Tomislav Prpić
Potaknuti promišljanje o željezničkoj infrastrukturi: Jedan od autora fotomonografije o željezničkoj pruzi Divača - Pula
(Osobna arhiva)
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Tehnički fakultet i Hrvatsko društvo željezničkih inženjera organizirali su predstavljanje fotomonografije "Stoljeće i pol željezničke pruge Divača - Pula" u povodu 150. obljetnice puštanja u promet željezničke pruge Divača - Pula. Autori fotomonografije su Mihovil Dabo, Tomislav Prpić i Josip Weber, a s Prpićem, koji je urednik i jedan od autora fotomonografije, popričali smo o monografiji i cijeloj inicijativi.
Povijesni i stručni kontekst
Kako je krenuo taj hvalevrijedan projekt realizacije vrijedne monografije o toj važnoj željezničkoj obljetnici?
- Projekt je pokrenut početkom 2025. godine na poticaj Hrvatskog društva željezničkih inženjera, s ciljem dostojnog obilježavanja ove značajne godišnjice željeznice u Istri. Po izradi koncepta i formiranju autorskog tima, projekt je predstavljen Istarskoj županiji, gdje je naišao na bezrezervnu potporu i razumijevanje. Posredstvom Županije uspostavljena je suradnja s Povijesnim i pomorskim muzejom Istre, čija je stručna podrška kroz ustupanje fotografske građe bila od iznimne važnosti. Već u početnoj fazi projekta, autorski tim povezao se sa Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli, s obzirom na to da je jedan od autora, doc. dr. sc. Mihovil Dabo, zaposlen na Katedri za modernu i suvremenu povijest tamošnjeg Filozofskog fakulteta. Navedene suradnje pružile su značajnu potporu u radu, istovremeno predstavljajući obvezu za pravovremeno dovršenje fotomonografije. Sukladno tome, posljednja etapa projekta ostvarena je upravo na navedenom Sveučilištu, gdje je knjiga ovih dana službeno predstavljena.
Najveće poteškoće u realizaciji toga djela, dostupnost materijala, izvora?
- Što se tiče dostupnosti materijala, tu nije bilo osobitih problema. Kolega Josip Weber je veliki zaljubljenik u željeznicu i poznaje velik broj ljudi koji u vlastitim arhivima imaju obroman broj fotografija i dokumenata. To je osobitu ulogu odigrao i dr. sc. Josip Orbanić – poznati poznavatelj povijesti istarske željeznice, omogućivši nam pristup svojoj bogatoj arhivi. Ipak, najveći izazov u izradi fotomonografije bio je definirati širinu i dubinu materije, kako bi fotomonografija ispunila svoj glavni cilj – da bude zanimljiva i edukativna širem čitateljstvu. Danas kad ovu knjigu držimo u ruci, iskreno vjerujemo da smo u tome uspjeli.
Koncepcija monografije, što je razlikuje od dosadašnjih studija drugih autora te metodološki pristup?
- Od samoga smo početka težili tome da ova fotomonografija bude pristupačna širokom krugu čitatelja koje zanima povijest i sadašnjost željeznice u Istri. Više od dvjesto fotografija strukturirano je u sedam tematskih poglavlja koja obuhvaćaju razdoblje austrijske uprave u Istri i Puli, razvoj Pule kao glavne ratne luke Austro-Ugarske Monarhije, izgradnju pruge, prometnu dinamiku, kolodvore i prateću infrastrukturu, zanimljivosti vezane uz željeznicu te njezin današnji status i perspektive. Nastojali smo da navedeni sadržaj pruža temeljna znanja o istarskoj željeznici, pri čemu je svaka cjelina popraćena popratnim tekstom koji čitatelju pruža potreban povijesni i stručni kontekst.
Proces revitalizacije
Željeznice nekada i danas. Što se može naučiti iz ove fotomonografijre?
- Iako ova fotomonografija nema pretenziju biti znanstveno djelo, njezin je cilj potaknuti promišljanje o značenju željezničke infrastrukture, poput istarske pruge, za lokalnu zajednicu. Povijesno gledano, izgradnja ove dionice primarno je bila motivirana strateškim interesima austrougarske ratne mornarice, dok su potrebe istarskog stanovništva i gospodarstva ostale u drugom planu. Tek nakon završetka Prvog svjetskog rata i nestanka mornarice, pruga se počela koristiti u civilne svrhe. Navedena okolnost ukazuje na propust planera pri trasiranju pruge, čime su zanemarene demografske i gospodarske potrebe poluotoka. Da su pri projektiranju prevladavali lokalni interesi, trasa bi vjerojatno bila prilagođenija povezivanju naselja, uz drugačije tehničke karakteristike. Ovaj primjer ilustrira kako su se prometni pravci u prošlosti često gradili vođeni ciljevima koji nisu bili usklađeni sa stvarnim potrebama žitelja i regionalnog razvoja.
U kolektivnoj svijesti putovanja vlakom se čine kao nešto što pripada nekim prošlim vremenima, sporo, dugotrajno, no ipak mnogi gledaju s nostalgijom na to razdoblje.
- Prije svega, potrebno je uvažiti činjenicu da se suvremena dinamika života značajno promijenila, poprimajući pritom nove vrijednosti. U pogledu prijevoza i putovanja danas se očekuje brzina i visoka razina udobnosti, budući da se svaki oblik sporijeg kretanja nerijetko percipira kao neučinkovitost. Međutim, putovanje željeznicom, primjerice na relaciji Buzet - Pula, nudi jedinstvene prednosti koje zaslužuju pozornost. Riječ je o privilegiji prolaska kroz tri istarska krajolika - bijelu, sivu i crvenu Istru - što putniku pruža vizualni doživljaj kakav je rijetko dostupan na drugim prometnim pravcima Lijepe Naše. Ovakav aspekt putovanju daje novu dimenziju koja znatno pridonosi kvaliteti iskustva. Svakako, to ne isključuje potrebu za modernizacijom i optimizacijom trajanja vožnje, zbog čega aktualni proces revitalizacije Istarske željeznice ima za cilj učiniti putovanje vlakom ugodnim i konkurentnim rješenjem za sve one koji zahtijevaju brz i učinkovit prijevoz između unutrašnjosti Istre i obalnog područja.
