Kroničar radnik

Bio je novinar, antifašist i uljanikovac. Nova knjiga vraća priču o Bruni Flegu, čovjeku koji se nije mirio s nepravdom

| Autor: Vanesa Begić
Bruno Flego (Arhiva Glasa Istre)

Bruno Flego (Arhiva Glasa Istre)


Nedavno je objavljena knjiga posvećena Brunu Flegu naslovljena "La vicenda di un cronista-operaio - Priča o kroničaru-radniku". Kroničar-radnik Bruno Flego (1992.-2003.), bio je veliki borac protiv fašizma, a potom antifašist, borac za pravdu, novinar, urednik, djelatnik u kulturi, radnik i još puno toga. O ovom poznatom pulskom radniku-intelektualcu, sasvim posebnom, osebujnom čovjeku pisao je poznati talijanski književnik i novinar Giacomo Scotti, koji je većinu svoga života živio u Rijeci, a nekoliko je godina proveo i u Puli, gdje je upoznao Flega i gdje su im se profesionalni novinarski putevi u biti i susreli.

Giacomo Scotti (Arhiva Novog lista)Giacomo Scotti (Arhiva Novog lista)

O Flegu je Scotti svoja zapažanja pisao kroz godine, a do objavljivanja došlo je inicijativom Brunine kćerke Anite Flego Sponza i unuke Silvije Sponza, koje su djelo tiskale u vlastitoj nakladi uz veliku pomoć urednika Silvija Forze, kolege novinara i publicista koji je knjigu obogatio brojnim fotografijama i ilustracijama iz doba djelovanja Flega, kao i opremio sve to legendama te dao dodatnu dokumentarističku vrijednost djelu, koje je prelomio i grafički uredio Mario Rosanda Ros.

I oni koji nisu poznavali tog kroničara-radnika, iz zapisanog mogu steći uvid o njegovom djelovanju, borbi za istinu, pravdu, beskompromisna načela, ali i u njegov složen karakter i pristup svakoj situaciji, polemičnosti, viđenju stvari. Scotti je to napisao kao hommage svome kolegi i prijatelju te svemu onome što je napravio. Teško je definirati što je sve Flego bio i čime se sve bavio. Donosimo i jedan kratak ulomak iz knjige koji će dati jasniji uvid.

"U srpnju je ime Bruna Flega postalo poznato zbog novinarskog istraživanja koje ga je pretvorilo nenamjerno u policajca, ‘privodeći kraju sramotnu političku spekulaciju koju je inscenirao takozvani Komitet nacionalnog oslobođenja da bi proveo kampanju kleveta i laži protiv našeg pokreta te stvorio nerede, širio mržnju i krvoprolića s jedne i s druge strane. U odnosu na težinu ove situacije, ujutro 10. srpnja 1946. godine redakcija lista Il Nostro Giornale odlučila je spriječiti tragediju koja je trebala zahvatiti naš grad’. O čemu se radilo? Jedan radnik, Augusto Cella, ubijen je, počinitelji su bili nepoznati, ali list L’Arena di Pola, koji je u to doba uređivao Guido Miglia, napisao je da je Cella bio "žrtva antitalijanskog barbarstva koje je preplavilo grad". Tada je uredništvo lista Il Nostro Giornale zadužilo Flega da istraži što se dogodilo, a Bruno, radeći cijeli idući dan, pa i iduću noć, otkriva ubojicu. Navečer 11. srpnja, nakon što je policiji Savezne vojne uprave prijavio krivca i nakon što je krivac uhićen, Flego trkom stiže do redakcije i diktira tekst o svojim istraživanjima. Tako je kula od papira koju su konstruirali protivnici Narodne fronte srušena. Englezi, praktični ljudi, ponudili su mu čak čin policijskog inspektora. Bruno je kategorički odbio ponudu, preferirajući nastaviti novinarsku karijeru". To je tek jedna od njegovih uloga.

(Press)(Press)

O Flegu

Flego, Bruno, publicist (Pula, 14. IV. 1922 – Pula, 29. IX. 2003). Već je 1939. stupio u talijansku vojsku, a ratno razdoblje do rujna 1943. proveo je u Albaniji. Po povratku u Pulu pridružio se Narodnom frontu u borbi za ujedinjenje grada s ostatkom Istre, a 1946. je počeo pisati tekstove za Il Nostro Giornale. Potkraj 1947. prešao je u pulsku redakciju La Voce del Popolo. Vrlo osjetljiv na društvene nepravde, zbog svojih je tekstova imao neprilika s vlastima. Dao je ostavku u listu i zaposlio se u Uljaniku, radio je u poduzeću Elektromehanika, jedan je od osnivača zanatske radionice Hidraulik 1959., od koje je 1964. nastao Tehnomont, a od 1966. do umirovljenja 1978. radio je u Uljaniku.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twitter







Trenutno na cestama