(Pexels)
Održavanje kvalitetnog zraka u domu zahtijeva stalnu pažnju, ali i svjesnost o tome da mnogi zagađivači potječu upravo iz svakodnevnih navika i predmeta koji se uzimaju zdravo za gotovo.
Zrak u zatvorenom prostoru često djeluje svježe i čisto, no brojna istraživanja pokazuju da u njemu može biti prisutna visoka koncentracija čestica, kemikalija i plinova koji negativno utječu na zdravlje.
Iako se one ne vide i ne osjete, dugotrajno udisanje takvih tvari povezano je s raznim zdravstvenim problemima, od kardiovaskularnih bolesti i respiratornih tegoba do neuroloških poremećaja. Ovo su neke svakodnevne stvari za koje niste znali da bi mogli zagađivati zrak u vašem domu.
Novouređeni prostori, svježe obojeni zidovi ili novi komadi namještaja često otpuštaju hlapive organske spojeve (VOC) i takozvane "zauvijek kemikalije". Ti spojevi mogu se zadržati u zraku mjesecima, a neki i godinama. Posebno su problematični materijali koji sadrže plastifikatore i usporivače gorenja, prisutne u madracima, tapeciranom namještaju i podnim oblogama.
Kuhanje na plin stvara ultrafine čestice i dušikov dioksid – tvari koje dokazano pogoršavaju kvalitetu zraka u interijeru. Istraživanja povezuju korištenje plinskih štednjaka s većim rizikom od astme kod djece te s mogućim neurološkim posljedicama zbog prodora sitnih čestica u mozak.
Mirisni proizvodi, iako ugodni, često emitiraju VOC spojeve i fine čestice. Čak i kratko paljenje svijeće može znatno povećati količinu lebdećih čestica u prostoru. Posebno su štetni mirisni štapići i tamjani, koji proizvode veće količine dima i tvari povezanih s iritacijom dišnih puteva.
(Pexels)
Vanjski zagađivači, poput ispušnih plinova, dima iz dimnjaka ili čestica iz požara, lako ulaze u zatvorene prostore kroz prozore i vrata. U područjima s većim onečišćenjem zraka, ta se kontaminacija može višestruko pojačati.
Čak i proizvodi s oznakom "prirodno" mogu sadržavati tvari koje otpuštaju VOC spojeve. Prekomjerno korištenje sredstava za čišćenje, dezinficijensa i mirisnih sprejeva često dovodi do veće koncentracije kemikalija u zraku nego u vanjskom prostoru.
U domovima s unutarnjim pristupom garaži, benzin i druge zapaljive tvari mogu otpuštati benzen i slične karcinogene spojeve koji lako prodiru u stambeni dio. Stručnjaci preporučuju pohranu goriva i otapala isključivo u vanjskim spremištima.
Vlaga, loša ventilacija i nedovoljno čišćenje stvaraju idealne uvjete za razvoj mikroorganizama. Plijesan i bakterije mogu se širiti zrakom te uzrokovati respiratorne probleme i alergijske reakcije.
Iako stvaraju ugodnu atmosferu, kamini proizvode čestice čađe i ugljični monoksid. Loše prozračivanje prostora dodatno povećava rizik od nakupljanja štetnih plinova.
Prirodni izvori, poput životinjske peruti ili peludi iz cvijeća, također mogu pogoršati kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru. Najviše peludi ispuštaju vrste poput tratinčica, dalija, astera i suncokreta.
(Pexels)
Redovito prozračivanje – kratko, ali učinkovito provjetravanje pomaže u smanjenju koncentracije onečišćenja. U područjima s visokim vanjskim zagađenjem preporučuje se korištenje ventilacijskih sustava s filtracijom.
Upotreba pročišćivača zraka – uređaji s HEPA filtrima učinkovito uklanjaju čestice, bakterije i plinove.
Oprezan odabir proizvoda – prednost bi trebali imati proizvodi s oznakom Safer Choice (EPA), koji sadrže manje toksične sastojke.
Redovito čišćenje – vlažno brisanje podova i površina sprječava nakupljanje prašine i tvari koje se vežu uz nju.
Umjereno korištenje mirisnih proizvoda – svijeće treba paliti na mirnom zraku, uz stabilan plamen, kako bi se spriječilo nepotpuno izgaranje.