ZAGREB
Objavljena knjiga Milovana Tatarina "Je li bilo zalúdu"
(Hina/EPA)
Knjigu povjesničara starije hrvatske književnosti Milovana Tatarina "Je li bilo zalúdu - Prilozi hrvatskoj književnosti u Dubrovniku od 16. do 19. stoljeća" objavila je Matica hrvatska.
Nakladnik ističe kako knjiga sveučilišnoga profesora Milovana Tatarina okuplja dvadeset i put studija posvećenih hrvatskoj književnosti u Dubrovniku od 16. do 19. stoljeća.
Ranonovovjekovna književnost Dubrovnika, naglašava nakladnik, najvažniji je segment nacionalne pa i uopće slavenskih književnosti u danom razdoblju. Ističe kako su studije Milovana Tatarina mahom posvećene piscima kojima se u dosadašnjim proučavanjima nije poklanjala naročita pozornost.
Autor u predgovoru naglašava kako je želio napisati knjigu u kojoj nema kanonskih pisaca. Nisam želio podrivati kanon, jer ne znam kako se to radi niti mislim da takvo što treba raditi, napisao je.
Tatarin napominje kako je kanon lijep konstrukt, zgodan i za kojekakva teorijska razglabanja, ali, ocjenjuje, ni približno ne zrcali doba i odnose među piscima.
Kanon je ono što se nama sviđa, stajalište sadašnjosti, a mene uzbuđuje stajalište prošlosti, napomenuo je. Ustrajavanje na kanonskim piscima čini nacionalnu književnost užom no što uistinu jest, zamagljuje njezinu raznolikost i šarolikost, napisao je i dodao kako kanon kakav smo postavili nemilosrdno baca u zaborav pjesnike za života i gura ih na periferiju.
Recenzent knjige Davor Dukić ocijenio je kako je knjiga Milovana Tatarina važan znanstveni doprinos u trima filološkim segmentima - u tekstološki stručnom kritičkom izdanju tekstova dubrovačke ranonovovjekovne književnosti, u detaljnom poetološkom opisu njezinih pojedinih žanrova te u pouzdanoj i relevantnoj književnopovijesnoj faktografiji.
Prema Dukićevu mišljenju ovo opsežno izdanje kapitalno je kroatističko djelo.
Milovan Tatarin rođen je 1965. u Osijeku. Sveučilišni je profesor stare hrvatske književnosti te autor desetak knjiga i brojnih znanstvenih radova o dopreporodnoj hrvatskoj književnosti, posebice o njezinu razvoju u Slavoniji.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
