Društveni dom Sveta Katarina
FOTO / Pićan u znaku poezije i Vladimira Nazora: obilježeno 150 godina od rođenja velikog književnika
Fotografija 1 / 12(Snimio Branko Biočić)
Fotografija 2 / 12(Snimio Branko Biočić)
Fotografija 3 / 12(Snimio Branko Biočić)
Fotografija 4 / 12(Snimio Branko Biočić)
Fotografija 5 / 12(Snimio Branko Biočić)
Fotografija 6 / 12(Snimio Branko Biočić)
Fotografija 7 / 12(Snimio Branko Biočić)
Fotografija 8 / 12(Snimio Branko Biočić)
Fotografija 9 / 12(Snimio Branko Biočić)
Fotografija 10 / 12(Snimio Branko Biočić)
Fotografija 11 / 12(Snimio Branko Biočić)
Fotografija 12 / 12(Snimio Branko Biočić)
Pjesništvo, glazba i književna baština bili su u središtu kulturnog programa koji su u Društvenom domu Sveta Katarina u Općini Pićan organizirali Zavičajno društvo Matka Brajše Rašana i Općina Pićan. Manifestacije "IX. Pićonski feroli i feralići" i "150 godina Vladimira Nazora" donijele su mnogobrojnoj publici sadržaje koji povezuju pjesničko stvaralaštvo i sjećanje na velikog hrvatskog književnika.
Večer je započela Pićonskim ferolima i feralićima, uz predstavljanje pjesničkih radova koji od zaborava čuvaju pićonsku besedu. Melita Lukšić u ime provedbenog povjerenstva istaknula je kako se na ovogodišnji, deveti po redu natječaj manifestacije Pićonski feroli i feralići odazvalo tridesetak autora s ukupno 38 pjesama, i to u trima kategorijama: učenici osnovnih škola, srednjoškolci i odrasli.
Natječaj je bio posvećen 150. obljetnici rođenja Vladimira Nazora, a tema je bila povezana s Nazorovim ditirambom "Cvrčak", koji slavi ljepotu prirode i radost života. U kategoriji osnovnih škola na natječaj je pristiglo sedam radova u stihu i prozi, dok je u kategoriji srednjoškolaca, kojima su Nazorove pjesme dio obvezne srednjoškolske lektire, a pjesma "Cvrčak" generacijama prenosi životni optimizam i potiče ih na povratak prirodi, pristiglo 16 literarnih radova koji govore o skladu čovjeka i prirode. Najzahtjevniji zadatak bio je među 15 radova odraslih autora odabrati nekoliko najboljih.
Nagrade najboljima, uz čestitke, uručile su Melita Lukšić i moderatorica programa Jadranka Celić. Stručno izborno povjerenstvo ove je godine radilo u sastavu: profesorica Magda Rimanić, profesorica Melita Lukšić te predsjednik povjerenstva, književnik Tomislav Milohanić.
Dodjela nagrada započela je najmlađim sudionicima. Pohvalu za pjesmu pod naslovom "Ma nan je lipo" dobila je Fabiana Aničić, učenica 4. razreda Osnovne škole Vladimira Nazora iz Potpićna, Područne škole Pićan, pod mentorstvom učiteljice Jasmine Vretenar Zulijani. Sva tri nagrađena dječaka dolaze iz 3. razreda Osnovne škole Vladimira Nazora iz Potpićna, Područne škole Pićan, pod mentorstvom učiteljice Đurđice Matohine. Treće mjesto osvojio je Roman Brumnić s pjesmom "Jodan na balotu", drugo mjesto Dimitri Težak s pjesmom "Sunce me zove", a prvo mjesto Martin Brčina s pjesmom "Kad se zbudin".
U kategoriji učenika srednjih škola, među 16 pristiglih radova, pohvaljene su Dora Daus, učenica 4. razreda Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile iz Pazina, pod mentorstvom profesorice Tatjane Bratanović, za pjesmu "Doček", te Sara Hrelja, učenica iste škole i pod mentorstvom iste profesorice, za pjesmu "Ne morem bez njega". Treće mjesto osvojila je Sara Daus s pjesmom "Mi ga je žal", također učenica iste škole i pod mentorstvom iste profesorice, dok je za svoju pjesmu "Od drugih, ma svoja" osvojila i drugo mjesto. Prvo mjesto osvojila je Sara Vitulić s pjesmom "Štorije", učenica 3. razreda iste pazinske srednje škole, pod mentorstvom profesorice Bratanović.
U kategoriji odraslih, među 15 radova, pohvalu je dobila Nerina Hrvatin za pjesmu "Da ne pozabimo". Treće mjesto osvojila je Željka Fonović s pjesmom "To si ti", drugo mjesto pripalo je labinskoj pjesnikinji Malvini Mileti za pjesmu "Medežija natural", a pobjedu je odnio Josiš Klarić iz Gračišća s pjesmom "Slika života".
U glazbenom dijelu programa sudjelovali su učenici harmonike, gitare i saksofona iz Umjetničke škole "Matko Brajša Rašan". Pjesničku večer organizirala je Sanja Depikolozvane, a nakon nje započeo je program posvećen Vladimiru Nazoru, uz glazbene nastupe Dušana Baćca na harmonici i Doriana Jurkote na duplicama.
Prisutne je pozdravio predsjednik Zavičajnog društva Matka Brajše Rašana Kristijan Žgaljardić, istaknuvši kako je upravo pićanski kraj jedno od mjesta očuvanja sjećanja na velike narodnjake i velikane Istre. Naglasio je kako se zahvaljujući dugogodišnjem radu Društva, njegovih volontera i zaljubljenika u istarsku povijest, kroz različite programe i manifestacije njeguje narodnjaštvo te široj publici približava bogata kulturno-povijesna baština ovoga kraja.
Osvrćući se na Vladimira Nazora, istaknuo je njegovu veličinu i zasluge za istarskog malog čovjeka, osobito seljaka, kojemu je svojim književnim stvaralaštvom podario trajno mjesto u kulturnoj i povijesnoj baštini. Upravo je kroz takvo stvaralaštvo Nazor, kako je istaknuto, malog čovjeka i njegov svijet odveo u besmrtnost.
Na jezičnu baštinu Vladimira Nazora osvrnula se izv. prof. dr. sc. Teodora Fonović Cvijanović, istaknuvši njegov značaj za razvoj i promicanje hrvatskoga jezika na ovim prostorima te suradnju s istarskim preporoditeljima, posebice biskupom Jurjem Dobrilom. Oni su svojim djelovanjem promicali važnost hrvatskoga jezika, ali i nastojali očuvati domaću čakavsku besedu, što je u tadašnjim društvenim i političkim okolnostima predstavljalo poseban izazov.
O Nazoru iz književne perspektive govorila je profesorica Sanja Depikolozvane, koja je u izlaganje uključila i svoje učenice drugoga razreda jezične gimnazije Pazinskog kolegija, Laru Mandić, Lauru Anić i Lamiju Aldu Horvat. Zajedno su pokušale odgovoriti na nekoliko zanimljivih pitanja: koliko zapravo poznajemo Vladimira Nazora, znamo li o njemu samo da je bio književnik ili možemo izdvojiti i poneki zanimljiv detalj iz njegova života i stvaralaštva te koliko je Nazor danas blizak mladim generacijama. Uključivanje učenica dalo je ovom dijelu programa posebnu vrijednost, pokazavši kako se književna baština može približiti mladima i sagledati iz njihove perspektive.
Uslijedio je nastup KUD-a Vodnjan, čiji su članovi izveli tradicionalne plesove "Balun" i "Stara polka". Njihov je nastup popraćen velikim pljeskom publike, a plesni koraci i bogatstvo tradicijskog izričaja dodatno su obogatili kulturni program večeri. Posebno iznenađenje za okupljene bila je dojmljiva i srčana izvedba Balotine pjesme "Koza", koju je izveo član KUD-a Vodnjan Dragan Radeka.
Posebnu pozornost publike privuklo je i predavanje Josipa Lučića pod naslovom "Suvremena interpretacija Velog Jože: moć, sloboda i identitet u djelu Vladimira Nazora". Njegovo srčano, nadahnuto i sadržajno izlaganje o jednom od najpoznatijih Nazorovih književnih likova oduševilo je okupljene te potaknulo promišljanje o temama slobode, identiteta i moći, koje ne gube na aktualnosti ni danas. Veli Jože tako je poslužio kao polazište za promišljanje o širim društvenim i ljudskim vrijednostima koje nadilaze vrijeme u kojem je djelo nastalo.
Posjetitelji su tijekom večeri mogli razgledati i prigodnu izložbu posvećenu Vladimiru Nazoru, koja je dodatno upotpunila obilježavanje ove značajne obljetnice i omogućila im da se pobliže upoznaju s njegovim životom i stvaralaštvom.
Ispunjena dvorana, odličan odaziv publike, nadahnuta izlaganja, tradicijski nastupi i aktivno uključivanje mladih još su jednom pokazali koliko su ovakvi susreti važni za očuvanje i promicanje kulturne i književne baštine. Zavičajno društvo Matka Brajše Rašana ovom je manifestacijom dostojno obilježilo 150. obljetnicu rođenja Vladimira Nazora, povezujući njegovu književnu ostavštinu s lokalnom tradicijom i suvremenim kulturnim životom Pićanšćine.
