U posljednje se vrijeme mnogo govori o mentalnom zdravlju - u novinama, na radiju, na televiziji. Međutim, kako znati jesmo li mentalno zdravi i što možemo učiniti da bismo unaprijedili svoje mentalno zdravlje? Kada se govori o mentalnom zdravlju, u literaturi i na internetu, često možemo pronaći članke i tekstove koji govore o mentalnim bolestima - psihičkim poremećajima, emocionalnim teškoćama poput depresije, anksioznih poremećaja ili ovisnosti, no mentalno zdravlje kao pojam označava puno više od samog odsustva psihičke bolesti.

Asocijacije koje često povezujemo s mentalnim zdravljem mogu biti: da se osjećamo dobro, da budemo dobro sami sa sobom, da smo smireni i da se možemo nositi s onim što nam život donosi. Možemo reći da mentalno zdravlje uključuje naše emocionalno, psihološko i socijalno blagostanje, dakle, da se u svim ovim područjima osjećamo dobro. Naše mentalno zdravlje utječe na to kako mislimo, kako se osjećamo i kako djelujemo. Isto tako djeluje na to kako se nosimo sa stresom, kako se odnosimo prema drugima i kako donosimo odluke. Mentalno zdravlje je važno u svim životnim fazama, od djetinjstva preko adolescencije do odrasle dobi.

Produktivne aktivnosti

Svjetska zdravstvena organizacija kaže da je mentalno zdravlje "stanje dobrobiti" u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno, ima ispunjavajuće odnose s drugima i sposoban je pridonositi svojoj zajednici. Možemo reći da osoba ostvaruje svoje potencijale kada je zadovoljna na poslu, bavi se onim što voli, ima neki hobi u kojem uživa, bavi se kreativnim radom ili je uključena u neki vid fizičke aktivnosti ili neke druge aktivnosti u kojoj se osjeća uspješno.

Možemo se nositi s normalnim životnim stresovima kada imamo sposobnost da se mijenjamo, prilagođavamo i nosimo s teškoćama, fleksibilni smo i možemo rješavati probleme. Kada nam je mentalno zdravlje narušeno, počinjemo gubiti tu fleksibilnost i koristimo uvijek iste strategije za rješavanje problema, bez obzira jesu li prikladne situaciji ili ne. Ako u situacijama u kojima postoji problem vičemo, deremo se, optužujemo, okrivljavamo sebe ili druge, konstantno se povlačimo ili izbjegavamo suočavanje s problemom - sve ove strategije ne možemo povezati s dobrim mentalnim zdravljem.

Mentalno zdravlje podrazumijeva bavljenje produktivnim aktivnostima - onima koje uključuju naša osjetila, emocije i intelekt, a pomažu nam da rastemo i razvijamo se. To ne mora biti nešto "veliko", poput izgradnje kuće ili pisanja projekta, produktivni smo i kada kuhamo ručak, čitamo knjigu ili se družimo s prijateljima, kada uređujemo Instagram profil ili se bavimo fotografijom. Ne mora to uvijek biti ni nešto ugodno - na primjer, pisanje žalbe kada nismo zadovoljni nekom uslugom ili prijava nasilja policiji motivirani su neugodnim emocijama, ljutnjom i strahom, ali smo istovremeno i produktivni jer brinemo o sebi ili drugima.

Ispunjavajući odnosi s drugima su oni odnosi u kojima se osjećamo sretnije, snažnije, u kojima dobivamo podršku i potvrdu da smo vrijedni i važni baš takvi kakvi jesmo. Zato je važno da njegujemo zadovoljavajuće i dugoročne odnose s obitelji i prijateljima. Kad se suočavamo sa životnim izazovima i teškoćama, važna nam je podrška i razumijevanje drugih i ona nam pomaže da ih lakše prebrodimo. Mentalno zdravlje ponekad podrazumijeva i to da se pozdravimo s nekim važnim ljudima u svojem životu, makar oni bili obitelj ili prijatelji, ukoliko nam odnosi s njima predstavljaju stalan izvor boli i povrede. Pridonositi svojoj zajednici možemo na različite načine, na primjer uključivanjem u različite udruge, crkvenu zajednicu ili pomaganjem potrebitima.

Kada potražiti pomoć?

Važno je znati da mentalno zdravlje ne znači da smo uvijek sretni i dobro raspoloženi. Svi se suočavamo sa životnim teškoćama, stresovima i gubicima i tada se osjećamo prestrašeno, zabrinuto, ljutito, tužno. Dobro mentalno zdravlje omogućava nam da svoje emocije prihvatimo i uhvatimo se u koštac s teškoćama na način da koristimo svoje jake strane, vještine i sposobnosti.

Iz definicije zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije, koja kaže da je "zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti", vidljivo je da nema zdravlja ako nema mentalnog zdravlja.

Nema strogog kriterija kada je potrebno zatražiti stručnu pomoć vezano uz mentalno zdravlje. Važno je da se pobrinemo za sebe i reagiramo kada nam je teško, kada osjećamo da su nam pomoć i podrška potrebne, svakako kada smetnje koje imamo traju dugo, uzrokuju patnju i/ili narušavaju svakodnevno funkcioniranje na poslu i kod kuće.

Kada se prvi put susretnemo s traženjem pomoći vezano za mentalno zdravlje, vrlo lako možemo biti zbunjeni: kakav oblik pomoći tražiti, kome se obratiti? Stručnjaci za mentalno zdravlje su psiholozi, psihijatri i psihoterapeuti. Psihijatri su liječnici koji nakon završenog studija medicine specijaliziraju psihijatriju. Oni mogu propisivati lijekove i upućivati na određene dijagnostičke pretrage, što psiholozi i psihoterapeuti ne mogu.

Psiholozi završavaju studij psihologije i mogu raditi u zdravstvenom sustavu, u odgojno-obrazovnim ustanovama kao što su vrtići i škole, različitim državnim institucijama ili u ljudskim resursima u privatnom sektoru. Psiholog može obavljati psihologijsko testiranje, što psihijatar i psihoterapeut ne mogu. Psiholozi i psihijatri (i još neki drugi stručnjaci društveno-humanističkog smjera) mogu (ali i ne moraju) nakon završenog fakulteta završiti dodatnu višegodišnju edukaciju iz psihoterapije i postati psihoterapeuti. Psihoterapija je skup metoda, procedura i tehnika kojima je cilj razgovorom pomoći osobi koja želi raditi na sebi, otkriti svoje potencijale, nove izvore motivacije te nove uvide o sebi i drugima. Ukoliko želite raditi na poboljšanju svog mentalnog zdravlja, na web stranici Društva psihologa Istre možete pronaći kontakte psihologa i psihoterapeuta kojima se u svakom trenutku možete javiti.

Povezane vijesti

• Utvrđena veza između VELIKOG DUGA I PROBLEMA MENTALNOG ZDRAVLJA
• Znanstvenici otkrili tko ima bolje mentalno zdravlje: Istraživali ljude koji žive uz more i one iz unutrašnjosti
• Okrugli stol: Informirani pristanak i minimalno ograničenje način zaštite ljudskih prava kod dobrovoljne hospitalizacije