 neskijaša. Puno govori i činjenica da je stambeni kvadrat na Jahorini sada dostigao cijenu od 10.000 maraka te da su svi smještajni kapaciteti na Palama, u Sarajevu i Istočnom Sarajevu potpuno popunjeni. Naš promet je također povećan za više od 700 posto u odnosu na baznu sezonu, kaže Ljevnaić.

Želja mu je promijeniti svijest kod mladih ljudi i ukazati im na važnost boravka u prirodi, sportskih aktivnosti i zdravog načina života. Upravo zbog toga kreirao je jednu malu enciklopediju skijanja, u kojoj se na jednostavan način objašnjava sve vezano uz skijanje. "Želim s ove pozicije pridonijeti tome da skijanje ne bude sport samo za bogate. Zajedno sa svojim timom na tome radim aktivno i imamo sjajne planove. Želja mi je da izgradimo skijaški kamp za djecu, gdje bi cijena noćenja s hranom bila maksimalno pet eura. U kampu bi se poticalo druženje i ljubav kod djece prema zdravom načinu življenja, prirodi i sportu što je u ovo vrijeme modernih tehnologija velik luksuz. Osim osobnog uspjeha koji svi želimo, trebamo svojim ugledom i radom pomoći skijaškom sportu. Da za 10 ili 20 godina imamo nove skijaše koji se mogu natjecati i braniti boje svoje zastave",

Jahorina je poznata u svijetu od olimpijske 1984., ali sada je stvorena potpuno nova vrijednost i pokrenut ogroman privredni zamašnjak.

- Cilj nam je potaknuti proizvodnju domaćih proizvoda, sira, meda, mesa, čaja, rakije, vina i da to proizvođači prodaju turistima na Jahorini. Cilj nam je da posluju ski škole, ski rente, restorani, hoteli, građevinske firme, da se zarađuje od prodaje zemljišta, apartmana, interneta, struje, vode, naknada i turističke takse. Jahorina je sinonim za čak 100 tvornica s obzirom da samo od nje živi i radi 3.500 ljudi, a ima potencijal da zaposli sve ljude iz regije. Jahorina je pokretač privrede ove regije, čemu svjedoči ogroman interes investitora. Trenutno se ovdje gradi više od 300.000 kvadrata s prosječnom cijenom od 2.500 eura. Ukoliko uzmemo u obzir da je porez 17 posto, možemo doći do podatka da je država već vratila iznos uložen na Jahorini. Naš sljedeći veliki korak je investicija Gondola Pale - Jahorina. Ideja je da svu gradnju prebacimo na Pale i Jahorinu zaštitimo i rasteretimo, kaže Ljevnaić.

Prošlog ljeta realizirali su dosad najveći investicijski ciklus.

- Projekte na kojima se inače radi po četiri godine, završili smo za manje od 200 dana. Povećali smo kapacitet ski centra i osnježenih ski staza za duplo, osvijetljenih staza za noćno skijanje za 40 posto. Izgradili smo najmoderniju kabinsku gondolu Poljice, dvije šestosjedne žičare, potpuno novu ski stazu Trnovo s poligonom za početnike i novim prodajnim mjestom. Najbolja potvrda da smo pametno odabrali investicije je broj posjeta i zadovoljnih skijaša koje smo ugostili na Jahorini, zaključuje Ljevnaić.ističe Ljevnaić.

Tony Cetinski oduševljen gostoprimstvom

Na samom početku ove skijaške sezone Jahorinu je posjetilo nekoliko slavnih pjevača s prostora bivše države. Među njima je bio i Rovinjac Tony Cetinski koji je ovdje održao koncert. Nije mu prvi put da svira "po brdima", to je godinama unazad činio na austrijskim Alpama. U razgovoru s Tonyjem doznajemo da se dobro proveo na ovom bosanskom skijalištu poviše Sarajeva. Nije krio zadovoljstvo kada je u pitanju gostoprimstvo i ljubaznost domaćina.

- Lijepo je biti na dobrom mjestu s dobrim ljudima. Nikad prije nisam bio na Jahorini, to mi je prvi put i moram reći da sam oduševljen tim ljudima. Njihova prijaznost i gostoprimstvo su neopisivi. Drago mi je što sam ondje pjevao i stekao neke nove prijatelje. Nakon dva mjeseca sam se ponovno vratio i opet se oduševio. Mislim da ću dogodine ponovno svratiti na Jahorinu, rekao nam je Tony.

 Novosađani vole Saleta Verudu, Idijote i Atomce

U jednoj planinskoj birtiji prilazi mi čovjek iz Novog Sada, Dragan Ostojić. Vidjevši natpis Marina Veruda na jakni, upita me nije li Veruda uobičajeno i često prezime u Istri. Jer je čuo za Saleta Verudu iz KUD Idijota, čak je bio na par njihovih koncerata. Nasmijali smo se zajedno i dogovorili da dođe u svibnju u Pulu i negdje u Prvomajskoj upozna tog legendarnog pulskog pankera.

- Istarski rockeri su veoma popularni kod nas i to ne samo danas, već i od ranije. KUD Idijoti i Atomsko sklonište su bendovi koji su još uvijek na samom vrhu glazbenih preferenci u Novom Sadu, priča nam Dragan. I dok sam s novim poznanikom izmjenjivao brojeve telefona, sa šanka je krenula poznata pjesma Atomskog skloništa "Za ljubav treba imat dušu". Slučajnost?

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of