Umjetnička baština
Mascarellijeve velike slike za Novigrad: U njima se vidi optimizam obnove, ali i tragovi egzodusa
(Muzej grada Rovinja-Rovigno)
U rovinjskom muzeju nastavlja se program obilježavanja stote godišnjice rođenja Bruna Mascarellija. U sklopu programa povjesničarka umjetnosti dr. sc. Jerica Ziherl održala je predavanje pod nazivom "Bruno Mascarelli zvao ih je novigradskim slikama".
Uvod u predavanje bili su citati iz "Knjige zapisa" Josipa Vanište, kojima je dočarana atmosfera poslijeratnog Rovinja i vrijeme u kojem je Mascarelli započeo svoje likovno djelovanje u Istri.
Fokus predavanja bile su četiri slike nastale za opremanje javnog prostora u Novigradu. Narodni odbor Novigrad naručio ih je 1952. godine za Dom kulture, izgrađen prema projektu Aleksandra Pilepića iz Rijeke. Ziherl je istaknula da je Dom kulture u to vrijeme bio jedan od najmodernijih arhitektonskih projekata u Istri.
Četiri velika platna za Dom kulture
Za opremanje novigradskog Doma kulture tražio se umjetnik koji ima iskustvo rada s velikim formatima, poznaje talijansku kulturu i živi u blizini Novigrada. Odabran je Bruno Mascarelli.
"Bio si sretan da nešto radiš, da slikaš! I nisu postavljali nikakve uvjete, osim da se na svakoj slici prepoznaje Novigrad", rekao je Mascarelli o tom angažmanu.
Četiri slike, svaka formata 227 x 433 centimetra, nose nazive "Mediterraneita", "Rustikalna Istra", "Život priobalne Istre" i "Provincija na moru". Mascarelli ih je započeo 1952. godine, dovršene su 1953., a u prostor su postavljene 1954. godine.
Poslijeratni optimizam i tragovi odlaska
"Radovi su to na kojima se odražava poslijeratni duh pobjede, uzleta i optimizma. No Mascarelli ne bježi od tragičnih trenutaka pa se na slikama, u detaljima, zapažaju elementi poput napuštenih kuća i prevrnutih stolica kao aluzija na odlazak ili egzodus stanovništva", objasnila je Ziherl.
Dodala je da Mascarelli istodobno prikazuje nova zdanja i duh obnove, odnosno novi život koji se pojavljuje nakon rata. Prema njezinim riječima, te se slike mogu promatrati kao "šaroliki rebus" i velika formativna kompozicija autentičnog Novigrada, njegovih stanovnika nekad i danas.
Ziherl je novigradske slike smjestila i u širi povijesni kontekst. Poratno razdoblje u Istri bilo je obilježeno diplomatskim rješavanjem pitanja razgraničenja između Italije i Jugoslavije. U tom je kontekstu spomenula i fotografa Tošu Dabca, koji je pratio Međusavezničku komisiju po Istri, te usporedila pojedine motive na njegovim fotografijama s motivima na Mascarellijevim djelima.
Modernistički izraz u Istri
Vizualni jezik Mascarellijevih slika uspoređen je i s memorijalnim spomenikom Vladimiru Gortanu u Podbermu. Ziherl je istaknula da su i spomenik u Podbermu i Mascarellijeve novigradske slike važna djela hrvatske poslijeratne umjetnosti te među najranijim primjerima modernističko-apstraktnih izričaja u Istri.
Prema njezinu tumačenju, ta su djela imala i jasnu kulturnu poruku: pokazati da je taj dio regije moderan, okrenut prema zapadu i zapadnoj kulturi.
Predavanje je zaključeno smještanjem Mascarellijeva rada iz 1950-ih u širi europski kontekst. Na slikovnim primjerima prikazan je utjecaj talijanskog slikarstva Novecenta, među ostalim Carla Carà, Salvatorea Fiumea, Giorgia De Chirica, Marija Sironija, Massima Campiglija, Renata Guttusa i Armanda Pizzinata.
Sam Mascarelli navodio je da su na njega najviše utjecali Marino Tartaglia, Picasso, Sironi i Lojze Spacal.
"Bez obzira na utjecaje i sličnosti s navedenim autorima, u slučaju Mascarellija ne možemo govoriti o pukom epigonstvu. U njima je, naime, Mascarelli našao ne samo formalne, već i tematske i duhovne sugovornike", zaključila je Ziherl.
Jerica Ziherl je povjesničarka umjetnosti, kustosica, predavačica, urednica i autorica. Od 2016. godine, kao i u razdoblju od 2006. do 2009., ravnateljica je i kustosica Muzeja-Museo Lapidarium u Novigradu-Cittanovi. Kustosica je brojnih izložbi, autorica i urednica izložbenih kataloga i umjetničkih monografija, a sudjelovala je i na domaćim i međunarodnim stručnim i znanstvenim skupovima.
