Predstavljena knjiga Borisa Havela "Izrael – Narod u danu rođen"

(Hina/EPA)

Knjiga Borisa Havela "Izrael - Narod u danu rođen - Knjiga prva - Povijest Izraela od Abrahama do Bar Kohbe (oko 2000. pr. Krista - 135.)" predstavljena je u četvrtak na Interliberu na Zagrebačkom velesajmu.

Knjigu su predstaviti predsjednik Upravnog odbora Školske knjige Ante Žužul, urednik knjige Deniver Vukelić i autor Boris Havel.

Havel je napomenuo je kako je ovo prva od tri knjige u kojima je obrađena povijest hebrejskoga, izraelskoga, poslije židovskoga naroda, poglavito na području današnje Države Izraela i okolnih zemalja, od njegova početka prije četiri tisućljeća do danas.

Istaknuo je kako je temeljna ideja knjige bila pokazati kako je riječ o istome narodu, narodu koji je u svemu bitnome sačuvao etnički i vjerski slijed, te ispripovijedati njegovu priču obilježenu bezbrojnim usponima i padovima, prepunu neobičnih djela i nedjela, zbog kojih je postao i ostao najljubljeniji i najomraženiji narod sveukupne ljudske povijesti.

Povijest Izraela, naglasio je, sastoji od tri sveska od kojih svaki čini kronološku i tematsku cjelinu.

U prvome je svesku obrađena povijest Izraela od Abrahamova poziva (oko 2000. prije Krista) do velikoga progonstva koje je počelo 135. poslije Krista, istaknuo je dodavši kako je u drugome svesku, čije je objavljivanje planirano 2025., obrađena povijest Izraela od 135. do 1882., u vrijeme dok je židovski narod u najvećemu broju živio izvan svoje zemlje i bez osobite političke ambicije povratka. U trećoj će knjizi, naglasio je, biti obrađena povijest cionizma i Države Izrael od kraja 19. stoljeća, kad su se Židovi počeli doseljavati u Palestinu s nakanom da u njoj obnove državu, do danas.

Prvi svezak knjige podijeljen na tri dijela, od kojih svaki čini političku, povijesnu i vjersku cjelinu, rekao je Havel dodavši kako se prvi dio odnosi na stvaranje Izraelova naroda i razdoblje političke suverenosti do uništenja Prvoga hrama.

Drugi se dio, napomenuo je, odnosi na razdoblje nakon povratka iz babilonskoga sužanjstva, tijekom kojega je Judeja uglavnom, s iznimkom dijela hasmonejske vladavine, bila dio nekoga drugog carstva.

To je istodobno, dodao je, i razdoblje kad nastaje židovstvo u današnjemu smislu riječi. U trećemu su dijelu opisana zbivanja između nastanka kršćanstva i Bar Kohbina ustanka, kazao je Havel dodavši kako se u političkome smislu treći dio odnosi na razdoblje snaženja i vrhunca mesijanske političke misli u Judeji pod rimskom upravom te nastanku kršćanstva kao ključnoga političkog čimbenika u daljnjoj povijesti Izraela.

Boris Havel završio je dodiplomski studij međunarodnih odnosa te dodiplomski studij povijesti na američkoj podružnici Oral Roberts Universityja, Livets Ord University u Uppsali. Studirao je i na Sveučilištu u Uppsali, među ostalim, istočnoeuropsku sigurnost te povijest i historiografiju holokausta. Na Hebrejskome sveučilištu u Jeruzalemu magistrirao je komparativnu religiju, a u sklopu studija osobito se bavio židovstvom iz razdoblja Drugoga hrama, razdvajanjem Crkve i židovstva, nastankom i ranim širenjem islama, povijesnim zemljopisom Jeruzalema te oblicima istraživanja holokausta i antisemitizma.

Godine 2012. na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom Religijski čimbenik arapsko-izraelskog sukoba i stekao akademski stupanj doktora znanosti. Dosad je objavio knjige "Arapsko-izraelski sukob: religija, politika i povijest Svete zemlje" i "Pregled povijesti Izraela od Abrahama do moderne države".